ANDRO VLAHUŠIĆ, MINISTAR ZDRAVSTVA, O POČETKU DOGRADNJE KLINIČKE BOLNICE REBRO I ODLUCI VLADE O ULAGANJU SEDAM MILIJARDI KUNA U INFRASTRUKTURU HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Čim je izišla priča o Rebru, pojavilo se dvadeset novinskih napisa protiv toga. U Hrvatskoj je bila blasfemija kazati da želite uložiti u bolnice, pa da, recimo, imaju toalet u sobi. Ovdje se još uvijek vjeruje da je zdravstvo potrošnja, a ne investicija. Kad sam postao ministar, rekao sam da me uopće ne zanima ministarsko mjesto; zanima me proročko mjesto, želim biti propovjednik nečega što možda izgleda kao zdravstvena iluzija, ali što je ovdje čvrsto ukorijenjeno. Stoga Rebro kreće u izgradnju i to nitko više ne može zaustaviti!

Nedavno ste prilično pompozno najavili projekt izgradnje i obnove hrvatskih bolnica u koji bi, prema odluci Vlade, trebalo biti uloženo sedam milijardi kuna. U čitavoj toj priči najsporniji je, čini se, projekt dogradnje Rebra, koji već najmanje godinu dana izaziva sukobe u zagrebačkim medicinskopolitičkim krugovima. Ni vi u početku niste bili zagovornik, po mnogima, megalomanske ideje dr. Josipa Paladina, ravnatelja KBC-a Zagreb. Zašto ste promijenili mišljenje?
Rebro, jednostavno, mora biti na jednome mjestu, jer to smanjuje troškove. Ponosan sam na projekt Rebra, koji je rezultat zajedničkih napora i energije dvojice ljudi Joška Paladina, ravnatelja najveće zdravstvene ustanove u zemlji, i mene, ministra zdravstva. U izjavama o Rebru bio sam oprezniji od Paladina zato što smo u ovom ministarstvu paralelno radili na reorganizaciji cjelokupnoga bolničkog sustava u Hrvatskoj i Rebro je tretirano u tom paketu. Sasvim je sigurno da Vlada nikad ne bi prihvatila niti bih ja to predložio da se ulaže samo u dogradnju Rebra, a da se druge bolnice u Hrvatskoj ostave onakvima kakve jesu.

Zašto ne uvažavate bunt liječnika sa zagrebačke Šalate koji se ne slažu s preseljenjem četiriju tamošnjih klinika na Rebro?
Oni se mogu opirati koliko god hoće, ali taj je proces završen.
 

Mislite da je to odgovor?
Postavljam vrlo racionalno pitanje: da ste vi privatni vlasnik bolnice, biste li kuhinju, recimo, imali na tri mjesta, biste li grijanje imali na nekoliko mjesta, biste li operacijske dvorane imali na nekoliko lokacija? Osnovni razlog bunta liječnika sa Šalate jest u inerciji, a čitavo nam je društvo, zapravo, inertno i nesklono promjenama. Ljudi dvadeset ili trideset godina rade na toj Šalati i kad im se oboji ulaz u bolnicu dožive to kao čudo. Nije sve to lako sad zaboraviti i ostaviti, pa prijeći negdje drugdje, ali je preseljenje, jednostavno, racionalnije i efikasnije.

No, četiri klinike koje su na Šalati imale oko 25 tisuća četvornih metara i pritom su se, uglavnom opravdano, žalile da im je to malo sad će na Rebru morati stati u 18 tisuća kvadrata?
Na dograđenom Rebru broj postelja smanjit će se sa 1673 na otprilike 1200, ali prosjek zadržavanja u bolnici više neće biti devet, devet i pol dana, nego će biti šestsedam dana zato što će sve biti u istoj kući i sve će se obavljati na jednome mjestu. Prostor na Rebru, koji je predviđen za četiri klinike sa Šalate, bit će sasvim dovoljan upravo stoga što će sve biti na jednome mjestu i što svaka operacijska dvorana neće, recimo, imati svoj hodnik. Problem je sa Šalatom što su šefovi tamošnjih odjela funkcionirali, zapravo, kao šefovi malih bolnica...

Mislite da je to pravi razlog njihova nezadovoljstva zbog selidbe na Rebro?
Gledajte, naviknete se na to. Sad odjednom na Rebru dobivate svoj mali dio... Kad dovršimo ovo što smo započeli, ravnatelj KBC-a Zagreb konačno će moći postati pravi ravnatelj, jer će moći kontrolirati svaki segment bolnice.

