Sministrom mora, turizma, prometa i razvitka te članom Predsjedništva HDZ-a Božidarom Kalmetom razgovarali smo o najnovijim prijeporima Hrvatske i BiH u vezi s gradnjom mosta Komarna - Pelješac, statusa Luke Ploče, otočićima oko Kleka, SDP-ovu gospodarskom programu i aktualnoj političkoj situaciji u zemlji osam mjeseci uoči parlamentarnih izbora.

• Hoće li se graditi most Komarna - Pelješac u planiranom roku, kako je to ovih dana najavio i premijer Ivo Sanader, unatoč najnovijim, nenadanim otporima s bosanskohercegovačke strane?
- Apsolutno hoće. Dinamika gradnje mosta ide zacrtanim planom. Pristupna cesta sa strane Komarne je gotova. Ovih će dana početi radovi na pristupnim cestama s pelješke strane. U taj posao, koji je dobio hrvatski konzorcij, investirano je oko 25 milijuna kuna. Neki dan je objavljen natječaj za projektiranje mosta. U sljedećih mjesec dana bit će objavljen i natječaj za izvođenje radova na njemu, a do kraja ljeta očekujemo da započne temeljenje mosta. Ono što je važno naglasiti jest da mi, bez obzira što danas neki čelnici BiH to osporavaju, imamo potpisani dogovor ekspertnih skupina dviju država o visini i širini prolaza koji je važan za bosanskohercegovačku stranu. Nas u cijeloj toj priči samo to i obvezuje. Taj dokument je verificiralo bivše Vijeće ministara BiH. I tu jedinu obvezu koju je Hrvatska imala pri gradnji mosta a to je da se Bosni i Hercegovini omogući nesmetan, odnosno neškodljiv prolaz, praktički smo dogovorili. To je visina od 55 i širina od 200 metara.
 

• Zašto sada taj dogovor bivšeg Vijeća ministara osporava bosanskohercegovačka strana?
- Ona to osporava, a što je rečeno i na nedavnom susretu Međudržavnog vijeća, zato što, kako kažu, nikad nije donesena politička odluka o gradnji tog mosta. Pa nama ne treba njihova politička odluka, mi gradimo most na svom teritoriju. Spajamo dvije obale unutar Hrvatske preko unutarnjih morskih voda za što Hrvatska ima apsolutno suverenitet kao i bilo gdje drugdje na svom teritoriju. Prema tome, mi ne moramo nikoga pitati smijemo li graditi most, niti ćemo ikoga to i pitati. Jedino moramo poštovati međunarodno pravo s obzirom da će ispod tog mosta BiH imati izlaz na međunarodne vode, po kojem joj moramo osigurati tzv. neškodljivi prolaz. To je naša obveza koju poštujemo. I od te obveze ne bježimo.

• Bude li bosanskohercegovačka strana do kraja inzistirala na svojim uvjetima, može li to odgoditi početak gradnje mosta?
- Vrlo korektno smo surađivali s bivšim vodstvom BiH. Na kraju krajeva, i u tom protokolu koji je potpisan, u prvoj točki navodi se nesporno pravo Hrvatske da gradi most. Dakle, o tome nema spora. Nema više nikakvog većeg problema koji bi mogao odgoditi ili usporiti gradnju mosta. Ne mislimo zaustavljati dinamiku izgradnje. Uz to, maksimalno ćemo uvažavati sve što je potrebno u gradnji mosta u odnosu na bosanskohercegovačku stranu. Ali više od toga i preko toga nećemo ići.

• Zašto, po Vašem mišljenju, baš u ovom trenutku dolaze otpori iz susjedne države?
- Vjerojatno i zbog neke drukčije politike koju će provoditi novo vodstvo BiH. To mogu zaključiti na temelju onoga što je rečeno na Međudržavnom vijeću. Možda se tu radi i o nekom pritisku zbog Luke Ploče kao i zbog nekih drugih otvorenih pitanja. No, bez obzira tko je bio prije na vlasti u toj državi, mislim da bi se te odluke trebale poštovati. Unatoč svemu, veliki sam optimist i uvjeren sam da ćemo i u pogledu tog pitanja naći optimalno rješenje.
 

• Koje je, po Vama, najrealnije rješenje za status Luke Ploče kojim bi i BiH bila zadovoljna?
- Hrvatska će Bosni i Hercegovini ponuditi status najpovlaštenije nacije u Luci Ploče, što je i najrealnije rješenje jer su upravo tvrtke iz BiH najveći klijenti te luke. Sličnih primjera imamo u svijetu i ništa tu nije novo i nepoznato. Prijedlog sporazuma u radnoj verziji već postoji u našem ministarstvu i kad ga Vlada razmotri, prijateljski i partnerski ponudit ćemo ga našim susjedima u BiH.

