Pučki pravobranitelj Jurica Malčić podnio je nedavno izvješće o radu Hrvatskom saboru za 2005., što je bio povod za razgovor s njim.

• U izvješću Hrvatskom saboru apostrofirali ste upravu kao područje u kojem građani najteže ostvaruju svoja prava?
- Temeljna zadaća pučkog pravobranitelja odnosi se na stanje u državnoj i lokalnoj upravi. Stanje su tu poboljšava, no presporo i treba mijenjati odnos prema građanima. Najveći problem je što se dio državne i lokalne uprave još odnosi prema građanima kao vlast, a ne kao javni servis.
 

• U čemu se to najviše očituje?
- Očituje se u tome da građani čiji upravni postupci traju predugo ne dobivaju, a što je zakonska obveza, obavijest o tome zbog čega postupak toliko traje. To se mora mijenjati jer ako se neki slučaj ne riješi u određenom roku, državna uprava mora obavijestiti građane o razlozima. U mirovinsko-invalidskom, obnovi, denacionalizaciji, imovinsko-pravnim poslovima imamo postupaka, osobito žalbenih, koji traju godinama.
 

• Možete li navesti neki primjer, gdje ste najčešće intervenirali?
- Ako u spisu vidimo da je riječ o nekom životnom pitanju za građanina, primjerice ako obnova bezrazložno traje dvije, tri godine, interveniramo. Moram istaknuti da se odnos između pučkog pravobranitelja i tijela državne uprave poboljšava, no bilo bi još bolje kada bi se odnos uprave poboljšao prema građanima. Najčešće smo intervenirali kod dugotrajnosti postupaka, iako ima i žalbi na ponašanje službenika, zakonitost i pravilnost postupanja. Nered je uvijek podloga za mito i korupciju.

• Najavljuje se reforma uprave.
- Ona je potrebna, no to ne smije zaustaviti konkretne pomake u provedbi zakona. Zakon o općem upravnom postupku dobra je podloga za postupanje, ali ga treba primjenjivati.
• Kakvo je stanje s Upravnim sudom?
- Na tom sudu ima neriješenih oko 40.000 predmeta, a imamo pritužbi na neriješene predmete iz 2002. i 2003. Upravni sporovi bi se trebali rješavati u manje od tri godine, što se sada smatra razumnim rokom. Upravni postupak ne bi smio trajati dulje od dva mjeseca, jer je tu riječ o primjerice lokacijskim i građevinskim dozvolama, pravima iz mirovinskog osiguranja, a onda spor traje godinama. Treba osnovati ili specijalizirane upravne sudove, ili uvesti dvostupanjsku zaštitu na Upravnom sudu, ali i već sada treba imenovati i nove suce.

• Stanje u pravosuđu?
- Vidim pomake u pravosuđu, u tom smislu što je Vrhovni sud počeo primjenjivati ovlasti kontrole rada nižih sudova. Vrhovni sud je u sklopu programa ažuriranja zatražio od sudova da naprave programe rješavanja predmeta, ali kroz to idu i u analizu referada pojedinih sudaca, što je najbolji put.

• Što je s inicijativom da se uključite u kontrolu ažurnosti sudova?
- Tu sam inicijativu obnovio i ona je u Saboru imala dobar odjek. Građanima treba omogućiti da imaju bolji uvid u rad sudova, a to se može postići preko pravobranitelja. Mogli bismo biti dobar posrednik između građana i sudova da se predmeti brže rješavaju. To se odnosi samo na sudsku upravu, a ne bi značilo miješanje u konkretne sudske postupke.

• U javnosti je prezentirano loše stanje u zatvorskom sustavu, a na to ste upozorili i u izvješću.
- Stanje nije dobro jer se krše prava zatvorenika, ali je bolje nego što se to prikazuje u određenim medijima.

• I segment za štite socijalnih prava je osjetljiv.
- Na tome je velik naglasak, jer će to biti ključno pitanje za sve. Vrlo je nizak prag izdržljivosti nekih kategorija. Socijalno su ugroženi ne samo umirovljenici, pogotovo oni novi, nego i ljudi koji rade kod poslodavaca, obično privatnih, koji krše sva njihova prava. Tu mnogo više trebaju učiniti inspekcije, a pomaci su potrebni i u radnom sudovanju.

Biljana Bašić