Rudolf Davorin

18.09.2009

Slobodna Dalmacija

Tweet

Još jedan buran tjedan u hrvatsko-slovenskim odnosima, obilježenim deblokadom naših pregovora s EU-om, ali i novim prijeporima oko morske granice s Deželom, na svojevrstan je način zaključio akademik Davorin Rudolf, koji je dao ostavku na dvije dužnosti: supredsjedatelja mješovite Komisije za sastavljanje nacrta sporazuma o rješavanju graničnog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom, ali i na mjesto savjetnika hrvatskog šefa diplomacije Gordana Jandrokovića.

 

U razgovoru s prof dr. Rudolfom, kojeg su na splitskim ulicama zaustavljali brojni građani davajući mu podršku za najnovije poteze i postavljajući mu pitanja poput “Hoćemo li ostati bez Piranskog zaljeva?” ili “Jesmo li ostali i bez Prevlake?”, doznali smo i razlog ostavke:

 

- Dao sam ostavku premijerki Jadranki Kosor jer je naše Ministarstvo vanjskih poslova poslalo priopćenje Ljubljani da će se pregovori o granici nastaviti na osnovama tzv. drugog Rehnova prijedloga koji je zaporavo nacrt hrvatsko-slovenskog sporazuma o rješavanju spora pred arbitražnim sudom. U taj prijedlog je, među ostalim, unesen i slovenski zahtjev da sud rješava i pitanje slovenskog “spoja” s otvorenim morem, a treba znati da arbitražni sudovi rješavaju samo one sporove koji su im podneseni u prijedlozima.

Taj “spoj” može se ostvariti jedino da im Hrvatska ponudi koridor, zapravo dio našeg teritorija, ili da budem sasvim jasan - dio podmorja, mora i zrak iznad koridora od slovenske granice do izlaska iz Tršćanskog zaljeva koji Slovenci zovu dimnik (dimnjak).

O tome, dok samo vodio pregovore, nikad nisam ni u šali htio razgovarati. Odbio sam biti i posebni savjetnik predsjednice Vlade, ali ću se uvijek, koliko mogu, angažirati u rješavanju bilo kojeg pitanja koje se tiče hrvatskih interesa.

 

 - S ministrom sam obavio dug razgovor i razišli smo se gotovo u svim ocjenama i procjenama. Imam dojam da je ministar olako primio moju ostavku.

 

- Ne, ništa mi nismo dali, ali to priopćenje MVP-a otežat će daljnje pregovore. Drugi Rehnov prijedlog nije odobrio Hrvatski sabor i on je, po mojem mišljenju, za nas neprihvatljiv. Nitko u domaćoj javnosti nije znao za priopćenje, zapravo su ga prvi spomenuli slovenski premijer Borut Pahor i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Pahor je pri tome kazao da je “spoj” s otvorenim morem preuzet iz propalog nacrta ugovora Račan-Drnovšek.

 

 

 - Nisam znao. Premijerka Kosor rekla je da je sve što je dogovorila sadržano u pismu upućenom predsjedniku švedske vlade. To pismo je napisano uravnoteženo, najviše što se moglo postići. U međudržavnim odnosima nikada ne možete ostvariti maksimalne zahtjeve, uvijek je posrijedi nekakav kompromis. Nažalost, pouku smo mogli izvući iz slučaja sa ZERP-om gdje smo mi ponudili suspenziju pojasa, a zauzvrat ništa nismo dobili. Ipak, najvažnije je da su u dogovoru Kosor-Pahor deblokirani pregovori s EU-om i to je nedvojbeno uspjeh naše premijerke.

 

 - Da nije bilo utjecaja SAD-a, situacija se nikada ne bi riješila. EU ipak nema toliko ujednačenu zajedničku vanjsku politiku, ali Unija za Hrvatsku možda nije nasretniji izbor za budućnost, ali je jedini.

 

- Povjerenik za proširenje je dao nekoliko prijedloga, a onaj konačni, “uzmi ili ostavi”, koji se nije smio mijenjati prihvatio je Sabor. Međutim, Slovenci su ga faktički odbili i dodali nove zahtjeve koje je Rehn usvojio i unio ih u tzv. drugi prijedlog koji se navodi u priopćenju našeg Ministarstva vanjskih poslova. Taj prijedlog u Hrvatskoj nije ni razmatran.

Ali Slovenci su uporni u svojim nastojanjima da izmijene granicu dviju bivših republika SFRJ koja je bila na snazi 25. lipnja 1991. godine, na dan osamostaljenja dviju država. - Geneza tih problema je vrlo duga iako je sve kristalno jasno. Slovenci me žestoko napadaju jer sam im rekao da se mogu na glavu postaviti, ali neće dobiti ni pedalj hrvatskog teritorija. Kao što ni Hrvatska ne želi uzeti ni centimetar slovenske zemlje.

Štoviše, i slovenski šef diplomacije Samuel Žbogar me u tamošnjem parlamentu nazvao provokatorom, a ja samo mu uzvratio da je mali, smotani ministar koji nema kućnog odgoja. Premda se čak i u našim medijima može pročitati da je istarska Plovanija “duboko u slovenskom teritoriju”, činjenica jest da je to mjesto dva kilometra južnije od prirodnog toka rijeke Dragonje koja je, prema mojim podacima, nakon Drugog svjetskog rata bila hrvatsko-slovenska granica.

Ako sada popustimo, imat ćemo trajno vrelo nesporazuma i opasnost da se u pitanje dovedu i neki drugi međunarodni ugovori koji se tiču granice na moru, a znamo kroz povijet što je to značilo za Jadran i otoke.

 

 

- Još u ljeto 2001. godine u vašem sam listu prvi otvorio pitanje nacrta sporazuma Račan-Drnovšek i predložio tadašnjem premijeru Račanu da ne parafira taj dokument. On me je tada nazvao mrzovoljnim Hrvatom i godinu dana tvrdio kako je nacrt dobar, a onda ga se i on odrekao.

No, i tim bi dokumentom Hrvatska prepustila Sloveniji ili bi se odrekla 164 četvorna kilometra svojeg mora. Ali nije samo riječ o ribolovu, uz obalu Savudrijske vale se nalaze bogata rudna ležišta, a u podmorju izvan zaljeva, prema nekim procjenama, nalaze se ležišta plina, možda i nafte. Pouzdano znam da su Slovenci za ta istraživanja angažirali jedan geološki institut u SAD-u, a česte kontakte s tamošnjim stručnjacima imao je i Dimitrij Rupel dok je obnašao dužnost slovenskog veleposlanika u Washingtonu.