Nakon što je u utorak predstavljena najnovija usluga Vladina servisa Hitro.hr. koja korisnicima omogućuje elektroničko podnošenje prijave PDV-a, Miroslav Kovačić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, u razgovoru za Vjesnik najavljuje projekte informatizacije usluga i sustava.
 

• U kojoj će mjeri uvođenje e-PDV-a olakšati posao poduzetnicima?
- Usluga e-PDV-a omogućit će smanjenje broja obrazaca, uštedjeti vrijeme i smanjiti gubitak vremena na odlaske u ispostave Porezne uprave. Usluga također omogućuje 24 sata dnevno, 365 dana godišnje, komunikaciju s Poreznom upravom iz ureda ili kuće. Možda je najvažnije da se će ovom, a i sljedećim elektroničkim uslugama Porezne uprave, omogućiti transparentnije poslovanje s tijelima državne uprave, a daje se i golem poticaj razvoju sustava elektroničkog poslovanja.

• Vaš ured je u posljednjih godinu dana »pustio u rad« i e-Regos, e-Katastar i e-Gruntovnicu. Što kažu podaci o broju korištenja stranica?
- Povratne informacije govore o vrlo velikom interesu javnosti, jer ljudi su ipak počeli vjerovati u sustave elektroničke uprave. To je upravo cilj koji smo željeli postići, a što mnoge razvijenije zemlje nisu. Kada je riječ o usluzi e-Katastar, na njoj je do danas zabilježeno gotovo 1,2 milijuna upita. Kada bi pak svi poduzetnici u Hrvatskoj koristili uslugu e-Regosa, uštedjeli bi, procjenjujemo, oko 150.000 radnih dana godišnje. E-Gruntovnica, nakon što je prošla prva faza interesa javnosti s gotovo milijun posjeta u prvim danima, bilježi oko stotinjak tisuća upita mjesečno.
 

• Jesu li pozivi građanima da usklade stanje u gruntovnici i katastru urodili plodom?
- Javnost još nije dovoljno reagirala na upućene pozive, pa želim iskoristi ovu prigodu da to i osobno učinim. Međutim, želio bih istaknuti zanimljivost koju sam slučajno doznao čitajući tisak, a to je da sve više građana prilikom kupnje ili prodaje nekretnina u oglasima ističe da žele kupiti samo onu o kojoj podaci postoje na Internetu.
To je jedan od efekata koji je stvoren neposredno, i koji ukazuje na povjerenje u ovakav tip usluge. Ministarstvo pravosuđa i zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova ulažu goleme napore da bi digitalizirali sve podatke, a to bi se prema najavi ministrice tako da je do kraja 2005. prepisano 54 posto z.k. uložaka, i verificirano 10 posto. Vjerujem kako će, a to je najavila i ministrica Vesna Škare-Ožbolt, trebalo do kraja godine dogoditi.

• Središnji državni ured za e-Hrvatsku karakteriziraju ambiciozni planovi. Što planirate uvesti do kraja ove godine?
- Ove godine još planiramo razvoj ostalih usluga Porezne uprave na Internetu (i godišnju prijavu poreza, knjigovodstvenu karticu). U planu nam je i predstavljanje usluge prijave i odjave zaposlenika na Internetu.
Polazeći od toga da u Hrvatskoj ima gotovo dvostruko više korisnika mobilne telefonije nego korisnika Interneta, nameće se zaključak da pogodnosti te tehnologije treba iskoristiti. Vjerujem da neće proći mnogo vremena kada ćete neke od usluga Hitro.hr servisa moći obaviti, djelomično ili potpuno, i putem mobitela.

• Otvaranje Hitro.hr-a u mnogim hrvatskim gradovima omogućilo je prikupljanje potrebne »papirologije« za otvaranje tvrtke u nekoliko dana. Više puta je isticano da želite da se taj rok skrati na samo jedan dan. U kojem se vremenu očekuje ta mogućnost?
- Cijeli proces otvaranja trgovačkih društava do pokretanja Hitro.hr servisa obuhvaćao je najmanje 12 koraka, a zakonskim izmjenama i tehnološkim rješenjima sveden je na najviše četiri. Smanjen je i broj dokumenata koje poduzetnik mora priložiti ili onih čije izdavanje mora tražiti.
Cijeli proces dodatno je ubrzan, a smanjene su i mogućnosti za korupciju. Plan nam je do kraja godine smanjiti vrijeme potrebno za otvaranje trgovačkog društva i obrta na samo jedan dan te omogućiti da se to obavi Internetom.

• Kojim se uzorima vodite pri odabiranju projekata?
- Vodili smo se najviše iskustvima Danske, Švedske, Austrije i Novog Zelanda. No, pritom ne kopiramo tuđe projekte. Vodimo se i idejama istaknutim u ciljevima e-Europe, a to je svima omogućiti dostupnost usluga informacijskog društva. Vodeći se tim ciljevima, zemlje EU-a su razvile izvrsne projekte i usluge. Posebno su nam bila dragocjena iskustva zemalja koja su imala loša iskustva s nekim projektima, jer najbolje je učiti na pogreškama drugih.

Branka Valentić