Prošlo je prvih stotinu dana predsjedničkog mandata prof. dr. Ive Josipovića. S Predsjednikom Republike Hrvatske razgovarali smo o potezima koje je povukao, ali i o onome što će napraviti u idućih 100 dana. Razgovarali smo nakon što je obišao poplavljenu Slavoniju, pa se Predsjednik s velikom zabrinutošću osvrnuo na teško stanje istočne Hrvatske. Razgovor smo započeli tek objavljenim rezultatima slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu.

- Mislim da je dobro da ni jedna naša politička stranka nije našla potrebnim odgovarati na vruće izjave koje su se u Sloveniji davale prije referenduma. To je dobro i mudro. I odluka naših prijatelja Slovenaca na referendumu je mudra. Čestitam im!

U prvih 100 dana svog mandata susreli ste se s brojnim građanima i čuli njihove priče. Kakvo nam je stanje nacije?
- Naši građani su razumni ljudi i najvećem broju problema koji, da se razumijemo, nisu mali, pristupaju vrlo racionalno. Naravno, problemi kojiput isprovociraju i neracionalnu reakciju, što je bilo prilično vidljivo kod mojih odlazaka u BiH, ali čovjek koji se želi baviti politikom mora i na to biti spreman. Isto tako, baviti se politikom a nemati hrabrosti otvoriti novu stranicu je suvišan posao. Osim toga, ne smijemo zaboraviti gospodarstvo i činjenicu da, osim rijetkih tvrtki koje mogu izaći na zapadna tržišta Europe i Amerike, većina je naših tvrtki orijentirana na komplementarna tržišta prema potrebama, proizvodnji i potražnji. Moram reći da sam prije odlaska u BiH i Srbiju uvijek imao pozive brojnih poduzetnika koji su izražavali želju da se riješe neki od velikih problema koje imaju na tržištima tih zemalja. A naravno, ima i treća komponenta, koja kaže da Hrvatska mora skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske. Tu se najčešće misli na Hrvate iz BiH, ali se zaboravlja da postoji i hrvatska manjina u Sloveniji (koja sada, na sreću, nema problema), da postoji hrvatska manjina u Crnoj Gori, i posebno hrvatska manjina u Srbiji, najviše u Vojvodini, koja je imala puno problema. Kao svoj uspjeh ističem činjenicu da sam ih posjetio s predsjednikom Tadićem, gdje im je on osobno zajamčio sigurnost i pozvao ih da djecu šalju u hrvatske škole, da sudjeluju u političkom životu Srbije. Došao je na sastanak i s resornim ministrima u želji da se problemi tamošnjih Hrvata što prije riješe. Zaista, pokazao se kao predsjednik svih građana Srbije.

Kontroverze oko BiH

Najviše je ipak kontroverzi pratilo Vaša oba posjeta BiH. Kako ocjenjujete položaj Hrvata u toj zemlji?
- Položaj Hrvata u BiH je posebna priča: tako i dalje traje bitka za njihovu jednakopravnost i samo uz suradnju s druga dva naroda oni mogu riješiti svoj status. Sada, nisu jednakopravni, i ne mogu na jednak način kao druga dva naroda sudjelovati u donošenju odluka.

Hrvati iz BiH su ostali zatečeni prijedlogom da se u hrvatski Ustav unese odrednica prema kojoj mogu glasovati na samo četiri mjesta u BiH... Slažete li se s ovakvim najavljenim ustavnim odrednicama?
- Mislim da događaje uvijek treba gledati u kontekstu kompromisa i povijesnih okolnosti koje su se događale. Najveća šteta koja se događala u vezi s izborima u tzv. dijaspori - a Hrvati u BiH nisu dijaspora - je silno nepovjerenje koje je kreirano između Hrvata u Hrvatskoj prema Hrvatima u BiH i koje je išlo do rasizma. Zašto? Zato što, ruku na srce, moramo reći da izbori tamo nisu bili provođeni po važećim standardima, pa se išlo čak dotle da se tražilo da se Hrvatima u BiH ukine pravo glasa. Prema tome, ovo vidim kao kompromis, a što će vrijeme donijeti i hoće li biti još nekih kompromisa, o tome možemo nagađati. Suština je da će u BiH možda izgubiti mogućnost glasovanja na većem broju mjesta, ali neće izgubiti zajamčena mjesta u Hrvatskom saboru. Vidim i korak dalje, a to je da će se manje vezivati za bilo koju političku stranku u Hrvatskoj, već će moći imati svoje autentične predstavnike u Hrvatskom saboru. Da li će se na to odlučiti, bit će samo njihov odabir, ali stvari idu u tom pravcu.

