S Jerkom Rošinom uglednim splitskim arhitektom, počasnim konzulom Kraljevine Španjolske i čelnikom Savjeta prostornog uređenja Republike Hrvatske koji je dvije godine na toj dužnosti, razgovarali smo o bespravnoj gradnji po Hrvatskoj, naročito po obali i otocima.

• Nakon obilaska cijele Hrvatske, Vladi ste iznijeli brojne ocjene sažete u knjizi »Procjena stanja u prostoru i preporuke za unapređenje prostora RH«. Hoće li se time potaknuti sve odgovorne da se sustavnije uhvate u koštac s tim problemom?
- Uvjeren sam da hoće. Potaknut će se daljnje sređivanje stanja u prostoru, i zakonodavstveno i kad je riječ o svijesti ljudi. Ta knjiga je rezultat našeg dvogodišnjeg obilaska domovine koja je zaista prekrasna i često te zaboli duša kad vidiš kako se prema njoj bahato odnosimo. Vjerujem da će se stanje promijeniti nabolje i da će ova knjiga postići određene zgoditke. O problemu zaštite prostora u Hrvatskoj razgovarao sam mnogo s premijerom Ivom Sanaderom. Sreća je za ovu državu da imamo takvog premijera, sa svom njegovom odlučnošću, širokih svjetonazora, kojemu je opće dobro iznad svega i koji suštinski shvaća da je pitanje zaštite i bolje iskoristivosti prostora jedan od najvažnijih problema u državi. To mi daje osjećaj sigurnosti da ćemo taj teški križ koji smo ponijeli na svojim plećima, uspješno iznijeti do kraja.
 

• Jeste li zadovoljni suradnjom s Ministarstvom prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva?
- Imamo njegovu silnu potporu. To ministarstvo predstavlja stožer problematike prostornog uređenja države. Posebno pogoduje vrlo dobra suradnja s ministricom Marinom Matulović Dropulić u čijim prostorima se Savjet i sastaje. Sve zaključke koje donosimo na određeni su način i provjereni. Odlučnost ministrice da u tim važnim segmentima reagira sa svim svojim službama, bila je temeljna i dragocjena. I mediji su nam dali veliku podršku i pozitivno utjecali na svijest ljudi. Mediji su vidjeli da smo se stavili na stranu pravde i općeg dobra. U dogovoru s premijerom zauzeli smo stav da prostorna politika Hrvatske mora biti razvojna, jer ako zaustavimo razvoj, on će se događati sam po sebi, bez našeg nadzora. To je kao kad vam dođu velike vode i sve vam poplave. Dakle, riječ je o aspektu razvoja koji je kontroliran, predvidiv, čak navođen.

• Dojam je da se tek ova vlada odlučno obračunava s devastacijom prostora.
- Da nije bilo političke volje ove vlade i premijera Sanadera osobno, devastacija prostora u Hrvatskoj i dalje bi se nastavila. To mogu reći sa stopostotnim uvjerenjem. Premijerova politička orijentacija upravo je takva. To nije pitanje špekulacija ili nekih politikantskih poena, nego je to istinsko opredjeljenje za opće dobro. Zahvaljujući političkoj volji i podršci ove vlade te našim akcijama, medicinski rečeno, spasili smo život prostoru. A on je do prije nekoliko godina istinski bio ugrožen.
No, i u Europi imaju slične probleme s divljom i bespravnom gradnjom. Nije ih oslobođena ni Grčka, niti Italija... Ima toga i u drugim zemljama, samo ne tako ekstremno kao u nas.
Primjerice, u Španjolskoj bageri idu u akciju zajedno sa specijalcima. Nemilice se ruše cijela naselja i nitko ne pravi probleme niti postavlja suvišna pitanja.

