savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2227&vladin-program-oporavka-s-vodom=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2227&vladin-program-oporavka-s-vodom=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2227&vladin-program-oporavka-s-vodom=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2227&vladin-program-oporavka-s-vodom=

Ljubo  Jurčić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3072&ljubo-jurcic

Jurčić Ljubo
Datum:
12.02.2011
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

LJUBO JURČIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK SDP-A I PREDSJEDNIK HRVATSKOG DRUŠTVA EKONOMISTA, O POLITICI,EKONOMIJI I DRUŠTVU...

Iako ne potvrđuje točnost priča da priprema vlastiti izborni projekt zbog kojega će se odmaknuti od SDP-a, Ljubo Jurčić tako secira djelovanje političkih stranaka da se može iščitati da gdje ima dima, ima i vatre. Da su mu se karte prije tri i pol godine bolje otvorile, danas bi bio hrvatski premijer.
Bi li Hrvatska bila u boljoj gospodarskoj situaciji, teško je reći, ali sigurno je da u tom slučaju premijer ne bi bio na čelu korupcijske hobotnice. S Jurčićem smo razgovarali o njegovim pogledima na politiku i društvo.


Priča se da planirate na izbore izaći s neovisnom listom. Kanite li napustiti SDP?
-Priča je krenula od toga što sam razgovarao s HNS-om, pa su me pitali prelazim li u tu stranku. No po toj logici, prelazim u sve stranke jer razgovaram sa svima. Kad sam išao u Podravku, pitali su me prelazim li u HSS. Pisalo se da idem u HDZ kad sam ušao u Sanaderov Ekonomski savjet. Ne prelazim nikuda. Vjerojatno ću u roku od mjesec dana objaviti jedan stručno-politički strateški okvir razvoja Hrvatske koji ću ponuditi javnosti. Imam niz stručnih i znanstvenih radova koje sam napravio. Za mjesec ili dva namjeravam ih objaviti kao svojevrsni strateški okvir, koji će imati i svoju političku dimenziju.

Rad za javno dobro
 

U Hrvatskoj treba napraviti inventuru i dogovoriti se sa svim društvenim skupinama koji i koliki će dio tereta oni morati iznijeti
Program je gospodarskog oporavka po definiciji politički dokument. Sa stručne strane, to nije program oporavka, nego popis želja i poruka. Defenzivan je i usmjeren ponajprije na smanjivanje troškova.

Vrijeme kamena temeljaca
 

Može li se u izbornoj godini dogoditi išta što bi preokrenulo trendove u gospodarstvu?

-Ova je godina za promjene sigurno izgubljena. U njoj će se eventualno realizirati stvari koje su poduzete prijašnjih godina, ali u gospodarstvu se ne može napraviti apsolutno ništa. Naprotiv, može se dogoditi da zbog izborne godine u kojoj se glasovi kupuju polaganjem kamena temeljaca i pokazivanjem velikih ugovora kao dokaza sposobnosti vlasti da se poslovi sklope brzlopeto i blokiraju Hrvatsku sljedećih 20 ili 30 godina. Ako se, naprimjer, zbog brzine i brzopletosti odabere pogrešan projekt za elektranu, to znači da će hrvatska efikasnost sljedećih 50 godina biti usporena.

Pišem urbi et orbi


Ima niz stručnih i znanstvenih radova koje sam napravio. Za mjesec ili dva namjeravam ih objaviti kao svojevrsni strateški okvir, koji će imati i svoju političku dimenziju. Pišem ga urbi et orbi. No SDP može koristiti moje ideje ako hoće. Prijedloge iz moje strategije mogu prihvatiti i druge velike stranke. Ne idem za tim da prijeđem u neku stranku i pucam po protivnicima. To je politika bez sadržaja. Sve se svodi na rekla, čula, kazala, pa lupaj ko Maksim po diviziji... Mene zanima projektni pristup.

Priča o partizanima i ustašama više ne prolazi


U kontekstu dezorijentiranosti stranaka je li Vam smiješna borba između SDP-a i HDZ-a svedena na to da jedni druge vrijeđaju i viču da su zločinci, lopovi, dezerteri, izdajnici...?
-To je politički materijal, odnosno retorika, koja je još preostala iz prošlih političkih razdoblja i koja se više toliko ne prihvaća kod naroda. Ne mogu se više prodavati priče o ustašama i partizanima, uvredama i politiziranju. Ja smatram da u stranci mora postojati političko krilo koje se bori sa suparnicima, ali u pozadini mora postojati krilo koje proizvodi ideje, studije, materijale... U tom se ratu ne vidi postojanje tog drugog krila.

 

Pišete li to za SDP?
-Ne, pišem ga kao moj rad koji će biti javno dobro. Branko Grčić preuzeo je izradu gospodarske strategije u stranci, što sam ja radio do 2007. Sad pišem urbi et orbi.


Zašto vi niste gospodarski strateg SDP-a? Niste više “in”?
- Valjda. No mogu koristiti moje ideje ako hoće.


Konzultiraju li vas u SDP-u kad je riječ o ekonomskim stavovima?
-Ne. Možda koriste moje ideje i poruke, ali mene ne konzultiraju. Danas je politika postala previše stranačka, stranke postoje samo zbog sebe, a ja se pitam gdje je tu Hrvatska.


Kad se pitate gdje je u stranačkim politikama Hrvatska, kritizirate li i SDP čiji ste član?
-SDP je demokratska stranka, oko toga nema dvojbe. No politika stranaka svela se na osobna prepucavanja. Zato i ne mogu da se ne pitam gdje je tu Hrvatska.


Ako pišete strategiju koju ćete prezentirati kao predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, to znači da vas stranka ne koristi?
- To je pitanje stranke, koncepta i pristupa. Ne osjećam se ni povrijeđen ni ugrožen. Ja sam im na raspolaganju, a oni odlučuju hoće li to iskoristiti.


Razmišljate li o napuštanju SDP-a?
-U ovom trenutku u mojoj glavi nema političkih razmišljanja. Prerano je, mandat još traje, a ja vjerujem da će izbori biti tek u veljači dogodine.

Okupit ću dobru momčad za pobjedu


Koliko je istine u pričama da Vas neki poduzetnici i političari iz manjih stranaka nagovaraju da se okupite, formirate nezavisnu listu i izađete na izbore?
-Prije svega, za to još ne postoje osnove. Ja još nisam izašao s dokumentom o kojemu govorim.


Dakle, najprije ćete objaviti strategiju, a onda okupiti zainteresirane?
-Nemam razloga skrivati da su mi ljudi dolazili i predlagali okupljanje. Rekao sam u redu, napisat ću svoje stavove o razvoju Hrvatske i možemo se okupljati oko tih stavova. Moj je prioritet da se okupi kvalitetna momčad i da igramo da pobijedimo. To nije ništa protiv stranke.


Ipak, čini se da postoji mogućnost da ta strategija bude temelj za nezavisni politički projekt?
-Prijedloge iz moje strategije mogu prihvatiti i velike stranke. Uglavnom, ne idem za tim da prijeđem u neku stranku i pucam po protivnicima. To je politika bez sadržaja. Sve se svodi na rekla, čula, kazala, pa lupaj ko Maksim po diviziji... Mene zanima projektni pristup. U ovom trenutku o neovisnoj listi razgovaraju ljudi kojima manjka sadržaj.


Ili možda oni koji trebaju lidera za izbore, samo je pitanje hoćete li se i Vi u tome pronaći?
-Ja ni od čega ne bježim.


Ima li šanse za treći put u politici?
-Uvijek ima šanse. U politici će biti potrebno pronaći treći put.

Više trošimo nego zarađujemo


No kad govorite o dezorijentiranosti stranaka, nastupate kao čovjek koji uopće nije stranački angažiran. Jeste li Vi zapravo slobodni strijelac?
-Moj pristup je uvijek socijaldemokratski.


Kakav je Vaš odnos sa Zoranom Milanovićem?
-Korektan.


Imate li redovnu komunikaciju?
-Ne baš redovnu. No svi znaju moje mišljenje o svemu.


Uopće ne djelujete kao zastupnik SDP-a, nego više kao da ste jednom nogom već vani.
-Ja radim poslove koje trebam raditi, a u političkim i politikantskim borbama ne želim sudjelovati. Kod mene su uvijek 90 posto prevladavali nacionalni interesi, a tek 10 posto interesi stranke.


