Primarna zdravstvena zaštita, ambulante obiteljske i opće medicine, ljekarne i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) bit će kompjutorski umreženi do travnja ili najkasnije ožujka ove godine. Zakašnjenje od nekoliko mjeseci ne znači gotovo ništa uzme li se u obzir da će se u ambulantama liječnici i sestre napokon osloboditi papirologije, pisanih izvješća i tablica o odrađenom poslu. Sve informacije putovat će prema HZZO-u Internetom, pa se može očekivati, a potvrđuje to i direktor HZZO-a Većeslav Bergman s kojim smo razgovarali o stanju u toj ustanovi, da će biti više vremena za pacijente.

- Umrežavanje ambulanti, ljekarni i HZZO-a najveći je iskorak za zdravstvo u posljednjih deset godina. Ono kasni zbog certifikacije softvera, ali u 70 posto od oko 1000 ljekarni i 2800 ambulanti obiteljske medicine već se primjenjuje. Kod ostalih se još provjerava kompatibilnost sa softverom u središnjici jer ne želimo nikoga prisiljavati da kupuje novi. Cijela primarna zaštita, znači i stomatološke, ginekološke i pedijatrijske ugovorne ambulante, bit će umrežene do kraja ove godine. Sljedećih tri do četiri godine povezat će se na isti način i specijalističko-konzilijarne ordinacije, a bolnice za pet do šest godina.
 

• Kako će se to odraziti na HZZO-ove financije i s kakvim rezultatima završavate 2006. godinu?
- U svakom trenutku znat ćemo stvarno stanje do u lipu. Potrebno je još kadrovsko popunjavanje i sređivanje »glavne knjige« HZZO-a. U 2006. deficit će biti najviše četiri posto, oko 580 do 650 milijuna kuna u odnosu na plan. Radi usporedbe, 2003., kad je ova uprava preuzela HZZO, deficit je bio 20 posto. I potrošnja lijekova neće biti viša od tri posto u odnosu na plan - umjesto 2,4 milijarde, potrošili smo 2,8 milijardi kuna - što je uspjeh uzme li se u obzir da u europskim zemljama potrošnja lijekova raste osam do 15 posto. Izmjenama pravilnika cijene lijekova snizili smo za 30. Treba vidjeti neće li nas farmaceutska industriji »dočekati« na neki drugi način.

• Može li ugroziti kvalitetu besplatne liste lijekova?
- Ne. Dopunjavat ćemo je po potrebi dvaput godišnje. Dosadašnjim promjenama, naglašavam, prava osiguranika se nisu smanjila, a za sve je i dalje korisno uplaćivati dopunsko osiguranje iako ono ne podmiruje troškove lijekova s liste B. Prvo zato što su na osnovnoj, besplatnoj listi zastupljeni lijekovi za sve bolesti, i drugo jer polica i dalje pokriva trošak liječenja u bolnici, dijagnostike, rehabilitacije...

• Zašto ipak mnogi osiguranici nisu zadovoljni mogućnošću liječenja, primjerice, u toplicama ili dostupnošću ortopedskih pomagala?
- To nije točno, nego još uvijek vlada mišljenje da svatko tko želi može svake godine u toplice. To ne može podnijeti ni jedno zdravstvo. Možemo platiti samu rehabilitaciju, ali ne i hotel, a i ortopedska pomagala dostupna su kao i prije, i više od toga. I tu smo snizili cijene za 30 posto, a kvaliteta je ostala ista ili bolja. Pod velikim smo pritiskom udruga pacijenata koje se povezuju s dobavljačima, a analize su pokazale, primjerice s pelenama, da samo 150 od oko 13.000 osiguranika koji imaju problem inkontinencije treba više pelena od norme, što im i odobravamo. Na žalost, HZZO ostaje usamljen kad pregovara s proizvođačima o cijeni. Umjesto da su i udruge pacijenata i liječnici na našoj strani, jer riječ je o zajedničkom novcu. Ovako nam ni pet puta više novca ne bi bilo dovoljno.
 

• Kako ćete rasporediti nešto veći proračun za ovu godinu?
- Na one stavke u kojima uobičajeno nedostaje sredstava - bolovanja, rodiljne dopuste i lijekove na recept. Dio je namijenjen i bolničkim proračunima s obzirom na to da plaće po Vladinoj odluci rastu šest posto.

Biserka Lovrić