savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1998&potraznja-za-ininim-dionicama-najbolje=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1998&potraznja-za-ininim-dionicama-najbolje=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1998&potraznja-za-ininim-dionicama-najbolje=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1998&potraznja-za-ininim-dionicama-najbolje=

Damir  Polančec

../intervjui/intervjui.php?osoba=6172&damir-polancec

Polančec Damir
Datum:
02.12.2006
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Oprivatizaciji ponuđenog paketa Ininih dionica, domaćem tržištu dionica, Vladinoj financijskoj strategiji i proračunu za 2006., za Vjesnik govori potpredsjednik Vlade Damir Polančec.


• Vlada je iskazala zadovoljstvo potražnjom za Ininim dionicama. Je li ona prešla vaša očekivanja?
- Kad govorimo o ukupno generiranoj potražnji, ona doista jest iznad naših očekivanja, pa tako i potražnja koju su kreirali hrvatski građani. Naše procjene bile su da će se u proces privatizacije Ine uključiti oko 35.000 do najviše 40.000 hrvatskih građana s pravom prvenstva i po posebnim pogodnostima. Činjenica da ih je više od 45.000 iskoristilo tu pogodnost govori sama za sebe. Što se pak ukupne potražnje tiče, ona je bila na razini od gotovo četiri milijarde dolara, te je oko devet puta nadvisila raspoloživu količinu dionica. To najbolje govori koliko je ovaj projekt bio uspješan.


• Čak 70 posto paketa ponuđenih dionica ostat će u rukama hrvatskih građana i domaćih institucionalnih ulagača. Zbog čega je to važno?
- U pripremi Ine za inicijalnu javnu ponudu definirali smo nekoliko najvažnijih ciljeva koje želimo postići. Prihodima od privatizacije Ine želimo financirati deficit državnog proračuna, uvrštavanjem ovako kvalitetnih dionica na prvu kotaciju Zagrebačke burze željeli smo dati podršku razvoju hrvatskog tržišta kapitala i treći cilj bio je u što većem broju uključiti hrvatske građane u trgovinu dionicama te na taj način osnažiti i taj segment ulagača na tržištu kapitala. Sva tri cilja su ostvarena, a osobito godi činjenica da su zbrojeno hrvatski institucionalni ulagači i hrvatski građani kupili sedamdesetak posto raspoloživog paketa dionica. Ta činjenica govori o snazi hrvatskih institucionalnih ulagača, ali govori dosta i o životnom standardu hrvatskih građana koji su se odlučili za upis dionica Ine, njihovoj vjeri u snagu i perspektivu Ine kao kompanije, ali i povjerenju u Vladu.
 

Naše procjene bile su da će se u proces privatizacije Ine uključiti oko 35.000 do najviše 40.000 hrvatskih građana s pravom prvenstva. Činjenica da ih je više od 45.000 iskoristilo tu pogodnost govori sama za sebe. Što se pak ukupne potražnje tiče, ona je bila na razini od gotovo četiri milijarde dolara te je oko devet puta nadvisila raspoloživu količinu dionica

• Kazali ste da ste zadovoljni omjerom po kojem će 35 posto od preostalih dionica kupiti domaći ponuđači, a 65 strani ulagači. Na koji način strani institucionalni ulagači stabiliziraju cijenu dionice i jamče njezin rast?
- Iznimno je važno osigurati dugoročnu likvidnost dionica Ine i dugoročnu stabilnost cijene. Hrvatsko tržište kapitala, iako je ovim projektom pokazalo svoju vrlo dobru perspektivu, još uvijek nije dovoljno snažno. Treba razmišljati o onome što će se dogoditi za šest mjeseci, godinu dana ili čak nekoliko godina. Paralelno listanje dionica na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi upravo se i provodi zbog toga da bi tržišta koja su puno likvidnija, na kojima se »okreće« puno više kapitala, osigurala dugoročnu stabilnost i rast cijene. Velika tržišta su manje osjetljiva na određene utjecaje i događanja koja su moguća na malima. Da bismo osigurali da hrvatski građani koji su se odlučili kupiti dionice dugoročno mogu računati na rast cijena dionica, paralelno listanje je bilo nužno.
 

