Središnji portal državne uprave jedna je od novosti koje se pripremaju u Vladinu uredu za e-Hrvatsku. Glavni tajnik Miroslav Kovačić najavljuje i druge planove, te govori o prednostima i posljedicama informatizacije državne uprave.

• Do kuda se, u odnosu na članice EU-a, u Hrvatskoj došlo u internetizaciji državne uprave?
- U protekloj godini Hrvatska je u razvoju elektroničke javne uprave nadmašila Slovačku i Letoniju i znatno smanjila zaostajanje za EU-om zahvaljujući prije svega uspješnoj provedbi programa e-Hrvatska. Želja nam je u bližoj budućnosti svrstati se uz bok najrazvijenijim zemljama poput Danske, Švedske i Austrije.

• Vlada je više puta isticala da se zahvaljujući uredima Hitro.hr otvorilo mnogo novih tvrtki.
- To je zaista tako. Vlada je pokretanjem programa Hitro.hr u velikoj mjeri uspjela ukloniti prepreke za poslovanje te pretvorila državnu administraciju u servis za poduzetnike i građane. Podaci govore o više od 16.800 novoosnovanih tvrtki do kraja prošlog mjeseca, od toga nešto više od 500 stranih ulagača.

• Koje su usluge dostupne građanima putem Interneta i je li vaš ured zadovoljan učestalošću njihova korištenja?
- Do kraja prošle godine u Hrvatskoj se građanima i poslovnim ljudima pružalo više od 50 posto javnih usluga na Internetu, što je golem pomak od 2004. godine, kada je na Internetu bilo dostupno nešto više od tri posto usluga za građane, a za poslovne subjekte oko šest posto.
 

Provodimo istraživanje za 20 osnovnih područja djelovanja administracije, poput prijava poreza, izdavanja osobnih dokumenata, registracije vozila, socijalnih usluga, usluga vezanih uz zapošljavanje i otvaranje poduzeća. U svakom od ovih područja korisnici mogu pronaći potrebne informacije ili obrasce za pokretanje postupka, a neke od njih mogu se obaviti elektroničkim putem, bez papira. Budući da oko 36 posto kućanstava i 95 posto tvrtki ima priključak na Internet, podaci pokazuju da smo, u prvom redu, objavljivanjem obrazaca na Internetu smanjili pritisak na tijela uprave jer građani i poduzetnici većinom dolaze s već pripremljenim obrascima.

• Koje nove usluge namjeravate ponuditi građanima do kraja godine?
- U sklopu projekta Hitro.hr od svibnja 2005. godine predstavili smo šest usluga (e-Katastar, e-Regos, e-PDV, e-HZMO, e-Obrt), a uskoro ćemo predstaviti još neke poput e-HZZO te pilot-projekt otvaranja trgovačkog društva u potpunosti elektroničkim putem. Tu je i projekt integriranog upravljanja sudskim predmetima - ICMS. Projekt ICMS omogućava dodjeljivanje predmeta sucima elektroničkim putem, što će na kraju osigurati veću transparentnost u sudskim postupcima. Projekt je već uspješno isproban na sudu u Puli i nastavit ćemo njegovo širenje na ostale sudove.
Tu je i vrlo zanimljiv projekt koji smo nazvali e-Otoci. Njime ćemo u jednom dijelu povezati 19 područnih škola na otocima s matičnim školama na području Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Učenicima na otocima bit će dostupna najmodernija informatička rješenja uz pomoć kojih će bez problema moći pratiti nastavu i bez učitelja.

• Kako u praksi funkcionira projekt e-Zdravstvo i koliko je liječničkih ordinacija dosad prešlo na informatizirani način rada?
- Za pacijenta e-Zdravstvo konkretno znači da će provlačenjem njegove zdravstvene iskaznice liječnik u računalu imati uvid u njegov cjelokupni dosadašnji karton, a pristup »elektroničkom kartonu« imat će i liječnici u svim drugim ordinacijama u Hrvatskoj ako pacijent kod njih zatraži pomoć. Pacijenti ubuduće neće morati sami ići po nalaze pretraga u laboratorije jer će oni elektroničkim putem stizati kod njihovih liječnika, moći će se na pregled naručiti putem Interneta, a pacijenta će na specijalistički pregled unutar ustanove primarne zaštite moći naručiti i njegov liječnik koji će pred sobom imati pregled slobodnih termina. Do kraja godine u informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite bit će povezano oko 2000 ordinacija.

