Ako ljudima ništa ne objašnjavate, ako im kažete da je sve u redu, da nema problema jer ćete podići nove kredite, onda će zaposleni u državnoj upravi očekivati da i dalje primaju iste plaće, seljaci će tražiti iste subvencije, a branitelji će inzistirati na istoj razini povlaštenih mirovina.

Izlazak HSLS-a iz HDZ-ove koalicijske vlade nije ni najmanje ugrozio njezinu parlamentarnu većinu, već je potaknuo sukobe i odlazak dijela njezinih članova, ponajprije bivših prvih stranačkih ljudi Đurđe Adlešić i Ivana Čehoka. U međuvremenu su se smirila unutarstranačka previranja, a predsjednik stranke Darinko Kosor i stranačko vodstvo ovih su dana dobili podršku i dugogodišnjeg bivšeg predsjednika stranke Dražena Budiše.
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže da Budišino reaktiviranje u HSLS-u, koje se dogodilo prije 15-ak dana, ničim nije ni pomoglo ni odmoglo u procesu odlaska iz vladajuće koalicije i konsolidaciji stranke nakon toga. Nakon što su pokazali da se stranka nije raspala, nego je ojačala, Budišinim reaktiviranjem odlučili su pokazati da će baštiniti politiku HSLS-a iz vremena kad su ga vodili Dražen Budiša i Vlado Gotovac, ali u novim okolnostima i s novom politikom i ljudima, jer je povratak na staro i u prošlost nemoguć. O tome i o drugim aktualnim događajima razgovarali smo predsjednikom HSLS-a Darinkom Kosorom.

Je li vam s današnje vremenske distance žao što ste proljetos napustili vladajuću koaliciju ili vas je ono što se u međuvremenu događalo dodatno uvjerilo da ste dobro postupili?
Predsjednik sam HSLS-a devet mjeseci i ako sam donio jednu dobru odluku, to je bila ona o izlasku iz koalicije s HDZ-om i HSS-om. Žao mi je samo što to nisam napravio prije. Da sam, nažalost, bio u pravu, pokazuje ovo što se događa oko referenduma odnosno to što se ne poštuje volja naroda, volja 700.000 priznatih potpisa građana. I da nisam prije napustio koaliciju, napustio bih je danas. Drugi je primjer rebalans proračuna. To je bio i razlog HSLS-ova istupanja iz koalicije. Dva smo puta ove godine ukazivali da treba provesti rebalans. Kako se na početku godine proračun slabo punio, prvi put smo rebalans tražili u trećem, četvrtom mjesecu, a kad je to odbijeno, predložili smo da se na rebalans ide početkom srpnja. Kad smo vidjeli da nema razumijevanja za naše prijedloge, odlučili smo izaći iz koalicije.

Bivši koalicijski partneri vaš su potez proglasili kukavičkim.
- Da, govorili su da je naš potez kukavički, ali samo dva mjeseca kasnije pokazali su tko je prava kukavica kada su donosili prijedlog rebalansa proračuna. Umjesto da su provodili vlastite mjere i Program gospodarskog oporavka, da su išli na rezove koje je premijerka najavljivala, na kraju su rebalans sveli na rebalans materijalnih troškova. Time su sve pokazali. Onoga dana kad je rebalans proračuna usvojen u Saboru, završio je i Program gospodarskog oporavka. Sve što će slijediti do redovnih izbora isključivo će biti izborna kampanja u kojoj već slušamo priče i optužbe vladajuće koalicije upućene opoziciji u kojima biračima poručuju: vidite, mi vam ništa nećemo uzeti, a oni će to učiniti ako sutra dođu na vlast. Okrenuli su pilu naopako i već smo ušli u izbornu kampanju. Na štetu svih građana Hrvatske u idućih 14 mjeseci neće biti nikakvih novih zakona, nikakvih restrikcija na rashodovnoj strani proračuna i nikakvih poticaja za povećanja na prihodovnoj strani proračuna.

Kao predsjednik HSLS-a, doduše kratko, bili ste insajder u funkcioniranju vladajuće koalicije. Koji su ključni razlozi zbog kojih su Vlada i njezina koalicija odustali od reformi i oštrih rezova u javnoj potrošnji koje su najavljivali?
- Mogao bih sada reći da su razlozi kukavički i da je HDZ kukavička stranka, no njihovi su razlozi vrlo racionalni gledano s njihove uskostranačke pozicije. Stranka je na jednoj od sjednica svojega Predsjedništva, za koju mi ne znamo, donijela odluku da ne provodi vlastiti program oporavka. Jer ako bi provodili program, onda bi pojedinim socijalnim skupinama nešto morali uzeti. Jesu li to socijalne naknade, povlaštene mirovine braniteljima, subvencije seljacima, poticaji pojedinim velikim kompanijama ili sve to zajedno, što bi izazvalo nezadovoljstvo među onima kojima bi se smanjivala dosadašnja prava, pa su zbog toga u HDZ-u i drugim koalicijskim strankama prevladali oni koji misle da u susret izborima ne treba izazivati nezadovoljstvo tih skupina birača. Sa svojih su pozicija donijeli racionalnu političku odluku, ali su išli na štetu standarda svih hrvatskih građana, a sva dodatna zaduženja u ovoj i sljedećoj godini do izbora ići će na teret budućih generacija i svih budućih vlada. Učinili su to po logici: što nas briga, neka bude novca dok smo mi na vlasti, a kad dođu neki drugi, neka bude potop.