• Građani su, čini se, zadovoljni cijenom od 1690 kuna po dionici. Kako ste došli do te brojke? Svi su kalkulirali s »okruglom« brojkom.
- Na definiranju cijene radili smo vrlo intenzivno u zadnja tri mjeseca. Analizirali smo kompanije slične Ini, rezultate koje ostvaruju i usporedili ih s Ininim rezultatima. Iz toga smo izvukli zaključke o tome što se od Ine može očekivati u budućnosti. Osobito smo analizirali profitabilnost i produktivnost u tvrtkama kao što je OMV, MOL, poljski PKN i slične tvrtke u središnjoj i istočnoj Europi. Pomoću multiplikativnih faktora određivali smo kolika bi bila realna vrijednost Ine. Također, analizirali smo i sve inicijalne javne ponude u naftnoj industriji izvršene u proteklih godinu dana te postignute cijene uspoređivali s pokazateljima uspješnosti poslovanja tih tvrtki. Na temelju takvih rezultata radili smo simulacije na primjeru Ine. Treći, vrlo bitan kriterij za određivanje krajnje cijene bila je izuzetno visoka generirana potražnja. Na temelju ove tri najvažnije skupine kriterija te ostalih kriterija, došli smo do zaključka da je ovo primjerena cijena.


• Zanimljivo je da je samo 10 posto građana kupilo dionice po povlaštenim pogodnostima uz pomoć kredita. Demantira li to nedavno izvješće Svjetske banke po kojem 11 posto hrvatskih građani živi ispod linije siromaštva?
- Mnoge metode i analize ponekad su prilično statične i isključivo matematičke. Ne mislim da 11 posto hrvatskih građana živi ispod linije siromaštva, premda sam svjestan da još mnogi naši građani ne žive dobro i stoga su gospodarske reforme jedan od strateških ciljeva ove vlade. Njihova uspješna provedba imat će za posljedicu rast životnog standarda hrvatskih građana. Činjenica da je uz pomoć kredita kupljeno samo 10 posto dionica Ine pokazuje kako je ipak četrdesetak tisuća hrvatskih građana imalo ušteđevinu od 38.000 i više tisuća kuna i bili su ih spremni uložiti u ove dionice.


• Imate li kakve pokazatelje o tome kojoj dobnoj skupini i kojem staležu pripada većina kupaca povlaštenih dionica?
- Nismo radili detaljnu analizu, ali mogu vam reći da su kupci dionica Ine i umirovljenici, i zaposleni, i menadžeri i službenici. Dakle, doista široka lepeza i gotovo nijednu skupinu građana ne bi se moglo posebno istaknuti.


• Prospekt koji je pratio javnu ponudu Ininih dionica u financijskim je krugovima proglašen iznimno kvalitetnim. Tko je za to zaslužan?
- Prospekt, pod strogim nadzorom savjetnika, uvijek radi kompanija sama. Htio bih istaknuti vrlo dobar tim menadžera koji je Ina formirala, a na čelu kojeg je bio član Uprave Tomislav Thür. Smatram da su odradili izvanredan posao. Također, članovi Vladina povjerenstva za privatizaciju Ine bili su uključeni u izradu prospekta, osobito najvažnijih i najosjetljivijih dijelova. Dakle, kvaliteta prospekta rezultat je rada Inina tima, Vladinih financijskih savjetnika i Vladina povjerenstva za privatizaciju Ine.


• Može li se doznati koji su strani i domaći institucionalni ulagači budući vlasnici 46 posto ponuđenih dionica?
- Kriteriji za alokaciju dionica prema institucionalnim ulagačima bili su vrlo strogi i transparentni. U Hrvatskoj smo htjeli što je moguće više dionica alocirati prema mirovinskim fondovima i zbog toga su oni od ukupno raspoloživog paketa dionica za hrvatske institucionalne ulagače dobili više od 40 posto. Odmah nakon njih su otvoreni investicijski fondovi, banke, osiguravajuća društva... Osobito bih želio naglasiti da se u alokaciji stranim institucionalnim ulagačima izuzetna pozornost posvećivala njihovoj kvaliteti. Birani su i prioritet su dobili oni koji su na tržištu poznati kao fondovi koji rade dugoročna ulaganja i na duže staze zadržavaju dionice. Važno je i istaknuti da je najveća alokacija prema stranom institucionalnom ulagaču bila 12.000 dionica, dok je najveći domaći institucionalni ulagač dobio i pet puta više dionica.


