S predsjednikom Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvanom Hreljom razgovarali smo u utorak, neposredno nakon dogovora u Vladi, na kojima su do kraja definirane izmjene Zakona o provedbi Odluke
 

• Ustavnoga suda te Zakona o Umirovljeničkom fondu, kojima će biti riješeno obeštećenje oko 43.000 obiteljskih i najviših umirovljenika. Razgovarali smo o pitanjima koja će biti u fokusu HSU-a u izbornoj godini.
U kojoj je fazi donošenje zakona o pravobranitelju za starije osobe?
- Prijedlog je na dnevnom redu ove sjednice, no kad bi mogao doći na red, teško je predviđati. To ovisi o Vladi i saborskim tijelima koja se moraju očitovati. No, ne postoji prepreka za to da zakon bude upućen u proceduru i da bude usvojen. Nakon toga, rebalansom treba osigurati oko 4,2 milijuna kuna za financiranje ureda pravobranitelja. Očekujemo da će primjena zakona početi od 1. srpnja ove godine.

• Što bi institut pravobranitelja trebao donijeti starijim osobama?
- Kako smo počeli otvarati rad prema javnosti, na adresu Kluba zastupnika HSU-a u Saboru, ali i na adrese naših organizacija na terenu, počeli smo svakodnevno primati u prosjeku oko 15 pritužbi, molbi i zahtjeva za pomoć. Gotovo četvrtina problema zbog kojih se građani obraćaju pučkom pravobranitelju odnosi se na pitanja iz mirovinske problematike, i taj je broj u porastu. Značajno raste i broj pritužbi novih umirovljenika, čije su mirovine dramatično niske, a u njihovu slučaju sve ispada po zakonu.
U većini tih slučajeva institucije se brane šutnjom administracije ili snagom paragrafa koji im omogućuju da se proglase nenadležnima za neka pitanja. Zato smo krenuli s tom inicijativom. Prva funkcija pravobranitelja za starije, kako smo ga zamislili, bila bi da pruža besplatne pravne savjete. Drugo, pravobranitelj bi trebao analizirati učinke odredbi pojedinih zakona iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne problematike i imao bi pravo predlagati rješenja kojima bi se poboljšao položaj starijih osoba i umirovljenika.
Također, imao bi ovlasti zatražiti izvješća gerijatrijskih odjela bolnica i svih socijalnih ustanova čiji su korisnici starije osobe, s namjerom da se poboljša njihova zaštita.
 

• Pojasnite na primjeru na koji su upozorili mediji: koja bi bila funkcija pravobranitelja u odnosu na činjenicu da su prosječne mirovine pale ispod 40 posto od prosječne plaće?
- U tome da ocijeni kakve su moguće posljedice zakona još u onom trenutku kada se donosila odredba o usklađivanju mirovina prema švicarskoj formuli. On bi mogao staviti veto na takav zakonski prijedlog.

• Zbog čega netko novi s pravom na veto, kad je to u odnosima s Vladom mogao riješiti HSU?
- Krivo postavljate stvari. Nakon potpisivanja sporazuma s HDZ-om, bili smo na dobrom putu, jer je Vlada donijela izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju po kojem su se mirovine usklađivale s plaćama i odnos između mirovina i plaća trebao se uskladiti. Zakon se primjenjivao 18 mjeseci i Vlada ga je izmijenila bez našeg znanja. Ostajemo kod toga da bi mirovine trebalo usklađivati s plaćama. No, zbog toga nismo htjeli ispustiti iz ruku mogućnost da postignemo i sve ono dobro što smo postigli. Intencija prijedloga o pravobranitelju nije bila ili pravobranitelj za starije ili stranka, nego i jedno i drugo. Pritom smo svjesni toga da će brzina rješavanja problema starijih najviše ovisiti o političkoj snazi HSU-a.

• Što mislite, što vas u vezo s tim čeka na sljedećim parlamentarnim izborima?
- Iznimno mnogo posla. Prije svega u rješavanju problema novih umirovljenika. Upravo pripremamo materijale na temelju kojih ćemo otvoriti niz problema čije će rješavanje sigurno trajati i više od jednog mandata. Prije svega, treba promijeniti pravila o umirovljenju i učiniti isplativim što dulji rad, a ne da, kao sada, ljudi budu motivirani otići u mirovinu što prije, jer je sa svakom godinom duljeg rada mirovina sve gora. Za to smo se već dobrim dijelom pripremili, no još ne mogu procijeniti kad ćemo biti spremni za to da s prijedlogom mjera izađemo pred javnost. Pred nama je i otvaranje pitanja što će biti s većinom osiguranika koji štede u drugom mirovinskom stupu, jer 75 posto njih ima plaću manju od prosjeka i da će efekti mirovinske reforme za njih biti relativno skromni.
Treba doraditi i sustav dobrovoljne mirovinske štednje, ali smatramo da još nema dovoljno političke volje da se jače potakne taj oblik štednje. Nastojat ćemo rješavati probleme koji mogu proizaći iz redukcije prava u zdravstvu, otvara se i velik broj problema u sustavu socijalnog osiguranja. Voljeli bismo se uhvatiti ukoštac i s problemima invalida. Riječ je o približno 400.000 građana koji su nam vrlo važni jer ih ima mnogo među starijim osobama, no dosad, na žalost, osim prijateljskih odnosa s nekim udrugama invalida, više nismo stigli ostvariti.