Dobro, a što će se dogoditi sa Šalatom?
Za Šalatu već desetljećima postoji ideja medicinskog kampusa, ali htio bih da dovršimo ovaj dio priče oko Rebra. Rebro je, dakle, gotova stvar: ono je dobilo jamstvo od Vlade na 550 milijuna kuna, što je oko 73 milijuna eura. Dobili su kredit od tri domaće banke, s pet godina počeka i deset godina otplate. Prema tome, Rebro kreće u izgradnju i to nitko više ne može zaustaviti! Naravno, trebat će bolje riješiti prometnu povezanost Rebra s gradom, premda ova četiri odjela koja dolaze sa Šalate neće privući neki golemi broj pacijenata.

Hoće li na Šalati, nakon preseljenja četiriju odjela, niknuti i neki sadržaji koji se ne bi mogli nazvati zdravstvenim ili medicinskim?
Ništa osim zdravstva neće biti na Šalati! Ondje će biti locirani svi medicinski studiji u Zagrebu i ondje bi studenti trebali imati vrhunske uvjete za učenje i život. Pritom, naravno, očekujemo i strane studente...

Koliko bi to trebalo koštati?
Ne znam, ali čak da košta i 500 milijuna kuna, to nije skupo. To je, inače, projekt Ministarstva znanosti i tehnologije koji snažno podržava Ministarstvo zdravstva i tog projekta, zapravo, ne bi ni bilo da mi nismo odlučili preselili odjele sa Šalate na Rebro. No, Vlada još nije donijela odluku o Šalati i sad treba pokrenuti proces prenamjene tog zemljišta. Tek tada Vlada može donijeti odluku. Ali budite uvjereni da tamo neće biti nikakvih vila s bazenima i nikakvih privatnih bolnica.

Zanimljiv je bio i porast cijene onoga što će se graditi na Rebru: najprije se govorilo o 50 milijuna eura, pa o 58 milijuna eura, a sad se doguralo do 73 milijuna eura. O čemu se radi?
Ne, ne, ne... Cijelo je vrijeme bila priča o 58 milijuna eura, ali to je bez PDV-a. Ako dodamo PDV, dobit ćemo ovu potonju cifru. Mi smo imali problem kako izgurati projekt Rebro, a da pritom dobijemo podršku i Crkve, i Sveučilišta, i Vlade...

Jeste li dobili podršku Crkve za uklanjanje klinika sa Šalate, jer je poznato da je to zemljište Kaptol darovao u zdravstvene svrhe?
Nisam bio na tim razgovorima, ali u darovnici jasno piše da se zemljište daruje u zdravstvene svrhe. A Šalata će i dalje biti namijenjena samo zdravstvu i ničemu drugom. Crkva oko toga nije pravila nikakve probleme.

Hoće li 550 milijuna kuna, s PDV-om, biti dovoljno za tako opsežan plan dogradnje koji uključuje 36 novih operacijskih dvorana, podzemne garaže, hotel, dječji vrtić, prošireni hitni prijem?
Ne mogu to reći dok se ne raspiše javni natječaj. Ono što mene uvjerava da dr. Paladino i njegova ekipa misle ozbiljno, jest to što su odlučili vratiti Ministarstvu zdravstva 114 milijuna kuna kredita Banke za razvoj Vijeća Evrope...

To je kredit odobren za obnovu Klinike za ortopediju na Šalati?
Da, to je taj kredit. Oni su mogli taj novac uzeti za izgradnju Ortopedije na Rebru, ali su odlučili vratiti tih 114 milijuna kuna i mi ćemo ta sredstva distribuirati u bolnice u Splitu, Rijeci, u Dubravi, Zadru, Sisku...

Je li se Banka za razvoj Vijeća Evrope složila s prenamjenom tog kredita?
Mi ćemo Banci sad predložiti projekt prenamjene tih kreditnih sredstava, uz obrazloženje da se dogodila reorganizacija zdravstvenog sustava. Splitska će bolnica, recimo, od tog kredita dobiti 60 milijuna kuna za novu Ginekologiju.

Kakva je uloga izraelskog državnog osiguravatelja Clalita u projektu dogradnje Rebra?
Na početku je postojala ideja da se s Clalitom postigne dogovor da se posao obavi po principu “ključ u ruke”: oni su ponudili da za 58 milijuna eura naprave sve što je tamo predviđeno, ali da o svim detaljima izgradnje odlučuju samostalno i da smo mi samo promatrači. Ministarstvo zdravstva nikad nije zastupalo tu ideju, jer smo bili svjesni da to nitko ne bi mogao progutati. Odlučili smo iz proračuna financirati izgradnju Rebra i to upravo zato što nitko nije vjerovao da će se u hrvatskom zdravstvu išta graditi. Ovaj se projekt zaista morao pripremati u poluilegali i unatoč tome pratile su ga brojne medijske špekulacije.