• Premijer je najavio i prodaju sedam posto dionica bivšim i sadašnjim zaposlenicima Ine u idućih pola godine. Može li se već govoriti pod kojim uvjetima će oni moći kupovati dionice?
- Ne bi bilo u redu prema sindikatima Ine i svim sadašnjim i bivšim zaposlenicima Ine i njihovu pregovaračkom timu da iznosim u javnost naše pregovaračko stajalište prije nego što smo razgovarali s njima. I ovim putem želio bih im zahvaliti na strpljenju i na razumijevanju koje su nam pružili tijekom ovoga kompliciranog projekta. Razgovore s njima već smo pokrenuli i vjerujem da ćemo do kraja godine definirati uvjete pod kojima će im biti prodane dionice. Te uvjete ne bih želio iznositi u javnost dok ne završe pregovori, jer to smatram profesionalnim i korektnim.


• Najavljena je privatizacija HT-a na sličan način kao što se to učinilo s ovim Ininim paketom. Kada se to može očekivati i što će, prije toga, biti s vlasništvima nad kablovima i cijevima?
- Ne treba nužno povezivati rješavanje pitanja DTK-infrastrukture s nastavkom privatizacije HT-a. Vlada je o tome donijela vrlo jasne odluke. Na nastavku privatizacije HT-a i na pripremama za inicijalnu javnu ponudu dionica HT-a već se intenzivno radi. Očekujem da će se inicijalna javna ponuda dionica HT-a dogoditi krajem drugoga kvartala 2007. godine. S obzirom na iskustvo koje smo stekli u projektu izlistavanja Ine, vjerujem da će taj projekt, koliko god zahtjevan bio, biti lakši od onog s Inom koja je za sve nas bila »pilot-projekt«. S obzirom na pozitivna iskustva, osobito s obzirom na generiranu potražnju, može se očekivati da bi se nešto slično moglo dogoditi kod izlistavanja HT-ovih dionica. Bit će to još jedna vrlo snažna i likvidna dionica na Zagrebačkoj burzi čime će se pomoći daljnjem razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj. Nakon izlistavanja HT-a, vjerujem da će Zagrebačka burza definitivno prerasti u lidera na tržištu kapitala u jugoistočnoj Europi, a to je i jedan od strateških ciljeva ove vlade.


• Je li razriješen fenomen fizičke osobe koja je za Inine dionice ponudila 18 milijuna kuna?
- Mislim da s imenom nije potrebno izlaziti u javnost. Sama činjenica da je netko spreman uložiti toliko novca u kupnju dionica Ine, a prema meni dostupnim informacijama, novca velikim dijelom realiziranim putem kredita, govori o vjeri koju hrvatski građani imaju u Inu kao kompaniju i povjerenju koje daju ovoj vladi.


• Odlazeći iz Hrvatske, MMF je sugerirao Vladi da bude manje popustljiva prema socijalnim partnerima. Međutim, Vlada je potpisala niz sporazuma sa sindikatima te donijela odluke u korist ugroženih skupina poput umirovljenika. Možete li to komentirati?
- Osnovna zadaća ove vlade je raditi na poboljšanju životnog standarda hrvatskih građana. S obzirom na rezultate naših reformi, na stopu gospodarskog rasta, na činjenicu da smo zahvaljujući reformama pod kontrolu stavili deficit državnog proračuna i da u ovoj godini prvi put imamo situaciju u kojoj udio opće države u vanjskom dugu zemlje pada i da smo ga smanjili za 900 milijuna eura te s obzirom na činjenicu da su porezni prihodi zahvaljujući aktivnostima koje smo poduzeli bili iznad projiciranih u proračunu za 2006., danas smo u situaciji da možemo predložiti izuzetno ambiciozan, ali i realan proračun za 2007. u kojem ima prostora i za veća socijalna davanja nego 2006. Ta socijalna davanja u potpunosti su usklađena s našom strategijom. Govorim prije svega o mjerama populacijske politike, o financiranju besplatnih udžbenika i prijevoza za učenike osnovnih škola i učenike prvog razreda srednjih škola u školskoj godini 2007/2008., od kada prvi razred srednje škole postaje obvezan. Govorim i o sporazumima postignutima sa sindikatima javnih i državnih službi o rastu plaća. Vladini ciljevi su učinkovita i profesionalna javna uprava te pozicioniranje hrvatskog društva kao društva utemeljenog na znanju. Da bismo to ostvarili, moramo misliti i na socijalni položaj ljudi koji rade u tim službama. Paralelno s tim tražili smo rješenja i kroz »neproračunske institute« da poboljšamo standard nekih kategorija hrvatskih građana, na primjer umirovljenika. Obeštećenje umirovljenika jedan je od većih projekata ove vlade i na njega s pravom trebamo biti ponosni. Prvi put u povijesti hrvatske države našlo se sredstava i za isplatu božićnice umirovljenicima. Socijalni dijalog za Vladu nema alternativu. Rad s našim gospodarsko-socijalnim partnerima, poslodavcima udruženim u HUP i sindikatima udruženim u sindikalne središnjice, komunikacija i rasprava s njima o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima postao je standard koji će obvezivati i svaku buduću vladu. Također, i novi zakon o privatizaciji ići će na ruku radnicima, jače štititi njihova prava i omogućiti njihovo organiziranje i jaču uključenost u donošenje ključnih odluka u poslovanju tvrtki u kojima rade. Sve to radimo zbog toga što smo i kao Vlada i kao pojedinci socijalno odgovorni.


