Nakon nekoliko mučnih godina u kojima je akademik Miroslav Radman bezuspješno pokušavao postaviti na noge svoj znanstveni projekt u Hrvatskoj, Mediteranski institut za istraživanje života, MedILS, napokon je došla velika financijska injekcija. Naime, 28 hrvatskih uspješnih tvrtki dalo je splitskom institutu 5,6 milijuna kuna za početak rada. Time je prvi put u Hrvatskoj uspostavljen model sprege gospodarstva i znanosti, što je u svijetu uobičajena pojava.
»Svaka od tih tvrtki izdvojit će 200.000 kuna, a taj novac nam omogućuje početak rada tzv. hladnog pogona«, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik akademik Radman. Tek kad taj pogon profunkcionira, može se započeti i sa znanstvenim radom. Novac za to dobivamo standardno na temelju kompetitivnih ugovora iz europskih i međunarodnih izvora, objašnjava Radman.
• U sklopu MedILS-a osnovana je tzv. start-up tvrtka Deinova. Koja je njezina uloga?
– Deinova je dobila 400.000 eura u prvih šest mjeseci samo za troškove brainstorminga. Osnovana je u Parizu 21. prosinca lani s francuskim i američkim kapitalom, i iako joj je sjedište u glavnom gradu Francuske, istraživanja možemo provoditi gdje god želimo. To je prednost privatnih investicija da možete raditi gdje god je to pogodno. Deinova je osnovana prije svega zbog nastavka istraživanja na već slavnoj bakteriji Deinococcus radiodurans.
Podnijeli smo zahtjev da se naše istraživanje te bakterije patentira na europskoj razini, a taj proces traje oko godinu dana .No, već na temelju patentne prijave dobili smo kapital za istraživački rad, a veći dio istraživanja napravit ćemo u MedILS-u. Za taj projekt imamo više nego dovoljno novca.
Europsko istraživačko vijeće zapravo je fotokopirani model MedILS-a, gdje se ulaže u znanstvenika, a ne u projekt i gdje nema ni prestarih niti premladih znanstvenika, već kvaliteta i originalnost znanstvenog rada donose novac. U pitanju je izvrsnost
|
• MedILS će surađivati s nekoliko vodećih europskih institucija kao što su francuski INSERM, ETH u Zürichu, Sveučilište Goethe u Frankfurtu. Planirate se i povezati s njemačkim Institutom Max Planck i institutom Karolinska u Švedskoj.
– Da, ali ne radi se o običnoj suradnji, već o realiziranom novom konceptu da vrhunske znanstvene institucije iz svijeta osnuju i financiraju svoje istraživačke timove u MedILSu. INSERM to zove pridruženi europski laboratorij. Evaluacija i financiranje projekata tih timova je zajamčeno, a znanstvena evaluacija je dvostruka jer se provodi u matičnoj instituciji i MedILS-u!
Važno je i novo da u MedILS-u dolazi do miješanja znanstvenih kultura tih velikih europskih i svjetskih institucija, što će biti zanimljivo. Ključno je da će velike europske institucije imati svoj znanstveni izdanak u MedILS-u. To i znanstveno i financijski pomaže institutu jer će u njemu biti dio laboratorija iz Züricha, Pariza i Njemačke
• Prva istraživanja najavili ste već za ožujak. O čemu?
– Radit će se u četiri grupe, jedna će istraživati genetiku stanične smrti u kvasca, a njezini su voditelji François Taddei i Ivan Krešimir Svetec. Druga grupa kojoj je voditeljski tandem Ivan Đikić i Janoš Terzić, posvetit će se staničnoj biologiji tumora, dok bioinformatičku i biofizičku grupu vodi tandem Ivo Sbalzarini i Anita Krišto. Grupu koja će istraživati život pod ekstremnim uvjetima fokusirajući se na bakteriju Deinococcus radiodurans, vodit ćemo u tandemu Ksenija Zahradka i ja.
• Premijer Ivo Sanader naglasio je da od Vas i MedILS-a ne očekuje ništa, osim pune znanstvene slobode.
– Mislim da je glavni potez u svemu tome odigrao upravo premijer Sanader, uz sjajnu animaciju svih čelnika tvrtki koju je proveo Tedeschi. On je predložio da to za početak bude relativno mali iznos, kao neka vrsta članarine u klubu MedILS, te da se financiranje nastavi sljedećih godina ako institut pokaže očekivanu kvalitetu znanstvene i edukativne aktivnosti.
