U petak je u Hrvatskoj obilježen Europski dan 112, međunarodni praznik jedinstvenog europskog broja za sve žurne službe. Svake godine, 11. veljače, u Europskoj se uniji javnost podsjeća na važnost telefonskog broja koji povezuje vatrogasace, hitnu pomoć, medicinske letove i akcije traganja i spašavanja.
Hrvatska je broj 112 uvela 2005. godine, a brzo se pokazalo da je nova organizacija spasila mnogo života. Broj 112 uštedio je ljudima u nevolji presudne sekunde koje često život znače. No je li naš sustav 112 i danas spreman za brzu intervenciju? Ima li Hrvatska dovoljno kapaciteta za slučaj nesreće većih razmjera? Što ako nas pogodi snažan potres? Odgovore na neka od tih pitanja potražili smo u razgovoru s prvim čovjekom Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ravnateljem DUZS-a Damirom Trutom.

• Šest je godina prošlo od njegova uvođenja. Jesu li se naši ljudi već navikli da je za pomoć dovoljno okrenuti broj 112?

- Uvođenje jedinstvenog europskog broja za hitne službe Hrvatskoj je donijelo brojne koristi. Osim što je 112 obveza svih članica Europske unije, mnogi su primjeri dokazali da je to bio odličan potez. Naši operateri iz godine u godinu bilježe sve više poziva na broj 112. Primjerice, u 2010. godini na broj 112 zabilježeno je ukupno 1,843.043 poziva, od čega je 661.652 namjenskih. Jednako je važno da imamo osjetno manje zlonamjernih i tendencioznih ometanja. Ilustracije radi, u prošloj godini zlonamjernih poziva je bilo 2,5 u odnosu prema ukupnom broju poziva na broj 112.
Broj 112 osjetno je podigao stupanj sigurnosti naših građana i stranih turista. Nitko više ne mora pamtiti razne kontakte hitnih službi. Znači i za naše građane i za turiste dovoljno je znati za broj 112 te ga u slučaju potrebe nazvati. Za sve ostalo brinu se operateri u Centru 112 i djelatnici žurnih službi koji odlaze na intervenciju.

• Usporedno s uvođenjem boja 112 počelo je i veliko preslagivanje cijelog sustava. Kako ocjenjujete sadašnje sposobnosti i kapacitete zaštite i spašavanja?
- Napredak koji smo postigli u posljednjih pet-šest godina doista je izniman. Sustav je bio vrlo zapušten, i što se tiče ljudi i opreme. Razjedinjen, rekao bih, i razbacan na sve strane. Bilo je u njemu dosta praznog hoda, a nerijetko su se događala preklapanja na sličnim ili gotovo istim poslovima. Svatko je u svom djelokrugu funkcionirao samostalno. Nije se znalo što onaj drugi radi, a nije bilo dostatnog međusobnog usklađivanja. Sve je to za posljedicu imalo stvaranje velikih nepotrebnih troškova. Imali smo paralelne organizacije, a nije bilo zajedničkog financijskog planiranja. Zahvaljujući potpori Vlade RH, ali i stručnjacima koji su proveli taj posao, danas su svi ključni dijelovi zaštite i spašavanja uspješno objedinjeni u državnoj upravi. Precizno se zna koliko pojedini segment košta i sve se može precizno pratiti kroz financijske dokumente. Ne može se dogoditi da se novac više puta troši za kupnju iste ili slične opreme.

• Svaka racionalizacija je dobrodošla, ali što to znači nekome tko treba pomoć odmah i sada?
- Racionalizacija sustava s tim nema mnogo veze. Uštede se ni u jednom dijelu ne smiju odraziti na kvalitetu našeg rada. Štoviše, ljudi moraju znati da cijeli naš sustav zaštite i spašavanja funkcionira 24 sata na dan. On je jednako spreman za intervenciju svih sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini. Bilo bi dobro da toga bude svjesna svaka osoba koja se sprema pozvati pomoć pozivom na broj 112.
Naš sustav uvijek je na istoj razini. Uvijek maksimalno spreman za dnevne operativne zadaće, ali i moguće katastrofe koje se mogu dogoditi. Razlika je samo to što, kao primjerice sada, u povodu Europskog dana 112, malo više djelujemo edukativno ili preventivno u javnosti.

