savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2&hrvatska-na-demokratskom-pokrstavanju=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2&hrvatska-na-demokratskom-pokrstavanju=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2&hrvatska-na-demokratskom-pokrstavanju=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2&hrvatska-na-demokratskom-pokrstavanju=

Antun  Vujić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3388&antun-vujic

Vujić Antun
Datum:
13.07.1998
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ANTUN VUJIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA SDP-a I SABORSKI ZASTUPNIK, ZA FERAL GOVORI O NOVOJ POLITIČKOJ KARTI HRVATSKE I IZGLEDIMA SOCIJADEMOKRATA DA, ZAJEDNO S OPORBOM, NA IDUĆIM IZBORIMA PREUZMU VLAST

 Još nije kasno za jedinstveni oporbeni prijedlog Zakona o izborima l SDP je postao središnja oporbena stranka, glavna stranka političke alternative u Hrvatskoj, zato što postavlja središnja, socijalna, pitanja l Uvijek smo bili protiv formule da oporba mora biti zajedno samo zato što je oporba l SDP je jedina stranka u Saboru koja nije lutala u svojim zahtjevima i prijedlozima l Ovo što sada radimo, moglo bi se nazvati nekim oblikom demokratskog pokrštavanja, pri čemu je poganski element još uvijek vrlo jak l Na lokalnim izborima pobjeđujemo zato što je zahtjev za promjenama postao većinski zahtjev, a unutar toga SDP djeluje kao najstabilnija stranka

 

 

 
Zašto je SDP, uoči odlaska u Ameriku s HSS-om i Porečkom skupinom, zajedno s Budišinim liberalima u saborsku proceduru uputio prijedlog izbornog zakona, unatoč tome što je Budiša odbio odlazak s oporbom u Washington?
- SDP je bio zainteresiran, ne zbog straha od optužaba, nego naprosto zato da se jedna glupa priča prekine, da hrvatska javnost ne bude manipulirana time kako su naši vlastiti demokratski zahtjevi zapravo američki zahtjevi. Prijedlog izbornog zakona SDP-a ne sadrži ništa što i inače ne bi bili zahtjevi oporbe. Mi nismo željeli nikoga isključiti. Naprotiv, u nekoliko smo navrata slali požurnice radi usuglašavanja konačnoga teksta zakonskog prijedloga. Uostalom, i nakon što je zakon s Budišinim supotpisom dan u proceduru, postoje sve mogućnosti da se u obzir uzmu i eventualni bolji prijedlozi drugih oporbenih stranaka, ili da se ide na objedinjavanje prijedloga, na jedinstven oporbeni prijedlog zakona.
 
