Dr. Mate Granić odnedavno je posebni savjetnik Predsjedništva HSP-a. Na hrvatskoj je političkoj sceni prisutan od 1991. o čemu svjedoči i u svojoj knjizi »Vanjska politika - iza kulisa politike«, u izdanju izdavačke kuće Algoritam, koja će se na tržištu pojaviti krajem lipnja.
• S kim će HSP koalirati nakon lokalnih izbora?
- Odluku o tome donijet će Glavni stan HSP-a, u subotu 21. svibnja. Predsjednik stranke, gospodin Anto Đapić vodi pregovore sa svim najvažnijim čelnicima političkih stranaka u Hrvatskoj. HSP je danas po snazi treća politička stranka u Hrvatskoj, stranka u usponu koja je ostvarila i najveći napredak na ovim lokalnim izborima. HSP i zanima ga samo ozbiljan sporazum na visokoj razini o blok-dogovoru.
• HSP dobiva sve europskiji imidž. Koliko ste vi tome pridonijeli?
- HSP je sam počeo svoju transformaciju u modernu europsku narodnjačku stranku desnog centra zahvaljujući odličnom radu svojih saborskih zastupnika. Stranačka su tijela donijela odluku o strategiji prema vani. Usvojili su novu programsku deklaraciju, pokrenuli komunikaciju s diplomatima i bliskim strankama. HSP je predložio u Saboru i antifašističku deklaraciju, odredio se prema Jasenovcu, ratnom zločinu uopće, a spremaju se posjetiti Yad Vashem.
Stranka se jasno odredila prema manjinama, posebno prema srpskoj, prema europskim integracijama te prema gospodarskoj politici. Stranka, primjerice, smatra da sporazum s MMF-om ne pridonosi ni porastu zaposlenja niti ekonomskom razvoju.
O koalicijama HSP će odlučiti u subotu a zanima ga samo ozbiljan sporazum na visokoj razini
|
• Mnogi smatraju da vaš politički profil nije spojiv s HSP-om.
- Kad sam pisao prvu političku biografiju 1991., istaknuo sam da sam narodnjak proeuropske demokršćanske orijentacije. To sam bio i ostao. Danas sam, što odgovara i dobi, možda malo konzervativniji. U tranzicijskim je zemljama uobičajeno da se stranke pregrupiraju i konsolidiraju. To je prošla Španjolska, Portugal i sve srednjoeuropske zemlje. Ti procesi u Hrvatskoj također su prisutni. Tko je prošao veću promjenu od SDP-a? Od komunističke su stranke prerasli u socijaldemokratsku. Prolazi to i HDZ te HNS, koji je od narodnjaka postao lijeva liberalna stranka.
• Kako vaše iskustvo pridonosi međunarodnom imidžu Hrvatske?
- Osobni kontakti u diplomaciji iznimno su važni. U politici sam gotovo već 15 godina, osam i pol godina kao potpredsjednik vlade i gotovo sedam godina kao ministar vanjskih poslova, te četiri godine kao predsjednik saborskog Odbora za europske integracije. Sudjelovao sam, dakle, u pregovorima o Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, u tzv. Bečkim razgovorima, u pripremama za primanje Hrvatske u Vijeće Europe i OESS. Sudjelovao sam i u rješavanju kriznih situacija oko Martin-Broda, NATO-ova bombardiranja ciljeva po Srbiji, haaške problematike te otvorenih pitanja sa susjedima. Izgradio sam međusobno povjerenje s američkim i europskim dužnosnicima. U svakom sam trenutku, primjerice, mogao doći do Madeleine Albright i Klausa Kinkela. Koncept Washingtonskih sporazuma i inicijative za zaustavljanje sukoba Hrvata i Bošnjaka dogovoren je na tajnoj večeri u hotelu Hilton u Ženevi između mene i Charlesa Redmana, specijalnog izaslanika predsjednika Billa Clintona u siječnju 1994. Večeru je organizirao i u razgovorima sudjelovao Miomir Žužul, a suglasnost za taj proces dali su potom Warren Christopher, Clinton, Franjo Tuđman, te Haris Silajdžić i Alija Izetbegović.
Del Ponte - glasnogovornica Suda
• Haaška je problematika glavna prepreka na hrvatskom putu do EU-a. Komentirajte to, molim.
- Carla del Ponte tvrdi da je Gotovina na dohvatu hrvatskih vlasti. Predsjednik i premijer kažu da nije. Osobno vjerujem predsjedniku i premijeru. Zašto, međutim, Hrvatska ne može uvjeriti haaško tužiteljstvo u to? Valja izbjegavati unilateralnu strategiju. Na ovim se prostorima bez SAD-a ništa ozbiljno nije riješilo od devedesetih godina niti će se rješavati u budućnosti. Tu je i dodatni čimbenik - Carla del Ponte se uspjela nametnuti kao de facto glasnogovornica Haaškog suda, što nije zacrtano statutom.
Hrvatska u tom kontekstu treba biti transparentna, ali i radikalno štititi svoje interese. Pitanje Gotovine rješava se tihom diplomacijom i odlučnom vjerodostojnošću, a slučaj proširene haaške optužnice za »Oluju« odlučnom pravnom akcijom, koristeći instrument »prijatelja suda«, te snažnim diplomatskim djelovanjem prema EU, UN-u, a posebno prema SAD-u, Rusiji i Kini. Carla del Ponte je ipak samo jedna strana u sporu.
• Kakva je bila uloga SAD-a u »Oluji«?
- Vojno-redarstvena akcija »Oluja« odlično se uklapala u američku mirovnu inicijativu zaustavljanja rata i uspostave mira u BiH. To smo dobro znali. Amerikanci su na vojnoj i obavještajnoj razini bili potpuno upoznati s našim planovima za »Oluju«. Politički nismo tražili zeleno svjetlo. Međutim, Amerikanci nas nipošto nisu kočili ili pritiskali da zaustavimo pripreme za »Oluju«. Vjerovali smo da je to prešutna podrška.
|
Vinka Drezga
|