Posebnu je pažnju izazvao Vaš susret s Miloradom Dodigom, a s kojim je predsjednik Mesić bio na "ratnoj nozi"...?
- Podsjetit ću na činjenicu koju mnogi danas zaboravljaju, a to je da je Milorad Dodik godinama bio oporba i Karadžićevoj i Miloševićevoj politici. I drugo, on jest davao vrlo nezgodne izjave koje su u međunarodnoj zajednici prepoznate kao ugrožavanje BiH. Međutim, ovakvim susretima prethode pripreme i ja ovaj susret smatram zajedničkom pobjedom i Hrvata, Srba i Bošnjaka iz BiH i nas iz Hrvatske. Naime, po prvi put se dogodilo da netko tko je iz Hrvatske prođe tim krajevima i založi se za povratak Hrvata neposredno kod vlasti entiteta BiH koji se zove Republika Srpska. A Dodik je smogao snage i hrabrosti, i ja mu na tome čestitam, jer je izrekao vrlo jasna obećanja koja sada mi trebamo iskoristiti. I drugo, smogao je snage pokloniti se žrtvama koje su pale kao rezultat loše politike jednog dijela Srba. Mislim da je to vrlo važno i daje snažnu moralnu pouku. Isto tako je važno da su mi se na tom putu pridružile sve stranke u BiH kroz koje djeluju Hrvati - i stranke s hrvatskim predznakom, poput oba HDZ-a, i na tome im čestitam. Oni su me pratili i prilikom prvog posjeta BiH. Bio je tu i SDP BiH, a imao sam podršku i cijelog Predsjedništva BiH. Mislim da sve skupa pokazuje želju ljudi u BiH da se stvari napokon pokrenu. Najviše sam bio pod dojmom ljudskih emocija dok smo obilazili stratišta. Emocije koje su ljudi iskazivali govorile su da im je dosta konfrontacija i da bi željeli živjeti u miru. Ovo ne smatram svojom pobjedom, jer su sa mnom bili i predstavnici SDP-a, HNS-a i HDZ-a iz Hrvatske, bila je i Đurđa Adlešič, potpredsjednica Vlade, istina, kao predstavnica HSLS-a, i zaista sam zadovoljan. Ipak, moram naglasiti da ako ne bude nastavka ove inicijative, ako ne bude praktičnih rezultata, onda će se sve ovo zaboraviti. Upravo zbog toga sam pozvao i hrvatsku Vladu i udruge Hrvata iz BiH da pomognemo da se pomogne i registracija birača i nastavak procesa koji smo započeli.

Skupo i neizvjesno sudovanje

Vi ste jedan od kreatora hrvatske tužbe protiv SR Jugoslavije, odnosno Srbije. Što će biti s tom tužbom...?
- Nažalost, stvar se ispolitizirala, a sve vrijeme su se pothranjivala i nerealna očekivanja. Stvorila se zabuna, pa puno ljudi misli da je svaki zločin u kome ginu ljudi - genocid. Drugo, često se pothranjivao mit kako će se dobiti velika ratna odšteta, a ratna šteta nije predmet ovog postupka. Mi se tu susrećemo s neizvjesnošću u pogledu ishoda ovog spora i mislim da je konačno došlo vrijeme da se to kaže hrvatskoj javnosti. S druge strane, moramo biti praktični: mi tužbom želimo ostvariti određene interese - da se sazna sudbina nestalih, da se kazne zločinci, da se vrati oteta imovina. Moje pitanje je: ako to možemo dobiti pregovorima, koji nam je interes ulaziti u neizvjestan i potencijalno štetan i vrlo skup sudski proces? Oni koji pothranjuju nerealna očekivanja ne čine uslugu hrvatskom narodu. Drago mi je što se javlja sve više glasova razuma - mislim tu na izjave ministra Ivana Šimonovića, a vidim da je i Ivan Jarnjak dao izjavu beogradskom tisku i rekao da nema svrhe ići na sud ako iste ciljeve možemo postići pregovorima. Prema tome, vidim da se tu ipak formira jedan glas razuma.