• Kakva je situacija s divljom gradnjom u hrvatskom glavnom gradu?
- Zagreb je postao preatraktivan i bujat će dok ne dođe do autodestrukcije. Zapravo, mislim da je već na njezinom pragu. Dok je ministrica Matulović Dropulić bila gradonačelnica Zagreba, govorila je kako bi neke sadržaje trebalo preseliti izvan grada. Primjerice, zašto Ledena dvorana mora biti u samom gradskom području. Zagreb bi trebalo rasteretiti, jer ima puno više automobila nego što bi jedan normalni grad trebao imati. Imate i veliki broj ljudi odnosno dnevnih migracija koji dođu u Zagreb obaviti neki posao. To su opterećenja za ulice. Svaki stanovnik Zagreba živi 20 posto kraće nego drugi građani Hrvatske, jer upravo toliko slobodnog vremena troši u prometu.
 

• Ministrica Matulović Dropulić konstatirala je svojedobno da je bespravnoj gradnji kumovao ne samo sustav tijekom 40 godina socijalizma, nego i prošla, Račanova vlada?
- Bespravna gradnja nastala je u vrijeme socijalizma i bila je tolerirana isključivo iz političkih razloga, jer se rješavao jedan socijalni problem na račun pojedinca a ne na račun društva. No onda je počela gradnja vikendica u nekim pejzažno vrijednim prostorima. Ali, moram reći kako je činjenica da su se za vrijeme Račanove vlade, nemajući namjeru davati političke kvalifikacije, dopuštali priključci tamo gdje je bespravna gradnja. Toga ne smije biti. Kad daješ priključak onome koji na to nema pravo, onda znači da si onaj koji drži vreću kad netko drugi krade.

• Rekli ste da je Vir za Vas najveći civilizacijski i emotivni šok tijekom dvije i pol godine rada Savjeta. Hoće li zbog toga itko ikada snositi odgovornost?
- Za prošla je vremena uvijek teško nekoga kažnjavati, ali mi trebamo učiti iz prošlosti kako ne bismo u budućnosti ponavljali iste pogreške. Vir je nastao iz jednog atraktivnog pejzaža i jednog profitnog interesa prvo domaćeg svijeta. Mnogi su počeli živjeti od prodaje zemljišta, pa od preprodaje zemljišta. Na Viru se ne mogu stvari bitno popraviti. Da bi se postiglo bolje stanje, trebalo bi mnogo toga srušiti i promijeniti. Vir treba shvatiti kao nešto što se više ne smije raditi.
Bili smo tamo prije dvije i pol godine i otkad smo ukazali na takvo stanje, i dalje se nastavilo bespravno graditi. Prema tome, netko iz toga nije izvukao pouku. Ako je netko spreman živjeti na Viru u okolnostima kakve jesu, neka živi.
Ali, ne smije se dogoditi da se u zdravstvenom smislu živi nekvalitetno, što znači da treba napraviti vodovod, kanalizaciju i osigurati dovoljno struje, kao i zdravstvene stanice. To su standardi na koje se Hrvatska odlučila ne zbog Europe, nego zbog nas samih

• Je li Vir zauvijek uništeni otok?
- Uglavnom jest. Nešto će se popraviti, ali previše bi toga trebalo promijeniti. Popravit će se sigurno jer ljudi teže višoj razini standarda. Primjerice, posljednje kuće koje su građene puno su kvalitetnije. Ali, sve je to skupa još niska razina. No, Vir je metafora bespravne gradnje, koja se više nikada i nigdje ne bi smjela ponoviti.

• Mogu li primjeri poput Vira i posljednjih zbivanja na Pagu narušiti ugled Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije?
- Ponajprije, sve što činim, činim zbog sebe, ne zbog drugog. Stalo mi je da sam zadovoljan nama, a ne da se dodvoravam bilo komu iz svijeta. S druge strane, zaista smo obala Europe, njezino ljetovalište. Europa ovakvog prostora više nema, i njoj će biti stalo do nas.
Što se tiče Paga i Novalje, posjedujem osobne slike koje su katastrofalne, jezive. Žao mi je i Hvara koji ima dva lica.
Jedno je lice kad uplovite u luku brodom. To je doživljaj na koji ćete malo gdje na Mediteranu naći. Ali kad dolazite cestom iz Starigrada, kao da prolazite kroz neke slamove. Upitno je kako je takva nabijena gradnja uopće mogla biti dopuštena. Nemate dojam da ste ušli u primorsko mjesto.

