S predsjednikom Josipovićem razgovarali smo o nizu tema koje posljednji dana zaokupljuju pažnju hrvatske javnosti. Osim o kontroverznoj odluci Ustavnog suda razgovarali smo i o gospodarskoj situaciju u Hrvatskoj te Vladinim mjerama za izlazak iz krize. Predsjednik Ivo Josipović nije zadovoljan brzinom i rezultatima tih mjera. Što se pak tiče zahtjeva za izvanrednim izborima i SDP-ovom zahtjevu za opoziv aktualne Vlade, Josipović drži da se radi o demokratskom nadmetanju.
Neutralan promatrač sa strane pomislio bi da je Hrvatska pred izvanrednim stanjem: sindikati traže ukidanje Ustavnog suda, bivši potpredsjednik Vlade i njegov odvjetnik tvrde da vladajuća stranka kontrolira suce i unaprijed određuju presude, protjerani premijer vraća se u politiku i danima je glavana medijska zvijezda, oporba i dio analitičara traže izvanredne izbore i u Saboru vode bitku za opoziv Vlade. U kakvoj je situaciji zemlja?
Ivo Josipović: Upravo zato što medijska slika Hrvatske, a i slika koju proizvode neki političari, izgleda gotovo kao izvanredno stanje, već sam više puta naglašavao da sve što se danas događa jest dio demokratskog nadmetanja. Ono je nešto žešće od uobičajnog radi ozbiljne gospodarske situacije, nezaposlenosti, nezadovoljstva... Zato sam ustvrdio da se politika, posebno Vlada, uvelike bavi marginalijama a ne radi dovoljno na rješavanju glavnih problema, onih gospodarskih te na odlučnom provođenju reformi.
Danima dio političara i analitičara zaziva prijevremene izbore. U Saboru je danas oporba tražila odlazak Vlade. Kakav je Vaš stav?
Opet ponavljam: Predsjednik Republike treba osigurati stabilnost političkog života, biti partner Vladi kroz zajedničke i komplementarne ustavne ovlasti. Opstanak Vlade ovisi o parlamentu i odnosu snaga u njemu. Ovisi i o sposobnosti Vlade da upravlja državom u teškoj gospodarskoj situaciji. Ovisi i o oporbi - kakvu će viziju gospodarskih i socijalnih promjena ponuditi kao izazov i Vladi i građanima koji će kao i uvijek o tome odlučivati na izborima. Smatram da predsjednik ne treba ni zazivati, ni demotivirati izbore, već nastojati biti faktor stabilnosti i kontinuiteta, bez obzira na izbore. Zato, ako za to nema posebno važnog razloga, ne komentiram ni stranački život, još manje sudjelujem u njemu.
Zašto ste rekli da bi glasovali drugačije od sudaca Ustavnog suda?
Zato što tu odluku smatram pogrešnom. Ustavni je sud upotrijebio vrlo kreativna tumačenja, neka od njih, poput onog o jednogodišnjoj zabrani zakonodavne izmjene o istom pitanju bez referenduma koje teško ima uporište u propisima. Šteta da nije našao načina da na nepotrebno prebacivanje lopte iz parlamenta pred Ustavni sud odgovori na način koji ne dezavuira volju ogromnog broja građana, barem na način da loptu vrati u parlament s uputom o nastavku socijalnog dijaloga i donošenju odgovarajuće odluke u parlamentu. Ne kažem da se u dobrom dijelu odluka Ustavnog suda ne može pravno braniti. Ali, riječ je o visoko politiziranom pitanju u čijem je rješavanju trebalo kombinirati prihvatljivo pravno rezoniranje i političku mudrost. Ovako, otvoren je novi ventil potencijalne socijalne nestabilnosti.
Jeste li tom izjavom izašli izvan dopuštenih političkih i Ustavnih okvira?
Ni milimetra. U demokratskim društvima, kako sam naveo u svojoj izjavi, mora se poštivati odluka Ustavnog suda. Ali, to ne znači da se o odluci ne raspravlja. Uostalom, pogledajte sve zapadne demokracije. Odluku suda poštuju, ali je često vrlo detaljno raspravljaju. Politika i političari ne smiju utjecati na donošenje odluka svih sudova, pa i Ustavnog suda. Ali, rasprava o tim odlukama odlika je demokratskih društava. Volio bih da se na taj način u Hrvatskoj češće raspravlja o sudskim odlukama.
Branko Smerdel jedan od najcjenjenijih stručnjaka za tumačenje Ustava, suautor Ustava RH i član radne skupine za izradu izmjena podržao je odluku Ustavnog suda.
Profesor Smerdel je vrhunski stručnjak za Ustavno pravo. No to ne znači da svi moramo misliti na isti način. Još jednom, volio bih da češće kroz polemike bistrimo odluke sudova i njihove važne pravne i političke implikacije.
Kako komentirate sindikalni zahtjev za „ukidanjem Ustavnog suda“?
Ne vjerujem da je to ozbiljno mišljeno. Mislim da je to izraz revolta sindikata čiji je napor na prikupljanju potpisa dezavuiran, kao i volja građana koji su u velikom broju podržali njihovu inicijativu za održavanje referenduma. To više smatram oblikom simbolične kritike nego ozbiljnom inicijativom.
Bojite li se da će netko sutra nezadovoljan nekim Vašim potezom isto tako tražiti da se ukine institucija predsjednik RH?