• MMF je također poručio da nije oduševljen modelom privatizacije koji se temelji na radničkom dioničarstvu. Vlada se zalaže za takav model. Što se može očekivati od budućeg zakona o privatizaciji i kad bi on trebao biti dovršen?
- Novi zakon o privatizaciji bit će dovršen u ovoj godini i proći će Vladinu proceduru te će biti upućen u Sabor. Moram jasno istaknuti da je ova vlada prva koja je imala hrabrosti mijenjati postojeći zakon. Iako su svi od njegova nastanka nezadovoljni pojedinim dijelovima zakona, nikad nije bilo dovoljno političke volje, snage, a ni mudrosti da se na pravi način izmijeni. Ova vlada će to učiniti, a osobito želim istaknuti da ćemo u njemu urediti područje organiziranog radničkog dioničarstva. Radnici će dobiti priliku da se organiziraju, osnuju tvrtku i da ta tvrtka od Fonda za privatizaciju kupi dionice tvrtke u kojoj rade, uz popust od 40 posto. Na taj način moći će steći dovoljno dionica da aktivno sudjeluju u radu nadzornog odbora i skupštine, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.


• Kazali ste da je proračun za 2007. realan ali ambiciozan. Možete li to objasniti?
- Kad u jednoj godini proračun naraste za 8,6 milijardi kuna, onda sigurno možemo govoriti o ambicioznom proračunu. S obzirom na stopu rasta BDP-a od 4,5 posto u 2006. godini i na rezultate koje ostvarujemo u borbi protiv sive ekonomije, a koji se očituju u puno boljoj naplati poreza, jasno je da je on i realan. Velika kvaliteta ovog proračuna je nastavak financiranja svih Vladinih strateških projekata te činjenica da i u sljedećoj godini, iako su mnogi tvrdili da to neće biti tako, jedan od najvažnijih Vladinih ciljeva ostaje daljnje smanjenje deficita državnog proračuna.
Također, njegova kvaliteta vidljiva je i iz činjenice da su ga kolege iz Ministarstva financija adekvatno pripremili i u vrlo kratkom roku bez ikakvih problema usuglasili sa svim ostalim ministarstvima na čemu im čestitam.


• Vlada nerijetko spominje da se zadužuje isključivo na domaćem tržištu kapitala. Što to uopće znači s obzirom da je većina banaka u stranom vlasništvu?
- Tu prije svega govorimo u smislu izdavanja državnih obveznica kao instrumenta zaduženja države, što je puno prihvatljivije nego financiranje deficita državnog proračuna inozemnim kreditima. Također, politika zaduživanja na domaćem tržištu pomaže razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj te se zapravo jednim manevrom postižu dva strateška cilja.

Smanjenje deficita


• Što smatrate najvećim uspjesima vlade u području financija?
- Smanjenje deficita državnog proračuna, činjenicu da u ukupnom vanjskom dugu zemlje prvi put udio opće države pada i u postotnom i u nominalnom iznosu, ustrojstvo Državne riznice kao izuzetno zahtjevan, ali kvalitetno odrađen posao, donošenje niza zakona koji reguliraju financijsko tržište te ustrojstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao objedinjenoga neovisnoga regulatornog tijela u području financijkih usluga. To su samo neki od najznačajnijih projekata ove vlade u području financija.


Branka Valentić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan