Da nije bilo nekoliko incidenata između hrvatskih građana i stranih gostiju te nestašice vode u nekim jadranskim mjestima, turistička sezona bila bi relativno nezanimljiva.
Inače, prema broju posjeta, sve se odvija kako je planirano, čak i bolje. Pitanje je, naravno, kako što više izvući od svake sezone jer turizam je taj, priznali to mnogi ili ne, koji nam drži glavu iznad vode.
O dobrim i lošim stranama sezone razgovarali smo s državnim tajnikom za turizam Zdenkom Mičićem. Ponajprije, zanimao nas je njegov komentar sad već nerijetkih sukoba domaćina i turista.
»Problem je na strani gostiju. Nerijetko započinju provocirati svojim slobodnijim ponašanjem, pogotovo mlađi, pa upuštaju i u seks na javnom mjestu. Svojedobno je to bio trend na Ibizi i Krfu, a sada je došao i do nas. Dosad smo bili destinacija obiteljskog tipa i uljuđenog ponašanja, a sada se mnogo toga promijenilo, a ovdašnji ljudi nisu navikli na to. . Na slobodnija mjesta kao što su Zrće i Carpe Diem, dolazi klijentela koja se tako i ponaša.«

• Opravdavate li tučnjave u kojima sudjeluju domaćini?
- Ne, naravno. Smatram da domaći ljudi ne smiju ući u fizički kontakt s gostom. Treba pozvati policiju da ona rješava slučaj. Pitanje je zašto policije nema na mjestima pojačanog rizika. Imamo lokacije noćnog života gdje se pije više nego što je uobičajeno, a takva mjesta policija izbjegava u širokom luku.
 

• Je li problem u našoj policiji ili u gostima provokatorima?
- I pijani gosti dijelom pridonose sukobu. U dubljoj analizi hvarskog slučaja pokazalo se da su Britanci počeli provocirati. Kasnije, nakon što su izbili problemi, govorili su svojim medijima da smo »mi divljaci i da je ovo Balkan«.
Rješenje je, dakle, da bude više policije na ključnim mjestima.

• S jedne strane provodi se akcija »Volim Hrvatsku«, a s druge mlate turisti.
- Takvi se slučajevi više ne bi smjeli ponoviti. Njima će se pozabaviti Povjerenstvo za provedbu sezone, a tražit ćemo i izvješće MUP-a.

• Je li se mogla izbjeći nestašica vode?
- Problem je u lošoj infrastrukturi, ali još više u lokalnoj samoupravi. Ovdje je riječ o animozitetu Paga i Novalje. Nije mi jasno kako se moglo dogoditi da Pag nema redukcije vode, a Novalja ima. Jesu li to 'dvije države' na jednom otoku? Ako je lokalna samouprava znala da bi moglo biti problema s vodom jer se predviđa vruće ljeto, onda je trebala prije reagirati. Ta cisterna morala je doći tamo prije nego što je nastupila nestašica vode.
Nije dobro da se prvo nešto mora dogoditi kako bi naši ljudi počeli reagirati.

• Nastavlja li se prošlogodišnji pozitivan trend u Dalmaciji?
- Da, to područje bilježi stabilni trend rasta, s tim da mu nedostaje većih investicija. Dalmacija tek doživljava renesansu, a velike će se stvari dogoditi tek za nekoliko godina kad se ostvare dugoročni projekti.
Istra privodi kraju svoje dugoročne planove, a u Dalmaciji se tek rade prostorni planovi i idejni projekti. No ide na bolje, u sljedećih četiri, pet godina tamo će se moći ponuditi oko 20.000 kvalitetnih ležajeva i Dalmacija će doživjeti bum. Potrebno je, naravno, završiti privatizaciju, no primarno je da se provedu veliki projekti poput Tustice, Punta Skale, Kaštela...

• Smatrate li da je nakon nekoliko lošijih sezona došao kraj kriznog razdoblja u Istri?
- Istra mora biti lokomotiva koja će vući ostatak zemlje. Njoj će se vjerojatno pridružiti Kvarner kad se i tamo završi privatizacija. Ove godine podbacio je jedino Dubrovnik. Podizanje cijena, bahatost i prepotencija prema tržištima izazvali su tako loš rezultat. Sada je pitanje što će se tamo događati.