Pa što!? Ne mislim da sam izvan ili iznad kritike i nezadovoljstva građana. Uostalom, praktično svaki dan me netko više ili manje kritizira u tisku, elektroničkim medijima i na portalima. Mislim da se svi moramo navići da se naš rad kritički razmatra. Nekad kritike mogu biti i neopravdane ili rezultat drukčijeg svjetonazora ili političke orijentacije. Drugo je pitanje bi li takva inicijativa, kao uostalom i ona o ukidanju Ustavnog suda, imala ikakvu prođu
Hoće li Hrvatska uspjeti na vrijeme završiti pregovore s EU?
Završetak pregovora je iznimna odgovornost Vlade. Gubitak tempa značio bi veliki poraz Hrvatske s važnim financijskim, gospodarskim i političkim posljedicama. Zato često podsjećam Vladu na potrebu odlučnog provođenja reformi. I sam kroz obavljanje vanjskopolitičke funkcije predsjednika nastojim uvjeriti europske čelnike da je Hrvatska zrela za EU i da reforme, načelno, idu u dobrom pravcu.
Jeste li zadovoljni Vladinim reformama?
Predložene reformske mjere su od struke ocijenjene pozitivnom ocjenom. Ali, rezultati nisu onakvi kakvi bi bili poželjni. Nedavno mi je gospođa premijerka prezentirala brojne reformske potoze koji su povučeni. Ali, brojke govore da reforme treba ubrzati, neke i promijeniti. Posebno, treba konačno započeti neke od kapitalnih reformskih zahvata, one u sustav mjera za poticanje investicija, organizaciju lokalne samouprave, reformu državne uprave, porezni sustav...
Gdje očekujete pomake?
Najvažnije bi bilo dobiti prve optimistične pokazatelje o gospodarskom rastu i padu nezaposlenosti. Zasada nije bilo zadovoljavajućih pomaka. Uz to, porast investicija i izvoza bili bi jasni pokazatelji da reforme idu dobrim putem. Naravno, uprava i pravosuđe također su područja gdje bi pomaci jako puno značili. Isto tako, završetak sudskih postupaka u korupcionaškim aferama iznimno je važan.
Ekonomski analitičar upozoravaju da nas u sljedećoj godini čeka daljini pad standarda? Što poduzeti da se ovaj negativni trend zaustavi?
Ponovit ću ono što govore i analitičari: treba odlučno provesti reforme, ojačati proizvodnju i izvoz. To je temelj koji se ne može nadomjestiti nekim drugim mjerama.
Bliži Vam se prva godišnjica mandata jeste li zadovoljni učinjenim?
Do isteka prve godine ipak su ostala skoro četiri mjeseca, dakle, trećina godine. Manje je važno koliko sam ja zadovoljan dosadašnjim mandatom. Jesam, ali mi je drago da su prema anketama zadovoljni građani. Zadovoljstvo građana mi je iznimno važno.
S čime ste osobno najzadovoljniji?
Najprije, valja istaknuti da predsjednik ima dvije izvorne ovlasti, vanjske poslove te obranu i nacionalnu sigurnost, a obje na izvjestan način dijeli s Vladom. Uz to, postoji tzv. treća nadležnost, briga o usklađenom djelovanju državnih tijela. Kroz nju, nastojim pokriti i najvažnija pitanja na područjima koja nisu izvorna nadležnost predsjednika. Imajući to u vidu, zadovoljan sam rezultatima na planu pomirenja u regiji i ostvarivanja hrvatskih vanjskopolitičkih interesa u regiji, jačanjem sigurnosti i stabilnosti. Nadalje, drago mi je da je sigurnosni sustav očuvao visok stupanj sigurnosti Hrvatske, bez obzira na veliku štednju i nemogućnost značajnih investicija u sigurnosni i obrambeni sustav. Naravno, daleko od toga da je to samo moja zasluga. Velik doprinos ostvarenju ovih, meni važnih ciljeva, daje i Vlada s nadležnim ministarstvima.
Pripremate li neke nove inicijative i koje?
Mislim da sam za ovih osam mjeseci otvorio puno inicijativa, pa ću se koncentrirati na njihovu punu realizaciju. Bit će i novih inicijativa, posebno onih vezanih za ulazak Hrvatske u EU te za regionalnu suradnju, posebno rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim državama. Bilo bi sjajno zatvoriti pitanja granica, nestalih osoba, povratka izbjeglica... Posebno, dolazi vrijeme priprema za EU-referendum. Vrlo je važno uvjeriti građane da je Europa hrvatska budućnost, da rezultat referenduma bude uvjerljiv, da potiče eurooptimizam i kreativnost u našim nastojanjima da članstvo u EU maksimalno iskoristimo.
I za kraj kako komentirate odluku Vlade da Institut Ruđer Bošković, koji se nalazi u centru Zagreba, postane mjesto za skladištenje radioaktivnog otpada iz cijele Hrvatske?
Dobio sam vrlo različite informacije o namjerama vezanim za skladištenje toga otpada. Moj ured upravo prikuplja detaljne informacije i nakon toga ću vidjeti treba li što poduzeti. Jedno je jasno, bilo bi nedopustivo da se skladištenjem radioaktivnog otpada i najmanje ugrozi zdravlje građanki i građana Zagreba. To je pitanje elementarne sigurnosti, rekao bih, pitanje od vrhunskog interesa nacionalne sigurnosti.
Autor/izvor: Dražen Klarić |