ŽALOSNO RIVALSTVO
 
Ne računamo samo na razočarane, jer je to jedna prevrtljiva politička publika. Nama trebaju brojni pouzdani ljudi, koji će na našoj platformi graditi politički prestiž socijaldemokracije. Procjenjujemo i da će predstojeći izbori biti prvi izbori na kojima se neće samo glasovati protiv nekoga, nego i za nekoga – za SDP i za ono za što se SDP zalaže – za socijalnu i demokratsku Hrvatsku 
Prijedlog izbornog zakona SDP-a i HSLS-a neznatno se razlikuje od onoga kojega predlaže Porečke skupine. Znači li to da je oporbenim strankama pitanje koja će među njima biti predvodnik važnije od dogovora o zajedničkom izbornom nastupu?
- SDP ne gradi svoju poziciju na žalosnom rivalstvu vrhova oporbenih stranaka; SDP je postao središnjom oporbenom strankom zato što postavlja središnja pitanja. Budući da se radi o novoj rundi politizacije društva, koja sada ima ponajprije socijalna obilježja, a s time i demokratska, SDP se našao u situaciji da bude glavna stranka političke alternative. Mi, međutim, u okviru stvaranja novih odnosa između oporbenih stranaka ne želimo izgubiti nijednu stranku koja se može složiti s osnovnim elementima našega socijalnog programa. Držimo, naime, kako je bitno da se i SDP i cjelokupna oporba osposobe za funkciju vlasti.
SDP često vuče poteze koji ukazuju na to kako mu je trenutačno važnije iskazati svoju prepoznatljivost u odnosu na druge oporbene stranke negoli nastojati postići dogovor o zajedničkom izlasku na izbore, čime bi eventualno bila ostvarena i izborna pobjeda.
- Mi smo uvijek bili protiv formule da opozicija mora biti skupa naprosto zato što je opozicija. U nekoliko navrata smo se razočarali držanjem dijela oporbe u pitanjima kao što su, primjerice, prihvaćanje mirovnih inicijativa, povratak prognanika i izbjeglica, neke socijalne teme, poput denacionalizacije, i slično. Ako Hrvatska ulazi u razdoblje u kojemu će političke stranke konačno početi izražavati različite socijalne interese, bilo bi pogrešno očekivati da u tom kontekstu cjelokupna oporba puše u isti rog. Uostalom, nekoliko se puta već vidjelo da takvo jedinstvo nije realno. Kao mogući zajednički sadržaj djelovanja oporbe stoga vidim borbu za demokratizaciju vlasti i društva u cjelini.
Stječe se dojam kako SDP ima previše obzira prema onome što i kako radi HDZ, pa onda svoje djelovanje prilagođuje situaciji, kako bi izbjegao konfrontaciju s HDZ-om. Zar i prijedlog izbornog zakona nije pušten u saborsku proceduru prije odlaska oporbe u Ameriku ponajprije zato da bi se zaustavile optužbe HDZ-a da je oporba u Washington otišla po recept kako pobijediti HDZ na izborima?
- Možda su iskustva nekih naših kolega takva da su oprezniji od drugih, uključujući i mene, to prije što se SDP u javnosti uporno pokušava teretiti za nekakve bivše “grijehe” koji bi prije mogli biti teret HDZ-a negoli SDP-a. Vjerojatno je dio tog sindroma ostao. Mislim, primjerice, da nije loše što je ambasador Žužul nazočan razgovorima u Washingtonu, i sâm sam to podržao, ali mislim i da je to potpuno nevažno. Politički lider oporbe neusporedivo je politički odgovornija osoba od bilo kojeg veleposlanika.
 
POLITIZACIJA SOCIJALE
 
Bilo kakva koalicija HDZ-a i SDP-a bila bi falsifikat samoga smisla politike. Ljudi bi tada imali pravo okrenuti leđa politici općenito, sve nas zajedno staviti u istu bačvu i baciti nas u more. Kalkulacije o eventualnom koaliranju s HDZ-om padaju u vodu na bilo kojem ozbiljnijem tijelu SDP-a, sve kada bi i bilo pojedinačne volje da se to učini
Ne gubi li SDP na svojoj profiliranosti i prepoznatljivosti zbog tog taktiziranja i čestog izbjegavanja konfrontacije s HDZ-om? Nije li veća podrška biračkoga tijela u posljednje vrijeme prije rezultat loše, često i katastrofalne politike HDZ-a, pogotovo u socijalnom segmentu, negoli rezultat jasnog djelovanja SDP-a?
- Ne bih se baš složio s time. Primjerice, ako analizirate djelovanje SDP-a u Saboru, vidjet ćete da mi jedini nismo lutali u svojim zahtjevima i prijedlozima. Drugo je pitanje koliko je SDP mogao djelovati na samu vlast. Taj utjecaj je, na žalost, bio malen, i to nam je danas glavno političko pitanje. SDP-u zbog toga danas nije dovoljno da bude najjača oporbena stranka ako mu to ne jamči da će nakon idućih izbora biti na vlasti ili barem u prostoru vlasti, kako bi bitno djelovao na njezin karakter.
Ne ostajete li pritom na načelnoj razini, propuštajući da djelujete u konkretnim slučajevima, pa čak i onda kada - kao u slučaju Dubrovačke banke ili štrajka prosvjetara - politika HDZ-a posve “pukne” i izazove veliko nezadovoljstvo?
- Mislim da ta vrsta političkog djelovanja tek dolazi na dnevni red, ona spada u tu novu rundu socijalne politizacije, o kojoj sam govorio. Takvo političko djelovanje nije moguće bez aktivnih sindikata, bez aktivnoga i samostalnog pravosuđa i drugih institucija i dijelova društva. Pred nama je razdoblje u kojemu se treba dogoditi regeneracija hrvatskog društva. Mi smo u razdoblju Domovinskog rata bili osiromašeni za institucije civilnog društva. Činjenica je, primjerice, da mi u tom pogledu, osim pojedinih medija koji su više ili manje aktivni, nemamo stvarnu javnost. Budući da sam, stjecajem okolnosti, više angažiran u znanosti, kulturi i obrazovanju, u poziciji sam da budem među pokretačima jednoga novog civilnog pokreta – Foruma za borbu protiv monopola u znanosti, kulturi i obrazovanju. Nama su potrebne brojne takve inicijative da bi se nešto moglo učiniti. Jer ako desetak ljudi iz vrha SDP-a izađe na Trg bana Jelačića s transparentima, a iza njih nema nikoga, onda se ono što piše na transparentu nikada neće ostvariti. Mi znamo da i SDP mora mijenjati sama sebe, ali i da se ne može sam iz sebe mijenjati, da to može samo u korelaciji sa svojom političkom okolinom. Ovo što sada svi zajedno radimo, moglo bi se opisati kao nekakav novi oblik općega demokratskog pokrštavanja, pri čemu je poganski element još uvijek vrlo jak.     
          