• Spomenuli ste katastrofe većih razmjera. Kakvi su naši kapaciteti i snage za slučajeve kao što su potresi ili poplave?
- Mnogo smo na tome radili posljednjih godina i mogu reći da danas imamo dovoljno osposobljenih i opremljenih timova za sve takve situacije. Požari na priobalju najbolji su primjer. U posljednje dvije-tri godine, vatrogasci ostvaruju jako dobre rezultate. Čak 90 posto požara ugasi se za manje od četiri sata, a pohvalu zaslužuje cjelokupni sustav, od vatrogasaca, kopnenih snaga do zračnih snaga i cijele objedinjene organizacije.

• A što je sa zaštitom od potresa?
- Poznato je da na na čitavom području RH postoji velika opasnost od potresa. Na jednoj trećini teritorija mogući su potresi osmog i devetog stupnja, a na tom području živi više od 2,8 milijuna stanovnika. Uz njih, 1,6 milijuna naših građana živi u zoni gdje je moguć potres jačine sedam stupnjeva pa je jasno da je to za nas najveća ugroza. Zapravo, jedina prava zaštita od potresa je protupotresna gradnja. Ona je obveza od 1964. godine, ali još imamo mnogo ljudi koji žive u stambenim jedinicama građenim prije tog vremena. Primjerice, u zoni mogućeg potresa do devet stupnjeva imamo gotovo 50 posto građevina koje su starije od 1964. godine.
Zbog toga u sustavu posebnu pozornost posvećujemo ustrojavanju snaga za spašavanje iz ruševina. Hrvatska danas ima dobro opremljene i obučene specijalističke postrojbe. U ovom trenutku raspolažemo s kapacitetima i opremom za zbrinjavanje oko 30 tisuća ljudi. Cijela zemlja podijeljena je u četiri zone, odnosno četiri područja koja su od interesa za zaštitu i spašavanje. U njih smo plasirali potrebna sredstva na temelju procjene opasnosti u RH, a što se tiče ovih rizika, tako smo i organizirali specijalističke postrojbe.

• Može li Hrvatska računati na pomoć saveznika i partnera u slučaju katastrofe?
- Mnogi ne znaju da je hrvatski sustav zaštite i spašavanja već sada punopravni član Europske unije. Kao punopravni članovi koristimo fondove i druge oblike pomoći europskih organizacija. S druge strane, naš sustav se integrirao i u NATO savez. Osobno predstavljam Republiku Hrvatsku u najvišem Odboru za civilno planiranje, a imamo nekoliko stručnjaka koji vode i druge segmente koji su podređeni državnoj upravi u tom smislu.
Sve to napominjem jer Hrvatska već sada, preko Europskog središta za usklađivanje odgovora na katastrofe, može zatražiti i primiti pomoć. To znači, kad bi se kod nas dogodila katastrofa većih razmjera, prirodna nepogoda ili neka druga ugroza koju naše službe ne bi mogle same riješiti, mogli bismo računati na brzu pomoć naših saveznika. Na isti način možemo i mi pomoći.

• Iz godine u godinu svjedočimo sve većem broju spasilačkih intervencija u vrijeme turističke sezone.
- To je točno. Samo prošle godine, imali smo više od pet tisuća poziva stranih gostiju na broj 112 u turističkoj sezoni. Na sve njih sustav je kvalitetno reagirao pa su komentari kasnije bili više nego dobri. Kvalitetne i brze intervencije naših žurnih službi potvrdile su da je sustav zaštite i spašavanja na najvišoj razini. Gosti koji dolaze na odmor u našu zemlju svaki put iznova procjenjuju sigurnost. Hrvatsku, pokazuju ankete, vide kao sigurnu zemlju, a na formiranje takvog stava u značajnoj je mjeri utjecao i naš dosadašnji rad.
Mnogi turisti unaprijed znaju da će ovdje dobiti jednako kvalitetnu pomoć kao što je ona na koju su navikli u zemljama iz kojih dolaze. Naši operateri spremni su prihvatiti poziv za pomoć na šest stranih jezika, a nema mnogo država koje to mogu. To je veliki plus i za naš turizam i ukupnu sigurnost zemlje.

Mile Franičević