Nedavni izbori za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), neprihvaćanjem trojice uglednih znanstvenika u svoje redove, dignuti su na razinu prvorazrednog skandala. Kako su i neke prethodne izborne skupštine bile popraćene priličnim negodovanjem i medijskim polemikama, također zbog odbacivanja ili, za mnoge, nerazložnog izbora (ne)zaslužnih u tu najvišu znanstvenu i umjetničku instituciju, u redovima koje bi trebali biti samo najvrsniji, sada se, kao i prije, javno postavlja pitanje kriterija primanja novoga članstva u HAZU. Na to i druga ključna pitanja o izboru novih akademika Vjesniku odgovara čelni čovjek HAZU-a, predsjednik dr. Milan Moguš.

• Možete li nam ponajprije objasniti osnovne kriterije izbora novih akademika?
- Osnovni kriteriji za izbor novih članova Hrvatske akademije u svim kategorijama članstva (počasni, redoviti, dopisni i članovi suradnici) utvrđeni su Zakonom o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Prema tim kriterijima za redovitog člana (akademika) može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na području znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općenito priznati.

• Tko prosuđuje izvrsnost znanstvenika i umjetnika? I jesu li svi akademici koji na izbornoj skupštini biraju novo članstvo pravodobno i detaljno upoznati sa stvarnim doprinosima kandidata?
- Izvrsnost znanstvenika i umjetnika prosuđuju članovi nadležnoga razreda Hrvatske akademije na temelju prijedloga koji moraju sadržavati naznaku za koju se kategoriju članstva i za koji razred predlaže kandidat, pisanu izjavu kandidata da prihvaća kandidaturu, a samim time i izborni postupak u Akademiji, opis njegova života, te popis i ocjenu radova, odvojeno znanstvenih od stručnih odnosno umjetničkih ostvarenja, kao i zaključak s obrazloženjem podnesenog prijedloga.
Na osnovi spomenute dokumentacije te opširnoga izvješća dvojice redovitih članova, razredi tajnim glasovanjem odlučuju o izboru kandidata. Izborna skupština na kojoj se biraju novi članovi Akademije saziva se svake druge godine, a najkasnije pet mjeseci prije dana održavanja. Svi akademici, koji na toj skupštini biraju novo članstvo, pravodobno (dvadesetak dana prije izbora) detaljno su upoznati sa stvarnim doprinosima kandidata te rezultatima glasovanja u nadležnom razredu.
 

• Je li ukupan broj akademika HAZU-a ograničen i biraju li se novi članovi tek kad se »isprazne« popunjena mjesta, kao što je to pravilo, primjerice, u Francuskoj akademiji?
- Hrvatska akademija kao i neke druge europske akademije ima ograničen broj članova u svim kategorijama članstva, tako da se mogu birati novi članovi tek kad se, kao što vi kažete, »isprazne« popunjena mjesta.

• Je li ovogodišnji broj prijema bio limitiran na 12 članova, koliko ih je i primljeno, odnosno je li se znalo da od 15 kandidata trojica sigurno neće ući u redove akademika?
- Ovogodišnji broj novih redovitih članova bio je limitiran na 15 slobodnih mjesta, što znači da su svi mogli biti izabrani. Naravno da se unaprijed nije znalo da neki predloženi kandidati neće biti izabrani, jer izbor ovisi isključivo od rezultata tajnoga glasovanja Akademijine skupštine u kojoj je ove godine sudjelovalo 120 akademika. Prema tome, ta tri mjesta ostaju slobodna do idućih izbora kada isti kandidati mogu biti ponovno predloženi. To nije ništa novoga. U HAZU ima uvaženih akademika koji nisu izabrani u prvom, nego u drugom ili čak trećem pokušaju, što ne umanjuje njihovu vrsnost. I nitko to ne smatra tragičnim.
 

• Smatrate li osobno da je učinjen najbolji izbor?
- Kad pojedini kandidat prođe kroz propisanu proceduru od tri tajna glasovanja (u nominaciji, kod kandidature i na izbornoj skupštini Akademije), onda nemam razloga ne smatrati da je učinjen najbolji izbor.

• Koliko na izbor utječu osobni animoziteti i mogu li oni ugroziti stručne kriterije?
- Osobni animoziteti mogu eventualno utjecati na to da pojedini kandidat dobije glas ili dva manje, ali obvezatna, dvotrećinska prisutnost članstva teško može ugroziti znanstvenu ili umjetničku vrsnošću predloženika.

• Iz javne polemike stječe se dojam da je ugled HAZU-a bitno poljuljan, jer su odbačeni vrsni i javno priznati znanstvenici čiji su doprinosi valorizirani na međunarodnoj znanstvenoj sceni. Možete li i čime obraniti HAZU i od tvrdnji samih akademika da je ovogodišnji izbor sramotan, ali i od optužbi o urotama, diktaturi prosječnosti, kao i orkestriranim bojkotom odbačenih?
- Nitko od predloženih kandidata nije odbačen nego prigodom glasovanja nije dobio propisani broj glasova. Neki akademici mogu smatrati da je određenim neizborom poljuljan ugled Akademije, ali svaki je kandidat svojom prethodnom potpisanom izjavom potvrdio da pristaje na propisanu proceduru. Zašto bi dakle ovogodišnji izbor bio sramotan? Netko, doduše, može biti žalostan što nije izabran ovaj ili onaj predloženik, ali naknadne optužbe o nekakvim urotama, diktaturi prosječnosti ili orkestriranomu bojkotu podcjenjuju i one koji su izabrani, i one koji u ovoj izbornoj skupštini nisu izabrani i, konačno, članove Akademije kojoj i sami svojom voljom pripadaju.

• Koji su pravi razlozi neprimanja dr. Miroslava Radmana u HAZU? Zar on kao član triju međunarodnih akademija nije zavrijedio biti i članom Hrvatske akademije?
- Vaše pitanje pogrešno je postavljeno. Naime, dr. Miroslav Radman, kao istaknuti molekularni biolog, primljen je već 1992. za dopisnog člana Hrvatske akademije, dakle mnogo prije nego što su to učinile inozemne znanstvene institucije. Prema tome, dr. Miroslav Radman član je Hrvatske akademije i danas, pa su u najmanju ruku čudne njegove izjave da ne pripada tom društvu. Kategorija dopisnog člana u znanstvenom smislu jednako je časna kao i kategorija redovitog člana, pa je velik broj inozemnih znanstvenika i umjetnika i desetak dobitnika Nobelove nagrade sa zadovoljstvom prihvatilo da budu dopisni članovi naše Akademije.

• Zbog čega su odbačeni i dr. Stipan Jonjić i dr. Vladimir Veselica i jesu li oni izabrani stvarno vrsniji od njih? Čime se to može dokazati?
- Kako vam na to mogu odgovoriti kad je provedeno tajno glasovanje u tri navrata. Ako tko smatra da postoji bolji način objektivnoga i demokratskijega glasovanja, neka ga predloži.
 

• Jesu li kriteriji HAZU-a usklađeni s europskim akademijama? Nije li potrebno i tu provesti usklađivanja s obzirom na to da se Hrvatska u svemu postupno ustrojava s europskim pravilima ponašanja na svim područjima djelovanja?
- Tajno je glasovanje osnovni princip u drugim akademijama i u potpunom je skladu s europskim pravilima ponašanja.

Vesna Kusin