 ZAŠTO POBJEĐUJEMO
 
Nije sporno da SDP ima svoja programska i načelna opredjeljenja. Činjenica je i da su čitavi slojevi društva nezadovoljni svojim današnjim položajem i onim što im se dogodilo. Zašto je, međutim, izostala politička artikulacija toga nezadovoljstva i sve se svodi na zahtjeve da, primjerice, prosvjetari dobiju dvjesta kuna veće plaće, ili seljaci bolju otkupnu cijenu pšenice?
- Sve je to doista odraz atomizacije političke i sindikalne scene. No, mi smo sada postigli da ta pitanja barem postanu glavnim pitanjima. Glavna pitanja su bila mirna ili nekakva drukčija reintegracija, glavno pitanje je bio Dayton, vanjsko-politička i državna pitanja dominirala su kao glavna pitanja. Ona i nadalje ostaju važna, ali društvena pitanja danas dolaze u prvi plan. I to je ono što se može nazvati novom konfiguracijom političkog okruženja, u kojemu SDP, pa i pojedinci iz SDP-a, mogu bitno utjecati na novu rundu politizacije. Ta nova runda politizacije bitno će promijeniti ne samo odnos između opozicije i vlasti, nego će nužno promijeniti i odnose u opoziciji samoj, vjerujem i mnoge unutarstranačke odnose.
Ako se ti novi odnosi tek sada uspostavljaju, zašto u posljednje vrijeme SDP pobjeđuje na lokalnim izborima, odnosno zašto mu po istraživanjima javnog mnijenja raste utjecaj u biračkome tijelu?
- Jednostavno rečeno, mi pobjeđujemo zato što je zahtjev za promjenom postao većinski zahtjev, a unutar toga SDP djeluje kao najstabilnija stranka, kojoj se može pokloniti povjerenje.
Može li se sve to podvesti pod zajednički nazivnik nezadovoljstva sadašnjom vlašću?
- Mi ne računamo samo na razočarane, jer je to, iako je svaki glas dobrodošao, naprosto jedna prevrtljiva politička publika. Nama u posljednje vrijeme često na vrata kucaju i pojedinci koji su bili među osnivačima pojedinih političkih stranaka, i mi im, dakako, ne zatvaramo vrata, ali ne mislimo da je to glavni prostor širenja SDP-a. Nama trebaju brojni pouzdani ljudi, koji će na našoj platformi graditi politički prestiž socijaldemokracije. Procjenjujemo i da će predstojeći izbori biti prvi izbori na kojima se neće samo glasovati protiv nekoga, nego i za nekoga, za SDP i za ono za što se SDP zalaže – za socijalnu i demokratsku Hrvatsku.
Proizlazi li iz te procjene da će birači glasovati za SDP, a ne isključivo protiv HDZ-a, i vaše opredjeljenje da je potrebno uspostaviti i suradnju s onim dijelovima HDZ-a koji su skloni socijalnom i demokratskom stabiliziranju društva?
- Kad mislimo da će se glasovati za SDP, onda treba pojasniti kako mislimo da će se glasovati za aktivniju ulogu sindikata, za više regionalnih sloboda, za vlast koja će biti bliža građanima, da će se glasovati protiv korupcije i monopola, a za afirmaciju autonomnih stručnih ustanova i udruga, civilnih pokreta i svega onoga što tvori moderno društvo. Kada bi to bilo glasovanje za puki SDP kao stranku koja sada treba zajahati vlast, onda bismo i ja i mnogi drugi u SDP-u bili protiv toga. U tom kontekstu SDP razmatra suradnju s onim strankama koje u tome mogu naći svoje aktivno mjesto. Ako su pak u pitanju državni lomovi, u kojima bi se i sam HDZ slomio i raspao u pojedine struje, u tom, hipotetički rečeno, katastrofičkom trenutku ne bismo mogli biti nezainteresirani za ono što se u HDZ-u događa. Među HDZ-ovcima se čuju različiti glasovi, od onih ekstremnih, koji bi svojim političkim divljaštvom bili u stanju profućkati cijelu državu, do onih koji su protiv toga. Svima je u interesu, da tako kažem, da kvalitetniji dijelovi te stranke zaposjednu politički prostor koji drži HDZ.
 
