O rješenjima za nametnuti trgovački rat s BiH, drastičnom povećanju cijena mesa na domaćem tržištu, prosvjedima seljaka, zahtjevima ribara, Slavoniji razgovarali smo s Petrom Čobankovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

• Kakva rješenja se naziru po pitanju nametnutog trgovačkog rata s BiH?
- Naš stav je bio da se pregovori s BiH moraju dignuti na višu, ministarsku razinu. Naime, u međuvremenu su stizale najave da bi BiH mogla ići na stopostotnu carinu, kojom bi obuhvatila sve od ukupno 24 skupine proizvoda. No, nakon posljednjih razgovora u Sarajevu dobili smo čvrsta uvjeravanja da se radi o ograničenim i privremenim mjerama, odnosno da BiH nema namjeru uvoditi i proširivati listu proizvoda. To je važno za naše gospodarstvenike, jer se ide u smjeru smirivanja napetosti do kojih je dovela ova jednostrana i držim nepotrebna odluka.
 

• Je li moguće dobro rješenje za obje države?
- Moguće je na osnovu uvažavanja argumenata i brojčanih pokazatelja o međusobnoj trgovinskoj razmjeni. Nema argumenata za uvođenje tromjesečnih privremenih mjera, do 8. lipnja, kad je riječ o jednostranoj suspenziji trgovinskog sporazuma između BiH i Hrvatske. To ćemo i dokazati ovog mjeseca, na sastanku međuresorske skupine.

• Zašto su cijene mesa na domaćem tržištu najveće u posljednjih devet godina?
- Radi se o direktnoj posljedici smanjenja uzgoja stoke u domaćem tovu. No, situacija se stabilizira, u tov je stavljeno 74.000 bikova, plus 20.000 bikova kod malih proizvođača. Udovoljavanje obostranim interesima, proizvođača i mesne industrije, put je k rješavanju opskrbe domaćeg tržišta, pa i izvoza našeg tradicionalnog izvoznog proizvoda (baby beaf).
 

• Kako pokrenuti veću domaću proizvodnju mesa?
- Sada smo imali nestabilnost proizvodnje, koja je u stočarstvu vezana uz cijenu stočne hrane i stabilnu cijenu stoke, što je preduvjet konkurentnosti mesne industrije na tržištu. Držim da je domaća mesna industrija shvatila, poučena ovogodišnjim iskustvom, kada je i na tržištu zemalja EU-a došlo do porasta cijene žive stoke, da mora temeljiti svoju proizvodnju na domaćem uzgoju. To je težak posao, ali kroz uvođenje tržišnog reda, bilanciranje proizvodnje... možemo doći do kvalitetne opskrbe domaćeg tržišta. To znači da juneći but bez kosti ne bi bio više od pedesetak kuna po kilogramu.

• Kako to izgleda u praksi?
- Povećava se broj krava, kroz Operativni program razvoja govedarstva. Nadalje, nužno je zaustaviti praksu klanja domaće teladi. Radi se o vrlo atraktivnim i stimulativnim programima za povećanje domaćeg uzgoja. Do sada je u HBOR-u odobren 61 program za praćenje razvoja govedarstva, koji ukupno vrijede 90 milijuna kuna. Očekujem da će prve kreditne linije biti realizirane ovaj tjedan. Uskoro će i program razvoja svinjogojstva ići na Vladu, a njegova primjena će ići znatno lakše. Cilj je dostizanje samodostatnosti proizvodnje mesa i mlijeka.

• Kako napreduje program podizanja dugogodišnjih nasada?
- Najbolje rezultate postižemo kod sadnje maslina. Povećali smo interes za sadnju. Ove godine očekujemo sadnju 1800 hektara novih maslinika, što je velik napredak. Osigurali smo pravo služnosti nad šumskim zemljištem, za koje postoje 124 zahtjeva koji obuhvaćaju 2160 hektara zemljišta. Ministarstvo je dalo pozitivno mišljenje za 38 zahtjeva, a ubrzat ćemo postupak izdavanja suglasnosti za osiguranih 3500 hektara šumskog zemljišta.

• Što je s navodnjavanjem?
- Paralelno s master planom navodnjavanja 13 županija, radi se na navodnjavanju još 4000 hektara poljoprivrednih površina. To je ukupno 11.000 navodnjavanih hektara. Stvorit ćemo pretpostavke za povećanje navodnjavanih površina iz godine u godinu, kako bi za dvije do tri godine došlo do planiranih 30.000 navodnjavanih hektara.

• Zašto seljaci prosvjeduju, odnosno moraju blokirati prometnice da bi riješili neki problem?
- Sanirali smo zaostatke za isplatu poticaja iz prošle godine pa smo sada ušli u njihovu redovitu isplatu. No, što se tiče nezadovoljstva zbog raspodjele poljoprivednog zemljišta, gdje ima najviše problema, činjenica je da je najveća odgovornost na jedinicama lokalne uprave i samouprave. Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nismo željeli preuzeti njihovu odgovornost, jer je to pravno njima dano zakonom iz 2001. godine. U zakon smo ugradili nove odrednice, te se mogu ograničiti cijene zakupa, koncesije i prodaje zemlje, ali jedinice lokalne uprave moraju pojačati aktivnosti kad se radi o raspodjeli poljoprivrednog zemljišta.

• Hoće li ribari dobiti poticaje za svu izlovljenu ribu?
- Razmotrit će se njihovi legitimni zahtjevi, ali prema direktivama Europske unije, riba je jedan od osjetljivih proizvoda i nema direktnih potpora za izlov ribe. Spremni smo rješavati potpore u ribarstvu kroz druge načine kao što su investicijske potpore...

Marinko Petković