S predsjednicom Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a i Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesnom Pusić razgovarali smo nakon donošenja rebalansa proračuna. Osim o rebalansu i gospodarskim problemima, Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik govori i o udruživanju oporbenih stranaka i njihovim daljnjim planovima, a dotakla se i nekih pitanja vezanih uz ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU i korištenje europskih fondova.

• Može li ovakav rebalans proračuna osigurati oporavak gospodarstva i izlazak iz krize ili predviđate daljnji pad?
- Rebalans je, na žalost, na neki način radila ulica. Jedino o čemu se kratkoročno vodilo računa je »najte kaj zameriti«, no dugoročno takvim se proračunom zamjeriš svima. On sa sobom nosi opasnost da zaposleni koji primaju plaću postanu jedna dosta mala elita u hrvatskom društvu. Naravno da treba smanjiti davanja za nezaposlene, ali ne da im smanjiš iznos koji primaju, nego tako da se smanji broj nezaposlenih. S ovakvim pristupom oni koji su izgubili posao nemaju šanse ponovo se zaposliti, i to je najveći problem ovog proračuna. On ni na koji način ne uzima u obzir oporavak, čak ga ne predviđa do te mjere da se u Saboru usvaja zaključak kojim vladajući, koji su svake godine povećavali proračun, sada hoće obvezati za budućnost neke druge vlade da ne povećaju proračun, što jedino može značiti da ne predviđaju nikakav gospodarski oporavak. Proračun je velik ili mali u odnosu na BDP i njegov rast ili pad, a ne sam po sebi. Ovaj proračun znači da se nikakve mjere ne poduzimaju, niti mjere štednje, jer je povećan za oko 900 milijuna kuna, niti novi izvori punjenja proračuna. Za mene je to najveći problem.
 

• Mislite li da Vlada ne zna što treba napraviti ili se ne usudi zbog približavanja izbora?
- Mislim da je to kombinacija. Neke radikalne stvari ne žele raditi jer je izborna godina i boje se. Ako izgube izbore, time će budućoj vladi zagorčati život, a ako ih dobiju, već će se snaći. To je politika »drži vodu dok majstori odu«. S druge strane, mislim da ne žele poslušati one koji znaju. U politici je važno znati što treba napraviti, ali je još važnije imati snagu to provesti.
 

• Kao strateške gospodarske grane čiji bi oporavak posebno trebalo poticati spomenuli ste energetiku, promet, turizam i okoliš. Kako one mogu biti motor razvoja Hrvatske?
- Logika je jednostavna: pred nama je članstvo u EU i korištenje europskih fondova. EU je rekao da su mu prioriteti energetika, promet i okoliš, i zemlja koja ulazi u taj prostor i ima mogućnost korištenja kohezijskih i s vremenom strukturalnih fondova toga se treba držati. Za nas su to logična područja. To su naši očiti prioriteti. Promet je logičan jer treba modernizirati prugu od slovenske do srpske granice i sagraditi ravničarsku prugu od Mađarske do Rijeke. Imamo riječku luku, a imamo i prateće industrije, poput Đure Đakovića. Pred zatvaranjem smo poglavlja Okoliš, i tu imamo rokove za dostizanje standarda. Za to nam trebaju pročistači, filtri i razni mehanizmi kojima postižemo razinu čistoće vode, tla i zraka. To isto će u sljedećih 20 godina morati postići zemlje u regiji koje sve imaju europsku perspektivu. Dakle, za prateću industriju imamo zagarantirano tržište sljedećih 20 godina, a ako se ne pojavimo mi, doći će drugi. Osim toga, moramo misliti na to da nam trebaju djelatnosti koje daju prve rezultate u roku jedne, dvije ili četiri godine, a ne za 50 i da to bude lokomotiva koja vuče van ostatak gospodarstva. Drugo su europski fondovi i projekt »Sto ljudi za sto projekata«. Treba permanentno obrazovati ljude koji će se razmiljeti po Hrvatskoj, doći do svake općine, grada i institucije koja bi se mogla kvalificirati i pomoći definirati projekte koji će se uklopiti u naš nacionalni okvir.