NEĆEMO S MEŠETARIMA
 
Ako bi oni prevladali u vrhu HDZ-a bi li SDP ušao u koaliciju s njima, prije ili poslije izbora, svejedno?
- Ne bi. Bilo kakva koalicija HDZ-a i SDP-a bila bi falsifikat samoga smisla politike. Ljudi bi tada imali pravo okrenuti leđa politici uopće, sve nas zajedno staviti u istu bačvu i baciti nas u more. Smisao cijele ove priče upravo i jest to da se u Hrvatskoj konačno zaokruže politički transparentne stranke, da se stvore stožerni odnosi u kojima će se točno znati da SDP predstavlja interese jedne strane tarifnih ugovora, da tako kažem, a HDZ one druge, mešetarske. U tom kontekstu, sve kalkulacije o eventualnome koaliranju s HDZ-om padaju u vodu na bilo kojem ozbiljnijem tijelu SDP-a, sve kada bi i bilo pojedinačne volje da se to učini.
 
 
LICITIRANJE S JASENOVCEM
 
 
U povodu izručenja Dinka Šakića i predstojećeg suđenja zapovjedniku logora u Jasenovcu u Hrvatskoj je otpočelo licitiranje brojem žrtava Jasenovca, ali i vrijednosnim prosudbama o razdoblju NDH i ustaškom pokretu. Političke stranke u većini šute o tome, pa i SDP među njima. Zašto je tako i što mislite o suđenju Dinku Šakiću?
- Ja sam u televizijskom razgovoru o tome bio vrlo jasan. Doduše, kompleksan odgovor na pitanje o slučaju Šakić uvijek se suočava s problemom što je u tome suđenju pravno, a što moralno i političko pitanje. Osnovno je da se suđenje Šakiću, kao konkretan procesni slučaj, tretira isključivo pravno, ali i da to pravno ima političko i moralno značenje. Pravno, to znači utvrđivanje krivnje i sankcije za krivnju, politički, to znači sposobnost Hrvatske da hrvatsko pravosuđe postupi pravno; što se moralnosti tiče, to je za svakog poštenog čovjeka davno riješeno pitanje. Zaprepastio sam se na izjave kako suđenje Šakiću treba biti povod da se dokaže “istina o Jasenovcu”, tj. da se jedna vrsta licitacije zamijeni konralicitacijom. Hrvatska, kao demokratska i nezavisna država, ima mogućnost da učini ono što nije učinila ni Jugoslavija, a učinile su druge demokratske zemlje, pogotovo zapadnoeuropske; i to ne tako da se jasno postavi u odnosu na “povijesne istine”, već tako što će se jasno svrstati uz demokratske vrijednosti i uz nezavisnost sudbenih institucija.
 
 

AUTOR: Zoran Daskalović - 669

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan