I ove se godine pokazuje da je turizam jedna od rijetkih stvari koje državi služe na čast, perjanica gospodarstva i naše svakodnevice. Glavna je sezona prošla bez velikih potresa, uz odličan posjet, a da nije bilo lipanjskih kiša i sada rujanskih poplava, možda bismo govorili o dostizanju 2008. Pitanje je koliko je to zasluga turističkih institucija, pogotovo Ministarstva turizma, gdje je velikim dijelom uhljebljen kadar HSS-a bez ikakve stručnosti, a koliko splet okolnosti i činjenica da Hrvatskoj, s odličnim cestama, gravitira gotovo pola milijarde Europljana. Na žalost, prema svemu sudeći, ni letvica ambicija za 2011. neće biti podignuta visoko, štoviše, aktualni ministar turizma smatra da nećemo tako brzo stići glavne mediteranske konkurente. Ministar turizma Damir Bajs ulazi u posljednju godinu mandata, a s njim smo razgovarali o tijeku turističke 2010., planovima i financijama za sljedeću godinu, propustima i načinu da se to ispravi, mogućnostima da Hrvatska jednog dana zaradom sustigne glavne konkurente, te osnivanju fonda za turizam, što bi, kaže Bajs, trebala bit točka na 'i' njegova četverogodišnjeg posla.
 

• Koliko će posljednje kiše i poplave utjecati na ukupan rezultat turističke sezone?
- Loše vrijeme prati dobar dio sezone, i u predsezoni smo imali velike kiše i poplave, ne samo u Hrvatskoj, nego i u nizu nama važnih zemalja, a to se nastavlja i u posezoni. Činjenica je da nas u rujnu vrijeme ne služi. Dijelom će to utjecati na neke segmente ponude, posebice na kamping, ali sada ćemo vidjeti, uzdajući se u neke druge naše prednosti, može li • Hrvatska, bez obzira na ovo promjenjivo vrijeme, imati dobru podsezonu. Zasad je ova godina bolja od lanjske.

Možete li procijeniti ovogodišnju zaradu od turizma?
- Ne mogu procjenjiivati, za koji dan oglasit će se Hrvatska narodna banka. Međutim, sve što bi bilo na razini lanjske godine bilo bi dobro, a sve iznad toga jako, jako dobro.

• Lanjski turistički prihod bio je 6,3 milijarde eura, a ova je godina, barem u špici sezone, bila bolja od lanjske. Može li se, onda, očekivati veći priljev?
- Ponavljam, sve što će biti iznad prošlogodišnje zarade percipirat ćemo kao veliki uspjeh.
 

• Koliko ste, u cjelini, zadovoljni aktualnom sezonom?
- Sezona pokazuje da je hrvatski turizam ostao konkurentan. I dalje se nalazimo iznad prosjeka europske konkurencije, Hrvatska ima bolje rezultate nego većina naših konkurenata i to treću godinu zaredom. Postoji vjerojatnost da se dodatno poveća naš udio na međunarodnom tržištu. Lani smo držali dva posto ukupnog europskog prometa, svaki 50 gost došao je kod nas. I dalje stojimo jako dobro, ali ćemo za konačan zaključak pričekati kraj godine.

• Koje su po vama bile crne točke koje bi se trebale i morale izbjeći iduće godine?
- Nije se smjelo dogoditi da mjenjačnice ne rade za Uskrs, da nautičare u predsezoni i posezoni dočekaju zatvorene benzinske crpke, da ne mogu 'tankati' nedjeljom i praznikom. Jednom napokon moramo shvatiti da se mi, posebice u izvanpansionu, moramo podrediti gostu, da se gost neće podređivati nama.

• Koliko Ministarstvo turizma može utjecati na to da se slične stvari ubuduće ne događaju?
- Ministarstvo nastoji ispravljati anomalije, ali to što se događa često je pod nadležnosti lokalnih samouprava, kojima smo, istina, dali preporuke što bi bilo dobro za turizam. Ako želimo od turista koji su nas izabrali za odmor izvući novac, potaknuti ih na trošenje, onda nam se takve stvari ne bi smjele događati, kao, primjerice, da gost ne može promijeniti devize u mjenjačnicama.

• S koliko će novca turizam raspolagati u sezoni 2011.?
- U tijeku su unutarresorni pregovori i sve je otvoreno. Zna se da turizam u fiskalnom dijelu državnog proračuna sudjeluje s dva promila i da se tim novcem nastoji ostvariti petnaestak posto BDP-a. S dva promila moramo biti konkurentniji od niza drugih velikih zemalja i turističkih velesila. E, sad, osobno očekujem da nam i za sljedeću godinu najmanje ostanu ta dva promila.