• Iz HDZ-a vam odgovaraju da već ima više od sto takvih ljudi.
- »Sto plus sto« je samo zgodno ime za projekt, a ne doslovno dostatan broj. Takve ljude treba stalno skupljati i obrazovati. Oni su temelj naše buduće javne uprave. U Ministarstvu poljoprivrede, primjerice, svjesni su da se oni, da se na glavu postave, ne mogu kvalificirati za više od 50 posto potencijalnih sredstava. Šokiralo me da u Saboru postoje ljudi, uključujući i ministra Šukera, koji misle da ćemo dobivati poticaje u poljoprivredi samo tako, da će njemački, francuski ili britanski porezni obveznici plaćati subvencije za hrvatsku poljoprivredu bez koncepta i bez projekata. Oni misle da će nam iz Klagenfurta prebaciti metar novca koji se onda dijeli kako ti padne na pamet.

• Predložili ste i da se kapitalne investicije financiraju po modelu javno-privatnog partnerstva. Koliko bi država time mogla uštedjeti?
- Tu više nije toliko pitanje ušteda, jer država je prestala investirati. To je jedan način uštede, ali ujedno i ubijanja gospodarstva, jer ako nema investicija, onda nitko ne radi. Kod javno-privatnog partnerstva država mora osigurati uvjete. Time se mobilizira privatni kapital da ulazi u investicije od javnog interesa, pokreće se gospodarstvo, kreiraju radna mjesta, aktivira kapital koji bi bio mrtav ili izvan Hrvatske, a istodobno država ne troši novac poreznih obveznika. Time se može više stvoriti nego uštedjeti.

• Kako, po vašem mišljenju, privući strane investicije?
- Dvije su stvari koje traže investicije, posebice strane - predvidljiv zakonski okvir i funkcionirajuće pravosuđe. Mi predvidljiv zakonski okvir nemamo, jer nam se zakoni mijenjaju brzinom munje. Porezni sustav se u posljednjih godinu dana mijenjao tri puta, a pravosuđe je apsolutno naša rak-rana. Ne samo trajanje procesa, nego način funkcioniranja. Tko god pogleda malo detaljnije što se događa, pobjegne glavom bez obzira, i to je jako kisela jabuka koju ćemo morati zagristi i za zdravlje ove zemlje i za investicije. Nećemo zatvoriti poglavlje Pravosuđe prije nego ispunimo tri uvjeta.

• Koja?
- Malo nam treba doraditi zakon temeljem kojeg se biraju suci i državni odvjetnici koji prvi put ulaze u profesiju, te potpuno promijeniti zakon o napredovanju sudaca u smislu da se napreduje temeljem objektivnih kriterija, a ne nečije simpatije. Prije zatvaranja poglavlja moramo izabrati Državno sudbeno vijeće po novom zakonu. Čujem glasove da bi se novi zakon mogao provesti tek kad postanemo članica EU-a, a to nije tako i ljudi u Uniji to znaju i čvrsto stoje na toj poziciji. Nacionalni odbor neće pustiti da se to poglavlje zatvori prije. Ako to ne napravimo prije zatvaranja poglavlja, riskiramo da nema pomaka u pravosuđu, a to je za nas katastrofa.

• Mislite da je teško izabrati DSV po novom zakonu?
- Mislim da je iznimno lako. Treba samo politička volja. Ako nje ima, mjesec dana je dovoljno.