• Dosad se u javnosti stvorila dvojaka predodžba o Vama - s jedne strane vrlo pozitivna i postali ste jedna od najpopularnijih osoba u Hrvatskoj, a s druge Vam se spočitava da nakon svega ne znate kako započeti s radom u MedILS-u. Kako to komentirate?
– Sjećam se vremena kad je sve to bilo jako tužno gledati. Moram podsjetiti da sam projekt MedILS od države, odnosno resornog ministarstva, nije dobio ništa. Ministarstvo je financiralo obnovu vojarne u Splitu, ruševne zgrade koja je vlasništvo grada, i to je bilo to. MedILS je 'na poklon' i povjerenje dobio samo upotrebu zgrade, dakle ne moramo plaćati stanarinu.
Moju vruću želju da ću u svojoj domovini raditi prepoznatljivu vrhunsku znanost, popratilo je istodobno veliko razočaranje svim događajima vezanim uz stvaranje MedILS-a. Ipak, taj je institut već sad postao svojevrsni zaštitni znak Hrvatske.
• Može li prerasti u hrvatski znanstveni brend?
– Sam projekt MedILS-a postao je hrvatski brend u svijetu znanosti. Zamišljen je kao originalni znanstveni institut kakav se i traži prema kriterijima europskih centara financiranja. ERC (European Research Council - Europsko istraživačko vijeće), najnovija krovna europska znanstvena institucija za financiranje originalnih istraživanja dobiva milijardu eura godišnje. ERC je zapravo fotokopirani model MedILS-a gdje se ulaže u znanstvenika, a ne u projekt i gdje nema granica, ni prestarih niti premladih znanstvenika, već kvaliteta i originalnost znanstvenog rada donose novac. Dakle, u pitanju je izvrsnost. To je možda najvažniji princip za revitalizaciju Europe u znanosti, a to je i princip MedILS-a od samog početka. Imali smo vjerodostojni koncept koji u Europi prije dvadesetak godina nitko nije imao. MedILS je zapravo centar koji nedostaje Europi. Financijska injekcija koju smo dobili tim je važnija upravo za taj prvi iskorak. Bez novca ne možete ništa početi.
Pola milijuna dolara samo za razmišljanje o projektima
• Najavili ste da MedILS neće ponavljati pogreške velikih zemalja u znanosti, nego će biti originalan u svakom pogledu. Što to znači?
– Veseli me početak rada u MedILS-u jer bih volio da učimo i na pogreškama Europske unije i velikih europskih nacija, ali i da zadržimo vjerodostojnost i originalnost. To je jedini pravi kriterij. Ne bismo smjeli kopirati, jer danas morate biti originalni. Morate pokazati prepoznatljive rezultate i imati originalne projekte, gdje ćete nešto novo stvarati a to je, kao što znate, oduvijek bio moj koncept kao i koncept MedILS-a. Mlade generacije znanstvenika u Hrvatskoj zaslužuju takav projekt.
Moram naglasiti da nikad nije sretna okolnost za znanstveni institut bilo gdje u svijetu ako je pod kontrolom države. I nije važno pritom tko je danas ministar ni koja politička opcija vlada, važno je da postoji znanstvena sloboda. Na tim principima će raditi MedILS.
Dolazilo mi je mnogo mladih studenata iz Hrvatske i za njih su MedILS-ova vrata uvijek otvorena. Isto tako, otvorena su za pravu znanstvenu suradnju sa svim ostalim istraživačkim institucijama u Hrvatskoj. Izazov je da svaka od njih, kao i MedILS, stvara i mijenja svoju znanstvenu kulturu kao prilagodbu na izazove brzog razvoja znanosti u svijetu. Sad već možemo pozivati ljude iz cijelog svijeta, od Deinove imamo više od pola milijuna dolara samo za razmišljanje o znanstvenim projektima. To su, moram priznati, koncepti koji su prije nekoliko godina još bili nezamislivi - da dobijete novac za razmišljanje o projektu.
Optimist sam da je ovo samo jedan od početnih iskoraka u novu znanstvenu budućnost Hrvatske na koju ćemo se uskoro ponositi. Uspjeh postignut poštenim radom i jedinstvenim talentima najbolja je i najzdravija terapija svih boljki i na razini države, i na razini institucije i - najvažnije - na razini svakog ljudskog bića.
|
Lidia Černi |