• Kada kreću pripreme za sljedeću turističku godinu?
- Pripreme su počele potpisivanjem ugovora s agencijama, vezanima uz programe za podsezonu ove i predsezonu iduće godine. Taj bi nam program trebao dovesti četvrt milijuna turista.
 

• Kako komentirate masovni odlazak slovenskih nautičara u Grčku zbog ovdašnjih kompliciranih zakona, i, kako tvrde, preskupe plovidbe?
- Što se Ministarstva turizma tiče, nautičarima smo maksimalno olakšali proceduru tako da imaju jedinstvenu vinjetu za sve ono što je vezano uz plovidbu te plaćanje boravišne pristojbe. Sve obveze prema državi rješavaju jednim potezom.

• Da, ali onda dođu do neke uvale gdje ih posjeti koncesionar, tražeći dodatan novac za sidrenje?
- Istina, ove se godine, više nego ikad dosad, postavljalo pitanje treba li dopustiti slobodno sidrenje izvan marina. Osobno mislim da prema nautičarima ne bi trebalo ići strogim mjerama, s tim bismo ih samo otjerali.

• Dakle, je li logično da nautičar, kada već plati vinjetu, dodatno plaća koncesionaru za sidrenje u jadranskim uvalama?
- Nije logično, ali ne želim ulaziti u ono što nije u izravnoj nadležnosti Ministarstva turizma. Propisi za nautičare pripremaju se u Ministarstvu mora. Smatram, ipak, da bismo trebali imati jedan model plaćanja u kojem bi se riješilo i pitanje plaćanje prema koncesionarima. Dakle, sve bi trebalo platiti odjednom, a ne da se ljude dodatno uznemirava.

• Mnogo ste nade polagali u razvoj kontinentalnog turizma, a kontinent i dalje, u ukupnom prometu, sudjeluje s pet posto?
- Nudimo desetak programa vezanih uz razvoj kontinentalnog turizma, nudimo i dobre kreditne linije, i vrlo sam zadovoljan odzivom ljudi koji bi htjeli ulagati u to. Mnogo je ljudi već prihvatilo naše programe. Problematika, međutim, nije jednostavna, kontinent je dosad bio sustavno zapostavljan, a ne treba zaboraviti da ljudi ulaze u rizik, odnosno u posao kojim se nikad dosad nisu bavili. Nastojimo im maksimalno pomoći, pa i na način da im putem agencija, koje potičemo, pronalazimo goste.

• Koliko je ovo ljeto inspektorat bio uspješan u suzbijanju sive ekonomije u turizmu?
- Bili su iznimno uspješni i ovom prilikom moram pohvaliti njihov rad. Oko 750 inspektora napravilo je 35.000 izvida, što je bilo 50 posto izvida više nego lani, a izdano je dvije trećine više kazni. Ove smo godine prvi put, na nov i jasniji način, počeli kontrolirati strance i mislim da su rezultati vidljivi. Uveli smo nove zakonske mjere kojima se pronalaze ilegalni iznajmljivači koji se reklamiraju na internetu. Ironično, ali prvo smo zbog tog prekršaja uhvatili našeg čovjeka koji je legalno radio, ali je prijavio samo četiri apartmana, dok je dodatna četiri zaboravio prijaviti. Nadalje, od ove godine možemo ulaziti u sumnjive objekte bez nazočnosti vlasnika, naravno uz sudski nalog. Inspektori su, ponavljam, ove godine odlično obavili posao.

• Što biste 2011., posljednje godine mandata, željeli napraviti, a što dosad niste uspjeli?
- Želim, prije svega, da na terenu zaživi Zakon o turističkom zemljištu. Iznimno mi je važno da se dogodine osnuje fond za turizam, gdje bi se slijevao novac od koncesija na turističko zemljište. To će biti fond poput Fonda za energetsku učinkovitost. Izravno iz fonda financirali bi se projekti kojima bi se podizala konkurentnost. Ovih ćemo dana raspisati i natječaj za izradu strategije turizma, čime bismo zaokružili sve ono što smo najavili prije tri godine.

• Koliko će se novca godišnje slijevati u taj fond?
- To ovisi o ukupnim prihodima. Tek radimo na pravilniku, zajedno s Ministarstvom pravosuđa i drugim ministarstvima.

• Ne strahujete li da bi se novac iz fonda za turizam mogao preusmjeriti na druge stvari koje nemaju veze s turizmom?
- Po toj bi logici stvari i Fond za energetsku učinkovitost mogao ostati bez svog novca. Mislim da se to neće događati, jer govorimo o zakonskim, ali nadam se i sustavnim rješenjima.

Davor Verković
davor.verkovic@vjesnik.hr