• SDP, HNS i IDS već dulje od godine slažu predizbornu koaliciju, a nedavno vam se pridružio i HSU. No, zasad je opći dojam da se nalazite na neformalnim druženjima, nakon kojih se više govori o tome što se pojelo i popilo.
- To je pokazatelj koliko je teška situacija, jer ljudima to ide na živce i smatraju to znakom luksuza. No, za razliku od 1999. i 2000., sad imamo iskustvo što znači funkcionirati u koaliciji. Račanova vlada je likvidirala unutarnji dug, raščistila sivu brojku ljudi koji su tobože bili zaposleni, a više od šest mjeseci nisu dobivali plaću. Ugovorila je 380 kilometara autocesta, a sagradila 300 i, unatoč otporu i bojkotu tadašnje opozicije, započela europski proces. To je jedna od najuspješnijih, ako ne i najuspješnija vlada koju smo ikad imali. Istodobno, to je vjerojatno vlada s jednim od najlošijih, ako ne i najlošijim imidžem, jer nismo bili prepoznali koliko je važno iz te koalicije stvoriti tim ljudi. Naravno, stranke su važne, ali još je važnije koji su konkretni ljudi u timu. Među njima treba stvoriti osjećaj međusobne ljudske lojalnosti i uvažavanja, da stoje iza onoga što se dogovori. I kolikogod ti sastanci članica buduće koalicije izgledali samo kao razgovori, najvrednije mi se čini postupno uspostavljanje komunikacije i osjećaja tima.

• To je, znači, 'team building'?
- Team building je ključna stvar, ali ne u smislu da budemo najbolji prijatelji. To u politici jednostavno ne funkcionira tako, ali kad u razgovoru provedete neko vrijeme, prema ljudima razvijete određeno poštovanje. Kad bi se mene pitalo, ti sastanci trebaju biti i češće, iako izazivaju opću veselost u medijima. No, ljudi bi razumjeli o čemu je riječ, jer se sjećaju problema koje je imala Račanova vlada. Jedan od koraka koji stoje pred nama je potpisivanje formalne deklaracije ili izjave da ćemo zajednički nastupiti na izborima.

• Kad se to može očekivati?
- To neću određivati ja ni HNS. SDP je najveća stranka i on mora definirati tempo za ovu veliku predizbornu koaliciju. Zatim se trebamo dogovoriti o temeljnim poslovima, o tome što će biti temeljne politike, gdje idemo u smislu europsko-regionalnog pozicioniranja, u kom pravcu generalno idemo gospodarski, što ćemo načelno raditi u ključnim granama. To moramo jer ulazimo u specifičnu situaciju. Prvo, visoka je frustracija i nezadovoljstvo ovom vlašću, ali istodobno je visoka kritičnost prema politici općenito, pa i prema opoziciji. Prije 11 godina je bila visoka kritičnost prema vlasti, ali veliki entuzijazam i tolerantnost prema nama. Mislim da će ljudi već drugi dan pitati gdje su rezultati i moramo biti pripremni da nema sto dana ni sto minuta poštede. Ljudi već sad od nas očekuju da radimo, a objektivno govoreći ne možemo jer sjedimo u opoziciji. Ono što bismo morali puno živahnije jest pripremiti se za taj dan poslije. Mislim da sve najvažnije treba napraviti u prvih šest mjeseci i godinu dana i onda imati tri godine da to pokaže rezultate i uhoda se. Nema sumnje da ćemo sustavno i intenzivno morati odraditi i predizbornu kampanju, jer na to da bi naša pobjeda bila gotova stvar ne treba ni misliti. HDZ možda ništa ne zna, osim pobjeđivati na izborima.

Računate li i dalje na mjesto ministrice vanjskih poslova, a Radimir Čačić na poziciju potpredsjednika vlade za gospodarstvo?
- Ni na što ne računamo. Vidjet ćemo, sve je otvoreno.

HSLS nam nije potreban

• Hoće li biti daljnjeg širenja koalicije, primjerice s HSLS-om, ili je SDP definitivno uvažio vaše argumente da ta stranka koaliciji ništa ne može ni donijeti ni odnijeti?
- Mislim da nema razloga da se koalicija širi u tom pravcu, ali o tome ćemo odlučivati zajednički.

Što ako SDP HSLS-u prepusti neka od svojih mjesta na izbornim listama, pa ga tako na mala vrata uvede u koaliciju?
- SDP je ozbiljna stranka. Zašto mislite da bi oni tako nešto radili vis-ŕ-vis svojih ljudi? Osim toga, vlada mora ovisiti o apsolutno stabilnim zastupnicima, a vlada je i njihova i naša i mi ćemo paziti da ne bude preskakivanja lijevo - desno.

Marijan Lipovac
marijan.lipovac@vjesnik.hr