Krajem 2006. godine svoj predizborni program javnosti je predstavila Regionala, savez četiriju regionalnih stranaka: Primorsko-goranskog saveza, Slavonsko-baranjske hrvatske stranke, Međimurskog demokratskog saveza i Dalmatinske liberalne stranke. O programu i planovima Regionale za Vjesnik govori njezin prvi čovjek Nikola Ivaniš, predsjednik PGS-a, jedan od četvorice Regionalinih saborskih zastupnika.

• Kako biste ukratko opisali Regionalu?
- Ona je savez četiriju regionalnih stranaka s tendencijom da joj se pridruže još neke. Sporazumom smo se opredijelili za vrlo čvrstu suradnju, kako predizborno na razini države, tako i postizborno, te ćemo postizbornu politiku voditi zajednički prema onima koji će formirati vlast i opoziciji. To je trajni stranački savez, a razvoj odnosa u njemu određivat će razvoj zakonodavstva o strankama kao i razvoj izbornog sustava. Regionala je zapravo odgovor na mišljenje po kojem bi se hrvatsko političko biće trebalo razvijati prema bipolarizmu uz eventualno privjesak još jedne ili dviju stranaka.

• Koje su vaše glavne programske odrednice?
- Sve četiri regionalne stranke zalažu se za radikalnu fiskalnu decentralizaciju. Smatramo da je bilo dovoljno godina u kojima smo natprosječno uplaćivali u državnu blagajnu, a iz nje povratno dobivali premalo. Prosječna europska zemlja svoje prihode dijeli po modelu 30 posto lokalno i regionalno, 70 posto državi. Mislimo da bi se fiskalnom decentralizacijom u drugom mandatnom razdoblju trebalo doći do 30 posto prihoda za regionalnu i lokalnu samoupravu, a u prvom četverogodišnjem razdoblju bi se sadašnjih osam posto trebalo podizati svake proračunske godine tako da lokalni i županijski prihodi iznose 25 posto svih prihoda koje konsolidirana država ima.
 

• Druga odrednica programa vam je daljnje povećanje ovlasti lokalnim jedinicama.
- Upravna decentralizacija je u stvari regionalizacija. Ako bismo našim županijama podizali ovlasti do razine koje imaju austrijski länderi, onda bismo Hrvatsku regionalizirali. Taj će se proces neminovno razvijati jer županije sa sadašnjim ovlastima ne mogu biti ravnopravni partneri europskim pretpristupnim fondovima jer niti po ovlastima mogu donositi odluke važne za velike investicije niti ih po svom fiskalnom kapacitetu mogu pratiti. Naravno da Hrvatska u budućnosti vjerojatno neće imati 20 županija, nego će doći do prirodnog spajanja nekih županija s ovlastima austrijskih ili talijanskih regija.

• Jesu li opravdani prigovori da bi to vodilo federalizaciji Hrvatske?
- To ne vodi federalizaciji Hrvatske. Stranke regionale su protiv federalizacije. Regionalizam nije federalizam i regionalne stranke smatraju da za federalizaciju nema nikakvih objektivnih ili povijesnih razloga. Ali za europski regionalizaciju ima.
• Ima li Regionala neki prijedlog za buduću regionalnu podjelu zemlje?
- Postoje prirodne hrvatske regije i regije koje je oblikovala novija povijest. Povijesna regija je sigurno Slavonija i ona ne mora biti rascjepkana na pet županija. Realan razvoj odnosa i društvenih i gospodarskih tijekova u zadnjih je 45 godina išao u tom smjeru da bi povijesna regija Dalmacija danas trebala funkcionirati kao dvije regije, jedna sa sjedištem u Zadru, a druga sa sjedištem u Splitu. Istra i Međimurje su dvije male, ali tipične povijesne hrvatske regije. Apsolutno je jedna regija sjevernojadranska i gorska Hrvatska - riječko područje, Gorski kotar i Lika. Središnja Hrvatska može se podijeliti u dvije regije.

• Regionala se zalaže i za dekoncentraciju vlasti iz Zagreba. Kako bi ih to trebalo raspodijeliti?
- Turizam bi mogao ići u Split, poljoprivreda u Osijek, kultura u Varaždin, pomorstvo i promet u Rijeku, a ministarstvo za regionalni razvoj bi trebalo biti u Puli, predvodnici hrvatskog regionalizma. Dekoncentracija bi se morala odnositi i na javni sektor. Zašto sjedište Hrvatskih voda ne bi moglo biti u Gospiću kao subregiji koja je najbogatija vodom, a Hrvatskih šuma u Delnicama. Ta dva poduzeća bila bi tako motor razvoja Like i Gorskoga kotara koji su sada praktično u odumiranju.
 

• Planira li Regionala koalicije sa strankama centra, primjerice HNS-om ili HSS-om i HSLS-om?
- Regionala će na ove izbore izaći najmanje u osam, a možda i u svih deset jedinica. Na različite načine ćemo u tim jedinicama surađivati s nacionalnim strankama jer ne mislimo da je program regionalizacije ekskluzivno naš.
One stranke koje u programu imaju zalaganje za regionalnu Hrvatsku naši su prirodni saveznici. To su stranke centra, lijevog centra i s njima razgovaramo. Jasno da to na isti način neće biti riješeno u Splitu, Rijeci, Osijeku ili Čakovcu, ali zajednički izborni program regionalnih stranaka ono je što na svakom mjestu nudimo strankama centra.

• Planirate li suradnju s IDS-om koji je najjača regionalna stranka?
- S IDS-om surađujemo jako dobro, s njim imamo isti cilj. Pretpostavljam da ćemo razgovore s IDS-om zaključiti tako da ćemo deklarirati zajedničke ciljeve i dogovoriti postizbornu suradnju.

• A s Glavaševim HDSSB-om?
- S Glavaševom strankom nemamo baš nikakve odnose jer to je stranka drukčijeg svjetonazora kojoj je regionalizam dobro došao radi rješavanja problema u bivšoj matičnoj stranci. Saveznik Regionale iz Slavonije je SBHS koji je u sporom, ali postupnom jačanju i u zadnjim anketama Pulsa ponovo se pojavio na listama stranaka za koje se Slavonci opredjeljuju.

• Kakav uspjeh Regionala očekuje na izborima?
- Očekujemo da ćemo udvostručiti broj zastupnika, da ćemo imati osam mandata.
 

• Uđete li nakon izbora u Sabor, jeste li spremni podržati vladu lijevog ili desnog centra?
- Naši su saveznici prije svega u centru i mislim da će Regionala svoje određivanje prema postizbornim pitanjima ipak nastojati orijentirati tako kako centar većinski bude htio.
Htjeli bismo pridonijeti tome da se centar formira kao politički entitet pa neka imamo lijevi i desni centar oko SDP-a i HDZ-a, ali imajmo i treći po jačini ali jak centar.

• U Saboru ste od 1995., a u politici od 1990. Koliki je pomak od tada učinjen u Hrvatskoj u prihvaćanju regionalizma kao političke opcije?
- Ja sam regionalac po političkom opredjeljenju od 1990. kad sam postao predsjednik Izvršnog odbora Riječkog demokratskog saveza iz kojeg je nastao PGS. Tada je bilo opasno biti regionalac. Danas je Hrvatska demokratska zemlja u kojoj o regionalnom razvoju brine i vlada desnog centra i u tome nemamo primjedbi. I desno i lijevo od centra regionalizam se počinje razumijevati bolje nego prije deset godina.

Marijan Lipovac