Je li im ta računica pogrešna?Dosta vlada i njihovih lidera koje su u krizi diljem Europe vukli reformske i teške poteze nisu izgubile podršku birača, nego su je čak i povećavale.
- Mogu se samo nadati da će oportunistički potez neprovođenja vlastitog programa oporavka, koji je dobio široku podršku u javnosti, biti kažnjen na izborima. S druge strane, doista imamo primjere po Europi, poput grčke i njemačke vlade, ili nove konzervativne britanske vlade premijera Camerona koja je u koaliciji s liberalima u prvih mjesec dana povukla najteže poteze, a rejtinzi su im svima porasli. Svi su oni vukli teške poteze, ali su istodobno građanima dobro objasnili zašto to rade i kakve će i kada rezultate polučiti. Uvjeren sam da bi i naši građani slično reagirali da su Vlada i vladajući u koaliciji postupili na isti način. Ovako, ako vi ljudima ništa ne objašnjavate, ako im kažete da je sve u redu, da nema problema jer ćete podići nove kredite, onda će zaposleni u državnoj upravi očekivati da i dalje primaju iste plaće, seljaci će tražiti iste subvencije, a branitelji će inzistirati na istoj razini povlaštenih mirovina. U takvoj situaciji, ne možete ništa raditi ni na strani proračunskih prihoda, ne možete smanjivati barem dio poreza i doprinosa kako biste podignuli konkurentnost gospodarstva, a to se nameće kao ključni uvjet daljnjeg razvoja i rasta. U današnjoj teškoj situaciji zapravo je hrabrost ništa ne činiti kako bi se ona promijenila na bolje i pritom očekivati da će birači to nagraditi.

Koliko su klijentelizam i sprege interesnih skupina, čiju tamnu stranu ovih dana razotkrivaju pravosudna istraga u Podravki i parlamentarno istražno povjerenstvo o Ini, okovali HDZ i vladajuću koaliciju pa zbog toga nisu kadri reformirati svoje politike?
- Nisu interesne skupine neovisne od politike. Sve one dolaze iz politike ili su u nekom odnosu s politikom pa je o njima teško govoriti odvojeno. Nisam do kraja shvatio o kakvim je interesnim skupinama u Ini koje Račanova vlada nije mogla staviti pod kontrolu govorio Ljubo Jurčić. On je bacio bubu u uho, a nije rekao koje su to skupine, a trebao je reći. Za ovo kasnije razdoblje javna je tajna da su svi hrvatski kadrovi u Ini bili ili članovi HDZ-a ili HNS-a. Bilo bi smiješno sada govoriti da sve to što se događalo u Ini nema izravne veze sa strankama. Predsjednik Inine Uprave bio je član HNS-a, koji je imao potporu predsjednika države Mesića, a dva ostala hrvatska člana Uprave bili su iz HDZ-a i u izravnoj vezi sa Sanaderom i još nekim članovima Predsjedništva HDZ-a. Svi su oni bili na direktnoj vezi sa stranačkim čelnicima. Stoga kada danas slušamo prepucavanja o tome tko je za što čuo i znao ili nije znao i čuo na sjednici vlade ili sjednici stranačkog vodstva o zbivanjima u Ini, sve to samo potvrđuje da se o Ini odlučivalo i na sjednici Vlade i na sjednici Predsjedništva stranke. I to će se vrlo brzo do kraja saznati jer, koliko čujem, neki će odvjetnici tražiti da se u sudskom postupku predoče zapisnici s tih sastanaka, što će se morati i učiniti.

MI SMO TREĆA OPCIJA: Otišlo je 150, a došlo 2000 članova

Jesu li vaši nekadašnjih istaknuti članovi i pojedini dijelovi stranke koji su napustili HSLS kad ste izašli iz koalicije bili dio tog klijentelističkog i interesnog miljea koji se razgranao u Sanaderovu HDZ-u i koaliciji, a žilav je i danas?
- Mogu govoriti samo o HSLS-u. HSLS je posljednjih sedam godina bio zarobljenik određenih interesa nekoliko svojih istaknutih pojedinaca. U tom smo razdoblju izgubili svoje biračko tijelo. U ovih devet mjeseci otkako je izabrano novo stranačko vodstvo i otkako govorimo jasno i glasno kakvu politiku zagovaramo i vodimo, počela nam je rasti podrška birača. Građani sve vide i nagrađuju, pa nam je rejting skočio s dva na četiri posto. Iz HSLS-a je otišlo oko 150 članova, manje od jedan posto, a pristupilo nam je oko 2000 novih članova. I u Zagrebu i u drugim većim gradovima, od Osijeka preko Rijeke do Splita, obnovili smo stranačke organizacije i izabrali nova vodstva s uglednim pojedincima. Danas smo kvalitetniji nego što smo bili prije nekoliko mjeseci, a to što smo izašli iz vladajuće koalicije, ali i to što nismo ušli u drugu koaliciju, daje nam samostalnu poziciju na političkoj sceni, što nam omogućuje da građanima ponudimo treću opciju kako ne bi morali birati samo između HDZ-a i SDP-a, odnosno da ne moraju birati samo između dva politička bloka.

Zoran Daskalović