• Koja su Vas još mjesta u Hrvatskoj neugodno iznenadila?
- Šokirali su me uvjeti gradnje u Okrugu na Čiovu pokraj Trogira. Okrug se na nehumani način spojio s uvalom Mavaršticom gdje mi je jedan prijatelj objašnjavao da ću ga najlakše pronaći ako kod drugog smeća skrenem desno. A na drugome smeću na kanti piše - prodaju se apartmani. Ili na trafostanici da se prodaje zemljište. Koliko je to profano, nisko, vulgarno, primitivno. Vrlo ružan je i potez od Trogira do Omiša, gdje osim vikendica i apartmana ima i stambenih objekata.

• Možete li nam navesti neke pozitivne primjere prostornog uređenja u Hrvatskoj?
- Na splitski GUP imam primjedaba, ali pozitivna je već sama činjenica da imamo novi dokument gotovo 30 godina nakon onog koji je donesen 1978. U današnjem generalnom planu Splita ima propusta, ali uza sve to, on je dobro napravljen.
Ima planova koji su legalno i lagano doneseni, ali i primjera poput Makarske gdje se već dvije godine natežu oko donošenja plana ili Milne, gdje se na plan čeka već tri godine. I u Starigradu i Jelsi muče se s donošenjem plana.

• Zbog čega?
- To nailazi na otpore u lokalnoj zajednici jer netko želi progurati svoje interese, a u tome stradava opće dobro. Zato je dobro plan donijeti čim prije, a nije to Sveto pismo da ga se ne može mijenjati.

• Koja je razlika između divlje i bespravne gradnje?
- Bespravna gradnja nema nikakav legitimitet. Ona se ne zasniva ni na kojem dobivenom papiru. Nema uporište ni u planu ni u lokacijskoj dozvoli. Ima bespravne izgradnje koja može biti legalna, jer se nalazi na prostoru na kojem je takva izgradnja moguća, ali ti ljudi jednostavno nisu ishodili papire jer jednostavno nisu htjeli platiti komunalije. Divlja izgradnja u Hrvatskoj predstavlja najveći problem. Jer divlja izgradnja ima određene papire. Ima divlje gradnje koja čak ima i sve papire samo je upitno na koji način su do njih došli. Ne znači da su ih falsificirali nego da su im ti papiri omogućeni bilo lošom profesionalnošću struke bilo lošom interpretacijom plana. Zatvaranjem oka na neke stvari, nepoštivanjem procedure događaju se nakaze u prostoru ali su pokrivene papirima.

• Tvrdite da se stanje u pogledu bespravne gradnje znatno poboljšalo u posljednje dvije i pol godine. Kakva su Vaša predviđanja?
- Bespravna gradnja postat će marginalna. Naravno da će se događati jer ne mislim da će je ijedan zakon potpuno zaustaviti, ali bit će u takvoj formi da će se moći sankcionirati čim se opaze takvi radovi. Uvest će se mnogo veći red, a ljudi će se odgovornije ponašati i to u svim segmentima. Uz takvu javnu svijest, vidjet će se i spremnosti ljudi da pozovu na odgovornost lokalne vlasti, jer će na izborima pobjeđivati samo prepoznato opće dobro.
Moji kolege arhitekti i ja bit ćemo odgovorniji prema sebi jer će nam, na primjer, biti uskraćena licenca. Do sada ste dobivali licencu, koju vam nitko nije mogao oduzeti. Sada to može učiniti Ministarstvo.

• Kada očekujete da Vlada prihvati Vaše smjernice i što nakon toga?
- Kada će Vlada o tome razgovarati, ne znam. Ono što sigurno znam jest da je premijer Sanader bio zainteresiran za taj tekst, jer njemu je uvijek opće dobro iznad pojedinačnog, kao i cijelom krugu njegovih suradnika. Ima stvari koje nije moguće fizički pripremiti u kratkom roku. No, mislim da je nastavak cijelog procesa sasvim logičan u sljedećem mandatu. Ne sumnjam da će i u naredne četiri godine na čelu Vlade biti premijer Sanader, i da ćemo uz njegovu potporu ovaj veliki posao za Hrvatsku u zaštiti i uvođenuju reda u hrvatski prostor trijumfalno završiti.

Zoran Milanović