Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković s optimizmom očekuje zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima u lipnju jer će do tada biti ispunjena sva mjerila koja je zadala Europska komisija, što je i povod za Vjesnikov razgovor s njim.

U nedavnom izvješću Europske komisije stoji da je Hrvatska učinila znatan napredak u ispunjenju mjerila za poglavlje 23 o pravosuđu. Na sastanku u Vladi konkretizirane su neke mjere koje treba provesti za zatvaranje poglavlja do lipnja. Što bi još trebalo učiniti?
- Analizirali smo svako mjerilo za zatvaranje poglavlja 23. Osim što je u izvješću EU-a navedeno da je učinjen znatan napredak, rečeno je i što još treba poboljšati u ispunjenju svakog mjerila osim prvog, gdje je konstatirano da je donesena strategija reforme pravosuđa. Primjerice, navedeno je da treba unaprijediti neke stvari u pogledu neovisnosti i stručnog usavršavanja sudaca. Zato je važno što je prema novim pravilima konstituirano novo Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće koja su počela s radom. Namjeravamo i pojačati stručno-administrativne službe DSV-a, što je bitan uvjet rada tog tijela.

No, Komisija je ustvrdila kako nema dokaza da se suci biraju prema novim objektivnim mjerilima, kako je utvrđeno zakonima. Prema zakonu, suci se moraju birati na temelju liste prvenstva, što bivši DSV nije činio. To se prepušta novom sazivu DSV-a?
- Sad imamo te tranzicijske kriterije za izbor sudaca, koji su novi u odnosu na ono što smo imali prije. U zakonu su navedeni kriteriji prema kojima se biraju suci, a novoizabrani DSV će prema tome postupati. Točno je određeno kako se boduju suci, način ocjenjivanja u sudačkim vijećima za one kandidate koji dolaze iz pravosudnih krugova, te ostale koji dolaze iz drugih područja. Vjerujem da će DSV provoditi taj postupak prema tranzicijskim kriterijima i stvarati novu praksu. Prijašnji saziv DSV-a imao je niz imenovanja koja dugoročno trebaju pridonijeti kvaliteti rada hrvatskih sudova.

Prigovaraju nam i da se povećao broj građanskih predmeta starijih od tri godine.
- Riječ je o tome da se malo povećao priljev tih predmeta u posljednjih godinu dana, vjerojatno zbog socijalnih i gospodarskih prilika. Početkom ove godine na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, gdje je najviše tih predmeta, zaposlili smo više od 100 ljudi te u Splitu više od 50, sudaca, savjetnika, zapisničara, pa vjerujem da takvi neriješeni predmeti više neće biti problem. Ove godine očekujem puno bolju statistiku riješenih predmeta, jer kadrovska pojačanja na sudovima jednostavno moraju dati rezultata. Odlučni smo da u iduće dvije godine treba riješiti te zaostale sudske predmete. Zato smo lani donijeli i akcijske planove za Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski sud u Splitu, Trgovački sud i Visoki trgovački sud u Zagrebu, gdje bi trebalo ubrzati rješavanje tih predmeta. Građani će procjenjivati našu uspješnost u sređivanju stanja u pravosuđu prema kvaliteti i brzini kojom se rješavaju njihovi predmeti. Uvjeren sam da će i izmjene u procesnim zakonima koje smo donijeli, ili su u pripremi kao u Zakonu o parničnom postupku, svemu dati novi zamah jer će omogućiti brže rješavanje predmeta.

Što smatrate da će biti najteže provesti za poglavlje 23?
- Mislim da u svim mjerilima dobro stojimo. Proveli smo niz aktivnosti i zadali smo si i nove. Istog poslijepodneva nakon odlaska Viviane Reding, predsjednica Vlade Jadranka Kosor sazvala je koordinaciju na kojoj su bili svi sudionici koji imaju obveze i poslove za zatvaranje poglavlja 23, predsjednik Vrhovnog suda, glavni državni odvjetnik, ministri pravosuđa, uprave i regionalnog razvitka kao i drugi i utvrđeno je što konkretno tko treba napraviti.

