Nacionalna strategija razvoja zdravstva do 2011. godine i četiri zakonska dokumenta, izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti, osnovnom zdravstvenom i dopunskom osiguranju te potpuno novi zakon o zdravstvenom osiguranju od profesionalnih bolesti i zaštiti na radu, nakon rasprave nešto kraće od mjesec i pol dana, pozitivno su ocijenjeni na sjednici Vlade i na putu su u saborsku proceduru. Time reforma uskoro ulazi i u razdoblje primjene, a o tome što nas očekuje, razgovaramo s Nevenom Ljubičićem, ministrom zdravstva i socijalne skrbi.

•Nije li rasprava bila prekratka kako tvrde sindikati i neki političari nezadovoljni neprihvaćanjem njihovih primjedbi?
- Raspravu smo službeno otvorili 17. veljače, i to na sva zvona, a dokumenti su objavljeni na web stranicama Ministarstva. Svoje primjedbe dostavili su nam građani, pacijenti i udruge pacijenata, pa se ne mogu složiti s primjedbama da nije bilo vremena. No, prva opcija Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu bila je dostupna sindikatima i poslodavcima prije oko mjesec dana, a druga prije nešto više od 14 dana, s time da se o koncepcijama raspravljalo i ranije.
 

•Je li točno da ste ignorirali mnoge primjedbe?
- Ne. Mnoge primjedbe i prijedloge prihvatili smo i ugradili, pogotovo one strukovnih komora dok su udruge pacijenata u velikom dijelu predlagale načelne promjene koje su već u Strategiji.

•Jesu li opravdane sumnje da će reforma pacijente udariti po džepu?
- Ova reforma nije usmjerena na izvlačenje novca iz džepa pacijenata, nego na bolje i kvalitetnije funkcioniranje sustava u postojećim financijskim uvjetima.

•Zašto sindikati, pa i poslodavci, tvrde da nema temeljnih promjena koje bi donijele boljitak zdravstvu?
- Reforma je nužnost, a o njezinoj temeljitosti govori to što prvi put imamo Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu u suglasju s poslodavcima i sindikatima na razini Gospodarsko-scocijalnog vijeća, čime počinje i organiziranje mreže medicine rada, a sve pod nadzorom Hrvatskog zavoda za medicinu rada.

•To rješava plaćanje osiguranja, a što je s preventivom na radu?
- Uključena je i preventiva pod stručnim nadzorom Zavoda za medicinu rada, a financirat će se putem novoosnovanog Zavoda za zdravstveno osiguranje zdravstvene zaštite na radu. Nije riječ samo o prevenciji ozljeda na radu, nego i zdravlja općenito. Kad će i koliko biti pregleda, odredit će se posebnim pravilnikom u sklopu kojeg će biti i dorađena lista profesionalnih bolesti, a prema tome i opis potrebnih preventivnih pregleda.

•Je li točno da su predloženi zakoni toliko općeniti da im trebaju deseci provedbenih akata i pravilnika? Ima li mjesta sumnji da bi se tako neke odredbe mogle i drukčije protumačiti?
- Ne. Za provedbu izmjena i dopuna zakona treba osam do 10 podzakonskih akata. No, još pet do šest potrebno je izraditi nakon donošenja akcijskog plana provedbe Strategije gdje će se odrediti rokovi i nositelji zadatka. To je petogodišnji projekt koji ne treba brkati sa zakonima. Riječ je, primjerice, o akreditaciji i kategorizaciji bolnica, medicinskoj dokumentaciji, dječjim zdravstvenim knjižicama, ranom otkrivanja raka i drugim strateškim promjenama koje se detaljno mogu razraditi samo podzakonskim aktima.

•Neće li dosadašnja prava osiguranika biti ugrožena s obzirom da u Zakonu o osnovnom zdravstvenom osiguranju nije definirana košarica zdravstvenih usluga, nego o njoj svake godine ponovo odlučuje HZZO ovisno o financijama?
- Ne, jer u Skupštini HZZO-a, čije članove biraju sami građani, najbolje znaju svoje zdravstvene potrebe. Oni zajedno s predstavnicima davatelja i primatelja usluga, a uz nazočnost sindikata i poslodavaca, sudjeluju u donošenju odluka Upravnog vijeća.

•Koliko je opravdana tvrdnja da dvije liste lijekova ugrožavaju prava bolesnika?
- Prava se neće smanjiti ni malo jer listu lijekova nećemo skraćivati. Naprotiv, nedavno smo je povećali za oko 40 novih lijekova. Bitno je da će na njoj biti kad god je moguće generički lijekovi, identični po djelovanju originalu, ali znatno jeftiniji. Kod nas je i sada na listi lijekova HZZO-a 35 posto generika, ali u Francuskoj i SAD-u više od 50 posto. Bitno je napomenuti da novi lijek koji se pojavi u svijetu više neće čekati po pet godina da se nađe na našoj listi lijekova. Novi sustav vezan za listu pogoduje i farmaceutskoj industriji, a dobro je i za napredak farmakoterapije. Više se neće događati da su neki od novih, a dokazano kvalitetnih lijekova u primjeni u svim zemljama u okruženju osim kod nas.
Biserka Lovrić