• A što je s prijašnjim sporazumom o Luci Ploče?
- Prijašnji sporazum o Luci Ploče i nesmetanom prolazu kroz Neum, koji je bio dio paketa Sporazuma o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije BiH iz 1998. godine, u današnjim je uvjetima neprihvatljiv i stoga što više nema posebnih odnosa. A ako nema posebnih odnosa, onda ne možemo ni na te tadašnje dogovore gledati iz današnje perspektive. Inače, taj sporazum u Hrvatskoj nikad nije ratificiran.

• U kontekstu odnosa s BiH, može li se bez međunarodne arbitraže riješiti status Velikog i Malog škoja za koje BiH tvrdi da njoj pripadaju?
- Kad je u pitanju status tih otočića, istina je da postoji sporazum Tuđmana i Izetbegovića iz 1999. koji nije ratificiran, ali i neki novi dokumenti koji dokazuju da su Veliki i Mali Škoj hrvatski. Napisana je i objavljena knjiga koja je i nastala baš zato da se dokaže kako ti škoji ne mogu pripasti BiH, već su oni isključivo i oduvijek hrvatski teritorij. U njoj se nalaze dokumenti iz zemljišnih knjiga i vidljivo je da su ti otočići naši već 600 godina. Naš stav o tome je vrlo jasan. Trebaju se sastati stručne skupine i razmotriti sve nove dokumente pa da vidimo gdje smo. Koliko sam vidio, i stav bosanskohercegovačkog pregovarača za granice identičan je našem, a to je da se sjedne i razmotre sve nove okolnosti.

• Vratimo se malo stranačkom životu u Hrvatskoj. Kako komentirate činjenicu da je bolest Ivice Račana prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja vratila popularnost SDP-u, koji je sad u prednosti ispred HDZ-a?
- Mi uvažavamo i pratimo svako istraživanje javnog mnijenja, no prema istraživanjima koja za nas rade određene specijalizirane kuće, SDP nikad nije pretekao HDZ. Niti će ga preteći. Što se tiče bolesti Ivice Račana i utjecaja na senzibilitet javnosti, to su normalne pojave jer ljudi uvijek suosjećaju s onim tko je u takvoj situaciji. U tim političkim analizama i istraživanjima javnog mnijenja to su normalne reakcije.

• Jesu li na rast popularnosti SDP-a osim javne sućuti zbog Račanove bolesti utjecale i brojne afere na račun Vaše stranke koje oporba potencira u javnosti?
- Ne. Mislim potpuno suprotno. Izmišljenje afere i taktika kojom su neko vrijeme esdepeovci jurišali na HDZ, za njih su se pokazali potpunim promašajem. Jer, nakon najžešćih napada SDP-a s izmišljenim aferama, sve relevantne ankete pokazale su pad popularnosti te stranke na najniži mogući postotak u posljednjih nekoliko godina. Nakon toga u toj su stranci odustali od takve vrste kampanje. No, kakva god im kampanja bila, u konačnici će im se dogoditi isto. Izgubit će izbore.

• Očekujete li da će ova kampanja, s obzirom na dosadašnji tijek, biti jedna od najprljavijih do sada?
- Što se nas u HDZ-u tiče, vodit ćemo konstruktivnu, pozitivnu kampanju. U njoj ćemo govoriti koliko je toga pozitivnog napravljeno i koliko je nerješivih problema do sada riješeno za vrijeme našeg mandata. Ali, HDZ će itekako govoriti i o svojoj viziji razvoja Hrvatske u sljedećem četverogodišnjem mandatu, od rasta životnog standarda, jačeg gospodarskog razvitka, otvaranja novih radnih mjesta, dakle o čitavom nizu gospodarskih i socijalnih mjera. No o tome kad dođe vrijeme.

• Hoće li Račanova bolest utjecati na planirani tijek HDZ-ove predizborne kampanje?
- Mi imamo svoj zacrtani ritam i svoj program aktivnosti kojih ćemo se držati. Nama je iskreno žao zbog toga što se dogodilo gospodinu Račanu. Čovjek je do jučer bio u punoj snazi. Želimo mu sve najbolje i da pobijedi bolest. No, mi imamo svoj ritam i svoje planove. Mislim da je za kampanju još prerano. Do izbora moramo još štošta napraviti. Treba i dalje biti koncentriran na rješavanju problema i pitanja bitnih za naše građane i zemlju, a za kampanju ima vremena.

• Kako komentirate SDP-ov gospodarski program?
- Za taj program mogu samo reći da predstavlja mrtvo slovo na papiru. Ako u njemu i ima nekih dobrih ideja, što dopuštam, SDP je dosad dokazao da je apsolutno nesposoban bilo koju dobru ideju provesti u praksi. Prema tome, i to je samo još jedno mrtvo slovo na papiru.

• Jeste li uvjereni da će HDZ i nakon ovih izbora ostati na vlasti?
- Sto posto sam u to uvjeren. Mirno očekujemo izbore i na njima ćemo sigurno pobijediti. O tome nema zbora.

Zoran Milanović