Mislite li da je SDP loša alternativa vlasti?
-Rekao sam da ne znam što se nalazi iza zatvorenih vrata. Ja, naime, ne sudjelujem u stranačkim pripremama, a SDP svoju vidljivu politiku svodi na prepucavanja. Ljudi ne znaju koje su naše politike. Kad je Račan bio na čelu SDP-a, stalno smo imali inicijativu i izlazili u javnost s prijedlozima. Održavali smo interes za SDP-ovu politiku. Budući da nisam u radnim tijelima, ne znam ima li stranka neku strategiju. Na sceni se ona ne vidi. SDP se trebao očitovati o brodogradnji, mirovinama, poljoprivredi... Velika stranka o svemu mora imati stav i iznositi ga.


Ministrica financija najavljuje da će se Hrvatska ponovno zadužiti kako bi platila dugove, u ožujku, naime, na naplatu dolazi 750 milijuna eura iz 2002. Dokad će glavni posao naših ministara financija biti da traže gdje će Hrvatsku još malo zadužiti?
-To je teško reći. Hrvatska još uvijek više troši nego što zarađuje. Zadnjih 10 godina u prosjeku potrošimo između tri i četiri milijarde eura više nego što zaradimo. Zato se moramo zadužiti i tako smo kroz 10 godina došli do duga od 45 milijardi eura. To ne bi bio toliki problem da smo te eure ulagali u proizvodnju i time vraćali dugove. No mi smo taj posuđeni novac vratili Europljanima dvaput, najprije kupujući time njihovu robu, a onda kroz otplatu kredita i kamata. Da bismo se riješili takve politike, moramo okrenuti temelje ekonomije.

Pastiri, voda, spajalice


U kojem se razdoblju mogu preokrenuti ti trendovi?
-Za to je potreban jedan mandat, pod uvjetom da opcija koja pobijedi na izborima vlast preuzme pripremljena. U tom joj slučaju treba godinu dana da se organizira i finalizira prijedloge koje je pripremila, a tri godine ostaju za realizaciju. Budući da su u Hrvatskoj najveći problemi nezaposlenost i vanjski dug, pripreme je potrebno usmjeriti prema njima.
 

Kako ocjenjujete provedbu Programa gospodarskog oporavka?
-Podržao sam taj Program jer želim da se nešto napravi, ali on je po definiciji politički dokument. Sa stručne strane, to nije program oporavka, nego popis želja i poruka. Defenzivan je i usmjeren ponajprije na smanjivanje troškova. U Hrvatskoj treba napraviti inventuru i dogovoriti se sa svim društvenim skupinama koji je i koliki dio tereta koji će oni morati iznijeti.


Govoreći o nezaposlenosti, premijerka je rekla da postoje poslovi koje nitko ne želi raditi, naprimjer pastiri i samaraši. Znači li to da su Hrvati neradnici?
-Naravno da ne znači. Poštujem našu premijerku, i kao osobu i kao političarku, ali da sam joj savjetnik, rekao bih joj da s premijerske pozicije ne treba govoriti na takav način. To pokazuje neorganiziranost i neekipiranost ljudi koji joj pripremaju podatke koje će prezentirati javnosti. Izjavama o pastirima i aromatiziranoj vodi, naprimjer, izgubile su se iz vida i njezine dobre poruke. Naprimjer, prije neki dan je pozvala da svi idemo malo više raditi. To je dobra izjava koju je trebalo stručno razraditi.


U kojem smjeru?
-Premijerka govori da će se u javnim nabavama uštedjeti 70 milijuna kuna na spajalicama, vodi, flomasterima... No ja razvijam njezinu tezu i pitam možemo li svi raditi jedan posto više, u prvoj fazi za istu količinu novca. Mogu li ja održati jedno predavanje više, naprimjer. Kad bismo svi radili jedan posto više, to bi iznosilo tri milijarde kuna. Što je prema tome 70 milijuna kuna?

Mladenka ŠARIĆ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


18.05.1983  Čerkez Mario
18.05.1979  Kolman Igor
18.05.1969  Huljić Miki
18.05.1964  Barišić Zdravko
18.05.1964  Kubelka Vladimir
18.05.1958  Mezga Ivan
18.05.1952  Šuran Dušanka
18.05.1948  Ivanović Marko
18.05.1948  Barišić Mladen
18.05.1945  Cindrić Mijo
18.05.1939  Martinčić Elio
18.05.1924  Juzbašić Živko