Podzemlje i nadzemlje
 

Što je sa sigurnosnim službama? Dobivate li kao predsjednik izvješća sigurnosnih službi?
- Apsolutno. Drago mi je da su službene strukture sigurnosnih služni bile izvan onoga što se poetično naziva paraobavještajno podzemlje.

A zašto su onda te službe dopustile djelovanje paraobavještajnog podzemlja?
- To je pitanje gdje djelovanje paraobavještajnog podzemlja prelazi u područje kaznenog djela. Tu se još uvijek vode neke istrage, a neki put možemo i procjenjivati vode li kriminalni krakovi prema tzv. visokom izvoru. Ostaje da se i to ispita i da oni koji se služe nedemokratskim metodama nestanu sa scene u smislu mogućnosti da i dalje tako djeluju...

Kakav je odnos s Vladom?
- Medijima je interesantnije kad frcaju iskre ili kad se vode pjesničke rasprave o tome tko je truba, a tko klavir. To smatram dijelom folklora, a s druge strane, naravno da je sve to generirano od strane živih ljudi, od strane politike. U svakom slučaju, rekao bih da to nije bila nikakva svađa, kako je netko možda predstavljao, pogotovo ne takva koja bi izlazila iz demokratskih okvira kada imate kohabitaciju. Osobno mislim i koristim i ovu priliku da kažem da bismo Vlada i ja bolje radili kada bismo imali više kontakata i više koordinirali svoje aktivnosti, ne samo po pitanjima iz zajedničke nadležnosti nego i više od toga. I nema nikakvog razloga da ne razgovaramo čak i kad se oko nekog pitanja ne slažemo.
Što je s Vašim Uredom i najavama iz Vlade da bi se neke stvari trebale ograničiti?
- Nadam se da ideje o ograničavanju Ureda predsjednika neće biti ni pokušane da se provedu u djelo, jer bi to značilo zaista ozbiljne nesuglasice između Vlade i mene.

Što planirate raditi narednih 100 dana?
- Planiram nastaviti raditi na ulasku Hrvatske u EU. Planiram razgovore s predsjednicima zemalja EU. Zadovoljan sam što moja politika regionalne suradnje ima podršku u EU. Prema tome, nastavit ću s tim dijelom politike, nadam se da ćemo imati i suradnju Vlade. Međutim, neću zaboraviti da osim EU i regije postoje i druge zemlje izvan Europe, poput Rusije, Kine i Indije - već sam bio u Rusiji i Kini i dobio zanimljive informacije koje bi mogli iskoristiti i Vlada i naše gospodarstvo. Što se tiče unutarnje politike, tu su obrana i nacionalna sigurnost, a uskoro će se morati revidirati i popunjavati veleposlanički kadar. Inzistirat ću na najvišim kriterijima stručnosti i moralnosti. Kao što, uostalom, i u oružanim snagama inzistiram na najvišim standardima časnika. Evo, nedavno nisam odobrio jedno promaknuće jer nisu bili ispoštovani najviši standardi. Isto tako, prioritet će mi biti i nacionalna sigurnost i borba protiv korupcije. Vlada je tu napravila značajan iskorak, ali, naravno, treba paziti da se oko toga ne pravi politička kampanja. Inzistirat ću na borbi protiv korupcije i kriminala, ali i na poštovanju ljudskih prava.

Vesna KLJAJIĆ