S ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petrom Čobanković razgovarali smo o proračunu za 2007. godinu u kojem je predviđeno znatno više novca za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, navodnjavanje i drvnu industriju kako bi i sektori što spremniji dočekali usklađivanja sa standardima Europske unije.

• Koliko će poljoprivrednici dobiti potpore prema proračunu za sljedeću godinu?
- Potpore su od 1999. povećane gotovo triput, s početnih 900 milijuna na 2,5 milijardi kuna koliko je predviđeno u 2007. godini. Oko 91 posto potpora uključeno je u poticanje proizvodnje, no raste i udjel investicijskih potpora. Inače, udjel bruto dodane vrijednosti od poljoprivrede u BDP-u iznosi 6,5 posto, a zaposlenih 7,3 posto. Poljoprivredna zemljišta čine čak 48 posto ukupne površine Hrvatske, a seoskog je stanovništva 36 posto.
Prema Vladinoj najavi, proračun za 2007. viši je za 8,8 milijardi kuna nego ovogodišnji. Od 2003. do 2007. poljoprivredni poticaji povećani su s 1,6 milijardi na 2,4 milijarde kuna, dakle za mandata ove vlade to povećanje iznosi 800 milijuna kuna.

• Koliko poljoprivrednika može računati na potpore?
- Iako se cijelo vrijeme baratalo s podatkom o 450.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, stvarno je aktivnih, tj. onih koji doista žive od poljoprivrede, 80.000. Riječ je o komercijalnim gospodarstvima kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i koja se koriste državnim potporama.
 

• Za što će te potpore biti iskorištene?
- Cilj je povećati prihod i dohodak od poljoprivrede te potaknuti visokoproduktivne grane kao što su proizvodnja voća, povrća, grožđa, vina i cvijeća. Iduće godine očekuje nas nastavak usklađivanja s Europskom unijom, s tim da Ministarstvo sudjeluje u pregovorima o trima poglavljima - poljoprivredi, sigurnosti hrane i ribarstvu.
Do kraja listopada primili smo i 51 zahtjev za korištenje europskog pretpristupnog fonda Sapard, a uskoro će biti raspisan i novi natječaj za taj fond na kojem očekujemo veći broj prijava.

• Što se može financirati europskim novcem?
- Poticanje održivog razvoja i povećanje poljoprivredne proizvodnje, odnosno razvoj zanimanja poljoprivrednika i seoskih domaćinstava, izvora energije kao i širenje proizvodnje zdrave hrane.

• Koliko je Ministarstvo spremno pratiti velike zahtjeve koje donose Unijine obveze?
- Ministarstvo poljoprivrede ima oko 250 zaposlenih manje negoli predviđa njegova sistematizacija, a proces pristupanja Uniji pred nas stavlja i niz novih obveza. Inače, u Ministarstvu radi 739 državnih službenika i namještenika te 16 dužnosnika. Većina zaposlenih su inspektori, veterinarski, poljoprivredni, ribarski i šumarski. Da bi se nastavio provoditi pojačani inspekcijski nadzor, koji već daje rezultate jer je puno veća legalna prodaja mesa, nužno je zaposliti još 30 veterinarskih županijskih inspektora.
Riječ je o provedbi Zakona o veterinarstvu, sukladno praksi u Uniji, kojim je predviđeno da se inspekcijski nadzor prenese s ovlaštenih privatnih veterinarskih stanica na državne veterinarske inspektore.

• Planiraju li se u Ministarstvu nova zapošljavanja?
- Sljedeće godine Ministarstvo namjerava zaposliti stotinjak 100 državnih službenika. Za novi ustroj veterinarske inspekcije potrebno je 30 ljudi, otprilike toliko i u Agenciji za plaćanje, a Šumarska savjetodavna služba planira primili dvadesetak zaposlenih, uglavnom na terenu.
Najveća stavka u resoru Ministarstva poljoprivrede su subvencije, za koje su od ukupno 3,3 milijarde kuna predviđene dvije i pol milijarde. Planirano je i 10 milijuna za sufinanciranje ULO hladnjača, 42,8 milijuna pomoći drvnoj industriji, te 80 milijuna kuna za višegodišnje nasade.
Hrvatska agencija za hranu u Osijeku treba dobiti tri milijuna kuna - za plaće, doprinose i materijalne rashode njezinih 15 djelatnika. U ribarstvu planiramo veliki zaokret zbog preuzetih obveza u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vezano uz praćenje stanja ribljih resursa u Jadranu. Cilj je smanjiti izlov u unutarnjem ribolovnom moru što je u skladu sa zajedničkom ribarskom politikom u EU i Nacionalnim programom povećanja proizvodnje i potrošnje ribe u Hrvatskoj koja u prosjeku godišnje iznosi samo osam kilograma.

• Što je s navodnjavanjem poljoprivrednih površina?
- U sklopu razvoja vodoopskrbnih sustava u 2007. bit će izdvojeno 98,5 milijuna kuna. Od toga, 47,5 milijuna kuna bit će namijenjeno kao pripomoć za gradnju regionalnih vodoopskrbnih sustava ili vodoopskrbnih magistralnih cjevovoda na 12 projekata. U sustav navodnjavanja uložit će se 45,9 milijuna kuna.
Od 2008. predlaže se znatan porast ulaganja u navodnjavanje kako bi se Hrvatska pomaknula s europskog začelja po navodnjavanim površinama.

• Što donose izmjene Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu?
- Postojeći zakon nije obuhvaćen procesom usklađivanja s Unijom, što znači da još uvijek možemo voditi autonomnu politiku isplate poticaja. Izmjenama tog zakona stvorili smo europske uvjete jer su povećani poticaji za pšenicu identični onima u EU (oko 305 eura po hektaru) pa otkup pšenice više nije političko pitanje. Poticaji za tov junadi sada iznose 1800 kuna, čime njihov korisnik postaje konkurentan mesarima u kupnji teladi. Uz to, bolje su definirane kaznene odredbe za zloporabu potpora. Korisnik poticaja u vinogradarstvu mora biti upisan i u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

Marinko Petković