• Vlada je nedavno donijela odluku o uvođenju središnjeg državnog portala. Što će takva stranica značiti građanima?
- Središnji državni portal bit će kompleksan sustav sastavljen od velikog broja internetskih stranica. Specifično je za taj portal da će svako ministarstvo u suradnji s uredništvom portala biti zaduženo za punjenje sadržaja na stranicama. Krajnji cilj je portal jednostavan za korištenje na kojem će na jednome mjestu biti popisane sve procedure i svi potrebni obrasci. To je velik pomak u odnosu na sadašnje stanje u kojem imamo velik broj internetskih stranica, teško pamtljive adrese i velike razlike u dizajnu, sadržaju i pojmovima na Internetu.

• Nerijetko se spominjalo da informatizacija pridonosi i smanjenju stope korupcije. Može li se govoriti o nekim postocima?
- Na temelju vlastitih iskustava u provedbi programa u sklopu e-Hrvatske mogu odgovorno tvrditi kako smo uvođenjem informacijske tehnologije te povećanjem dostupnosti informacija putem Interneta povećali odgovornost službenika i pomogli u izgradnji povjerenja u institucije, smanjujući mogućnost manipulacija i olakšavajući praćenje postupaka. Gledajući iz perspektive korisnika, građana i poduzetnika, uspjeli smo, nadam se, barem donekle promijeniti percepciju javnosti o upravi, a uz to i znatno smanjiti nepotrebne troškove, skratiti vrijeme potrebno za obavljanje usluga te maksimalno suziti prostor za korupciju koja je tu ranije postojala. Najviše me raduje što dobivamo pohvale od samih poduzetnika za koje su očekivanja za 88 posto ili premašena ili ispunjena. Korisnici nam daju visoke ocjene za gotovo sve aspekte, a najzadovoljniji su s transparentnošću postupka (bez mita i korupcije), ljubaznošću i stručnošću djelatnika i njihovoj pomoći u ispunjavanju obrazaca.

• Koliko je e-Hrvatska otvorila novih radnih mjesta i u kojoj je mjeri pokrenula tržište?
- Nedavni podaci koje je objavila istraživačka kuća IDC Adriatics govore kako se vrijednost IT-tržišta u 2006. godini popela na 4,9 milijardi kuna, odnosno 890 milijuna dolara. U odnosu na godinu prije, riječ je o povećanju IT-potrošnje za gotovo milijardu kuna. Posebno me raduje činjenica da su hrvatske tvrtke izrađivale rješenja koja su se pokazala vrlo konkurentnima i na tržištima izvan Hrvatske. Našim osobnim posredovanjem omogućili smo i neka strana ulaganja te pomogli u promociji hrvatskih ICT-proizvoda u Europi i svijetu. Dokazuje to i uspješan nastup na CeBIT-u ove godine koji smo inicirali i na kojem je omogućena prezentacija izvoznog potencijala hrvatskih tvrtki, a Hrvatska je prikazana kao poželjno odredište za izravna strana ulaganja u ICT-sektor. Hrvatska ima najbolje uvjete za razvoj ICT-sektora u jugoistočnoj Europi.

• Smatra li se projekt e-Hrvatske vodećim u regiji i kakva je situacija u ostalim zemljama u regiji?
- Hrvatska je u nekoliko izvješća, u prvom redu UN-ovih, Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, svrstana u skupinu zemalja predvodnika reformi, i to ne samo na regionalnoj razini nego i na svjetskoj. Tako je pred kraj prošle godine među zemljama kandidatkinjama - što su tada bile i Rumunjska i Bugarska - Hrvatska ocijenjena i kao lider u razvoju informacijskog društva u regiji. Znatan smo napredak postigli i u primjeni informacijske tehnologije za postizanje napretka i sve bržega gospodarskog rasta u čemu se Hrvatska prošle godine našla na 46. mjestu, što je za 11 mjesta bolji plasman nego godinu ranije.

Branka Valentić