Zašto je bila potrebna tajnovitost?
Pa, čim je izišla priča o Rebru, pojavilo se dvadeset novinskih napisa protiv toga. U Hrvatskoj je bila blasfemija kazati da hoćete uložiti u bolnice, pa da, recimo, imaju toalet u sobi. Ovdje se još uvijek vjeruje da je zdravstvo potrošnja, a ne investicija: javnost je uvjerena da se u bolnicama samo troši i da tamo rade lopovi koji se još usput bune i štrajkaju. Kad sam postao ministar, rekao sam da me uopće ne zanima ministarsko mjesto; zanima me proročko mjesto, želim biti propovjednik nečega što možda izgleda kao zdravstvena iluzija, ali što je ovdje čvrsto ukorijenjeno i što je ovdje živjelo. U Zagrebu smo prije petnaest godina imali stotine stranih studenata koji su učili hrvatski i ovdje proučavali javno zdravstvo po modelu Andrije Štampara.

Niste odgovorili kakva će biti uloga Clalita u projektu Rebro?
Oni ostaju stručni konzultanti za organizaciju i opremanje bolnice, jer je izraelska medicina danas dobar model za učenje. Oni će za taj posao dobiti nekoliko milijuna kuna.

Je li Clalit taj posao dobio na javnom natječaju?
Ne, to smo im dodijelili direktno. S tim da će za ključnog konzultanta onoga koji će nadzirati i projektanta i Clalit biti raspisan međunarodni natječaj. Za taj dio posla predviđeno je milijun i pol eura.

Zašto nije bilo javnog natječaja?
Čujte, mi do ove priče ne bismo sami mogli doći. Morali smo imati nekoga tko je pouzdan i tko zna, pa makar ga svi napadali i govorili da su to neki Židovi koji nam žele uzeti novce. Oni su nama dali savjetnički dio usluga po znatno manjoj cijeni nego što bismo dobili negdje drugdje i zato su zaslužili da taj posao dobiju bez natječaja. Oni su s nama od početka i sigurno će nam puno pomoći u vrlo složenom poslu ustrojavanja Rebra.

Koliko će stajati najavljeni završetak izgradnje odavno započete Sveučilišne bolnice u Blatu, na izlazu iz Zagreba?
Cijena tog projekta je 240 milijuna eura. Ako ne napravimo tu bolnicu, moramo uložiti u obnovu ovih postojećih četiriju koje su predviđene za selidbu u Blato, a to su Merkur, Sveti Duh, Klaićeva i Institut za tumore. U deset godina mi bismo u te četiri bolnice morali investirati oko 200 milijuna eura: došli smo do pitanja treba li uložiti 200 milijuna eura pa i dalje imati bolnice koje će se nakon deset godina morati srušiti, ili uložiti 240 milijuna eura u bolnicu koja bi bila nova i sve bi bilo pod jednim krovom. Vlada je prihvatila naš koncept da idemo u izgradnju bolnice u Blatu.

Vlada bi iz proračuna financirala i taj projekt?
Vlada je voljna dati jamstvo za pedeset posto kapitala, a pedeset posto trebao bi biti zajednički rizik Vlade i nekoga tko je voljan investirati. I mogu vam otkriti da već sad ima vrlo zainteresiranih stranih kompanija i banaka... No, jedina dva projekta koja neće biti započeta za mandata ove Vlade jesu bolnica u Blatu i bolnica u Rijeci: ti će projekti ovisiti o volji buduće Vlade. Sve drugo dakle, bolnice u Zagrebu i bolnice u svim županijama počet će se graditi uskoro i tu imamo zatvorene financijske konstrukcije. Da nam je stalo samo do političke propagande, najprije bismo valjda počeli graditi novu Sveučilišnu bolnicu u Blatu.

A projekt Rebro nema veze s primicanjem izbora?
Ne, to nema nikakve veze s tim, jer se počinje graditi i u svim županijama, a nije u svim županijama na vlasti ova koalicija koja čini Vladu. U medijima vidim teze da bi izgradnja Rebra i drugih zdravstvenih sadržaja u zemlji trebala biti predizborni adut SDP-a, kao što je autocesta, navodno, adut HNS-a: pitam vas samo je li Vlahušić u SDP-u? Iza čitavog ovog projekta stoji Ministarstvo zdravstva uz izdašnu podršku potpredsjednice Vlade Željke Antunović, potpredsjednika Ante Simonića, ministra financija i njegove ekipe... Premijer Račan također je od početka bio upoznat sa svime. Ovo je, dakle, projekt ove Vlade, a ja sam timski igrač.
 

Ivica ĐIKIĆ