• Brojčano, sezona je vrlo dobra, ali i dalje cvjeta siva ekonomija. Mnogo novca odlazi nerijetko u džepove ilegalnih stranih iznajmljivača. Zašto se to radikalno ne riješi?
- Uz ostalo, sporazumi zahtijevaju od nas da se usklađujemo s pravnom stečevinom Europske unije, kako bi stranci imali jednaka prava kao i naši ljudi. S jedne strane, moramo se približiti Europi, a s druge, u određenim situacijama, pokazati zube.
Hrvatska se mora definirati kao organizirana zemlja koja ima propise što se moraju poštovati. No to ne ide preko noći. Nerijetko, stranci poprimaju navike naših ljudi koje su prisutgne 30 i više godina.
Naše institucije, država, pravna regulativa i inspekcije, u nekim slučajevima ne nastupaju dovoljno agresivno. Ili nikako. Dođe inspektor ili netko drugi odgovaran za provedbu zakona pred kuću ilegalnog iznajmljivača gdje je parkirano petnaestak automobila, ali ne uđe unutra. Možda bi trebalo reformirati državnu upravu, vidjeti tko što radi i tko je za što odgovoran.

• Inspektori, pak, imaju premalo ovlasti, a i kazne za prekršitelje su vrlo niske. Ima li izgleda da se nešto promijeni?
- Uskoro bi inspektori trebali imati veće ovlasti, a kazne će se drastično povećati. Ipak, mislim da se i ove sezone dosta kuća zapečatilo. Ako ništa drugo, barem je ukazano na to koliki je problem siva ekonomija.
Ove su godine kontrole mnogo veće nego lani, ciljano se nadziru restorani, kafići, prodaja prstaca, izdavanje računa, stanje sanitarija... Inspekcije su se pokrenule iako možda još nisu dovoljno učinkovite.

• Napuhuju li se brojke o dolascima turista?
- Ne vidim razloga zašto bi se to radilo. Kad god sam pitao voditelje i manjih i većih turističkih ureda o broju posjeta, svi su mi rekli da ove godine imaju mnogo više prijavljenih gostiju.
 

• Zašto se dopušta gradnja usred sezone, kao što je slučaj na jednom južnom otoku?
- Teško ćemo se riješiti gradnje u srcu sezone iako je takvih slučajeva bitno manje u odnosu na prošla vremena. Sada se više rade tiši, unutarnji radovi. Ipak događaju se i nevjerojatne stvari; čitam da sada, početkom kolovoza, postavljaju skele na Peristil. Zar se nije moglo pričekati kraj rujna kad se već kasni?
Uglavnom, bum gradnje je iza nas, najveća gradnja je završila, ljudi su se istrošili.

• Što predviđate za posezonu?
- Oni koji nude nešto, dobro će proći. Rezultati u posezoni bit će dobri svugdje gdje ima dodatnih sadržaja i motiva za dolazak i ostanak u destinaciji, bilo da je riječ o wellnessu, biciklističkim turama ili nekim drugim aktivnostima.
Ali, u izvansezonama smo sve više nekonkurentni pa ćemo uskoro analizirati što to rade Turci, Grci, Španjolci da privlače goste i u to doba godine kako bismo i mi postigli pomake. Teret dovođenja turista u neatraktivnijim dijelovima sezone pao je isključivo na leđa hotelijera, a oni se sve teže nose s tim.
Paradoksalno je da se hoteli zatvaraju sve ranije, a sljedeće sezone otvaraju sve kasnije. Nužno je da više institucija sudjeluje u dovođenju gostiju i osmišljavanju programa za njih.

• Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem službi na granicama, dočekom gostiju i slično?
- Mislim da to dobro funkcionira već godinama i da su strani turisti primijetili to. Inače, ne bi mirno i strpljivo čekali u dugim kolonama, bez prigovaranja. Na neke stvari zasad ne možemo utjecati, no nastojimo da sve prođe u najboljem redu.

Davor Verković