• Na temelju čega vjerujete da na sljedećim izborima možete ponoviti uspjeh s prethodnih?
- Drugi problemi možda nisu bili u središtu našeg interesa, ali smo se bavili svim važnijim pitanjima. I privatizacijom, i civilnim društvom, i pitanjima koja su otvarali sindikati, dakle i pravima radnika. HSU je izvorno stranka rada i vjerujem da i s obzirom na to imamo perspektivu. Naravno, za to ćemo trebati i više mladih u svojim redovima.

• Kako ćete ih pridobiti kad samo postavljate zahtjeve u ime umirovljenika, i to vrlo skupe zahtjeve?
- Nikad nismo tražili povećanje umirovljeničkih prava na račun drugih kategorija građana. Tražili smo ono što umirovljenicima pripada po Odluci Ustavnoga suda, s tim da smo pristali na model obeštećenja iz imovine. Na taj način spremni smo rješavati i problem novih mirovina.

• Što podrazumijeva vaš način djelovanja na vlast? Koja su pitanja u kojima je HSU glasovao protiv prijedloga HDZ-a u Saboru?
- Na primjer, protiv zaključaka o privatizaciji. Tražili smo drukčiji pristup reviziji privatizacije. Glasali smo i protiv zabrane javnog okupljanja, protiv Zakona o zdravstvenoj skrbi, kao i protiv izmjena svih mirovinskih propisa koji su usvojeni mimo nas i na silu. U odnosima s Vladom često smo morali pritiskati i ovisili smo o tome je li Vlada i koliko jest otvorena za suradnju. Na primjer, na razgovore o obeštećenju obiteljskih umirovljenika čekali smo od 23. ožujka do 27. studenog 2006. Nije točno da smo samo surađivali s Vladom, dokaz za to su i tri prijedloga zakona koja smo uputili u proceduru - onaj o božićnici, pravobranitelju i zakon kojim bi se riješio problem umirovljenika iz BiH.

• Kakve su šanse da ih usvoji ova vlada?
- Volio bih vidjeti premijera i Vladu koja će reći 'ne' najvećoj sirotinji u ovom trenutku, hrvatskim građanima koji ovise o tome koliko će novca prikupiti fondovi Republike Srpske. Ili premijera i Vladu koji će reći 'ne' božićnici, koju su, uostalom, ove godine već isplatili. Mogu samo podsjetiti da prije prošlih parlamentarnih izbora nismo unaprijed birali strane, niti ćemo to raditi sada. Onaj tko dobije većinsku podršku hrvatskih građana, naš je potencijalni partner u razgovorima.

• Koje točke iz sporazuma s HDZ-om još nisu ostvarene?
- Razina mirovina i dalje je ispod 50 posto prosječne plaće. Nije uvedeno dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom BDP-a. Nismo postigli da građani stariji od 65 godina budu oslobođeni participacije u zdravstvu. Nismo učinili ništa ni na ostvarenju dugoročnog cilja da mirovine dosegnu 70 posto prosječne plaće, pri čemu smo i sami svjesni da je riječ o cilju na jako duge staze, za koji treba osigurati mnogo preduvjeta. Sa SDP-om dosad o svemu tome nismo razgovarali, jer se SDP ponaša kao da smo kužni. Priznali smo dobre poteze SDP-ove vlade, no i dalje smo za njih kužni. U međuvremenu, osobno nisam čuo veliku spremnost da bi neka od pitanja koja smo rješavali s ovom vladom oni riješili brže, bolje ili efikasnije.
HSU prati poteze SDP-a jer se deklarirao kao stožerna socijalno-demokratska snaga Hrvatske. No, preporučio bih im da skinu krunu i pokušaju razgovarati, jer za prihvaćanje rješenja mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih pitanja koja su nam u fokusu trebat ćemo svepolitički konsenzus, a ne puko nadmetanje.

Marijana Matković