S istarskim županom i predsjednikom IDS-a Ivanom Jakovčićem razgovarali smo o političkim pripremama IDS-a, najjače regionalne stranke u parlamentu, za izbore te o važnim projektima za razvoj turizma, Brijuni rivijeri i golfu.

• IDS je najavljivao početak svoje kampanje za parlamentarne izbore još u veljači, međutim ona kao da još nije počela. Što možemo očekivati od IDS-a u predizbornoj kampanji?
- IDS je potpuno spreman za izbornu utakmicu. Ima već razrađen, ali još neobjavljen program za predstojeće izbore. Naglasak će svakako biti na snažnoj decentralizaciji Hrvatske. Iz mnogo razloga. Važan razlog za to je da bez jake decentralizacije nema ni participacije županija, općina i gradova u programima koji će omogućiti dobivanje sredstava iz europskih fondova. Dakle, decentralizacija se pokazuje kao apsolutna nužnost i zato će biti jedan od stupova našeg izbornog programa. Naravno, bit će tu i ključnih istarskih razvojnih projekata. Kako ćemo ići u izbore, tijela IDS-a još nisu odlučila. U svakom slučaju postoje opcije samostalnog izlaska na izbore i mogućega koaliranja. Čini mi se da je većina u IDS-u danas sklona samostalnom izlasku na izbore, a da poslije izbora podupre koaliciju lijevog centra, što se od nas i očekuje.
 

• Kako IDS gleda na suradnju sa SDP-om nakon smrti Ivice Račana te uoči izborne konvencije te stranke, imajući u vidu koaliciju IDS-SDP koja od 2005. godine upravlja Istarskom županijom?
- SDP je naš vrlo iskren i korektan partner na razini Županije i u nekim općinama i gradovima. No u nekim slučajevima to nije tako, što djelomično opterećuje naše odnose. Što se tiče državne razine, mi ćemo pričekati izbornu konvenciju SDP-a i vidjeti s kojim programom će SDP definitivno ići na izbore. Uovom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanje hoćemo li za VIII. izbornu jedinicu raditi koalicijsku listu ili ćemo samostalno ići na izbore. Sigurno pak mogu reći da smo spremni podržati vladu čiju bi okosnicu držao SDP.

• Bez obzira na to tko bio predsjednik?
- Bez obzira tko će biti predsjednik ili predsjednica, ali pod uvjetom da program snažne decentralizacije Hrvatske bude dio programa nove vlade koji će se realizirati u prvih 100 dana njezina mandata.

• LNG u međuvremenu sve »glasnije« ide prema Krku i Omišlju. Kako komentirate takav tijek događaja?
- Postoje već uhodani, isključivo plinski lobiji koji ne uzimaju u obzir sve elemente nego, izgleda, samo privatni interes zaboravljajući mnoge druge elemente. Dobio sam jasnu poruku iz Vlade da će se uzeti u obzir mnogobrojni parametri prije definitivne odluke o lokaciji za LNG-terminala. Neovisno o tome, Istarska županija će u svoj prostorni plan ugraditi lokaciju za gradnju LNG-terminala, što znači da ne moramo pod svaku cijenu biti u projektu koji u ovom trenutku razvija Ina s partnerima. Naime, moguće je da ćemo, ako ne uspijemo u ovom slučaju, potražiti druge partnere s kojima ćemo ući u taj posao zbog toga što mislim da je Plomin idealan za izgradnju TE Plomin III na plin.

• Nadovezujući se na projekt Brijuni rivijera, u Istri se počinju graditi tri golf-terena: u Savudriji na Crvenom vrhu, na Marleri u Ližnjanu te u Barbarigi na području Porto Maricio. O njima se također govori i polemizira gotovo cijelo desetljeće. Kako to komentirate?
- Danas imamo sedam golf-projekata koji se ozbiljno razvijaju, s ulagačima koji jamče da će projekt nove turističke ponude kroz golf biti realiziran. Ova su tri projekta otišla najdalje. Vjerujem kako možemo očekivati da ćemo 2009. godine početi igrati golf u turističkom dijelu Hrvatske.

• Mislite li da su za početak realizacije ovih projekata najveću ulogu odigrali inozemni stručnjaci za golf, koji su radili svojevrstan pritisak, s obzirom na to da je bilo i puno otpora golfu?
- Ne! Važno je napomenuti kako su napokon i »zeleni« shvatili da je golf prijeko potreban te ni oni više nisu protiv golfa nego inzistiraju na elementima zaštite okoliša, koji su nam od početka prihvatljivi. Važno je da je isključivo »ne golfu!« odbačeno i da danas postoji konsenzus da nam golf treba. Trebamo se još složiti u tome koliko nam golf-igrališta treba, ali to je ipak manji problem nego odmah odbaciti golf kao turističku ponudu.

• Kako komentirate pobunu stanovnika naselja Mlini zbog toga što je Slovenija preimenovala dio naselja u Maršiće? Naime, Istrani traže otvaranje lokalne ceste da mogu doći do svojih polja na susjednoj strani, koja više ne mogu obrađivati jer nemaju pristup.
- Ne želim dolijevati ulje na vatru jer mislim da je sve to nepotrebno. Države su se dogovorile da će granice katastarskih općina biti i granice između država i to su svi poštivali do prije neki dan. Riječ je zapravo o svađi između dva susjeda i ja u ovom trenutku ne želim javno ulaziti u ovu polemiku.

Saša Brnabić