Malo je vremena do lipnja. Je li neke stvari u poglavlju 23 trebalo učiniti prije?
- U posljednjih nekoliko godina učinjeno je jako puno. Trebalo je stvoriti niz preduvjeta, od novih zakonskih rješenja do provedbe, kako bismo mogli zatvoriti to poglavlje. Ako me pitate jesmo li mogli drukčije, mislim da smo uložili maksimalne napore. Samo u posljednje tri godine promijenili smo Ustav, izmijenili mrežu sudova, donijeli novi Zakon o kaznenom postupku, izmjene Zakona o parničnom postupku, promijenili smo način imenovanja sudaca i državnih odvjetnika, kao i DSV-a i DOV-a, ustrojili smo Državnu školu za suce i državne odvjetnike. Tu je i novi Zakon o oduzimanju imovinske koristi. Donijeli smo novi Ovršni zakon, gdje radimo novi sustav s javnim ovršiteljima, zatim Zakon o upravnim sporovima, novi sustav upravnih sudova.

Kad bi mogao biti donesen novi Kazneni zakon?
- Očekujem da bi radna skupina do kraja ožujka mogla završiti nacrt novog KZ-a koji ćemo onda prezentirati javnosti i poslati u proceduru.

Jeste li protiv toga da se u novi KZ uvede kazna zatvora za novinare?
- Zagovarat ću dosadašnje rješenje da se za klevetu može izricati samo novčana kazna jer nema nikakve potrebe da se za to uvodi zatvorska kazna. Moram napomenuti da se ovdje ne radi samo o novinarima, već se prijedlog zakonske odredbe odnosi i na ostale građane.

Kad će se osnovati specijalizirani odjeli za ratne zločine na četiri županijska suda?
- Već smo promijenili sudski poslovnik koji sad omogućava da se na sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnuju specijalizirani odjele za ratne zločine. Sad predsjednici tih sudova moraju odrediti suce koji će suditi u tim predmetima. U praksi to već funkcionira jer državni odvjetnik odnedavno traži od predsjednika Vrhovnog suda da predmete ratnih zločina delegira na ta četiri suda.

U posljednje vrijeme neki prozivaju Ministarstvo pravosuđa i zbog ovrha u okviru kojih se građanima nezakonito oduzimaju sredstva koja bi trebala biti izuzeta iz toga, što je posebno problem onima koji su egzistencijalno ugroženi. Hoće li se mijenjati Ovršni zakon?
- Sad je sve stvar provedbe zakona. Predlažući izmjene i dopune Ovršnog zakona, odredili smo socijalne standarde, tj. dio primanja koji se može ovršiti, zaštićeni dio plaće, koji predmeti trebaju biti izuzeti iz ovrhe. Sad je sve pitanje prakse. Kad se radi o ovrsi nad novčanim sredstvima, Fina mora pronaći mehanizme kako će se to sve riješiti. Ako će biti potrebni neki zakonski zahvati, mi ćemo to učiniti. No, čini mi se da je trenutno samo stvar prakse i da u zakonu ništa ne treba mijenjati.

Hoće li se više zapošljavati pripadnici nacionalnih manjina u pravosuđu?
- Pripadnici manjina mogu se pozvati na svoju pripadnost pri zapošljavanju, što je regulirano Ustavnim zakonom o pravima pripadnika nacionalnih manjina. Nedavno smo zaposlili dosta ljudi, oko 100 u zatvorskom sustavu u Glini, dio njih pozvao se na ta prava iz Ustavnog zakona i dobio posao. Nedavno smo od Instituta Ivo Pilar naručili studiju o zastupljenosti pripadnika manjina na uzorku od pet županija, ali u širem javnom sektoru. Istraživanje je pokazalo da je slika dosta dobra i da tu nema nekih većih problema.

Neizostavno je pitanje o borbi protiv korupcije. Često se ističe, što priznaje i EK, da su postignuti rezultati i u suzbijanju korupcije i na najvišim razinama. No, još nema pravomoćnih presuda.
- Ne bih se s tim složio. Pravomoćnih presuda za korupciju ima, to pokazuju statistike. Ljudi protiv kojih se vode postupci, zaštićeni su ustavnom premisom nevinosti dok se suprotno ne dokaže pravomoćnom presudom. Ti postupci su složeni u svakom pogledu, činjeničnom, procesnom, u izvođenju dokaza. Jedan predmet u kojem imate po deset okrivljenih ne može brzo završiti, jer treba vremena da se provedu svi dokazi, od saslušanja svjedoka, analize dokumenata do vještačenja. Ali mi smo odlučni u borbi protiv korupcije. To se vidi i od razine koja je procesuirana pa do broja presuda. Zato, bez obzira na sve, mi u borbi protiv korupcije stojimo jako dobro.

Očekujete li da će bivši premijer Ivo Sanader biti izručen Hrvatskoj?
- Učinili smo sve što je u našoj nadležnosti i dostavili sve dokumente austrijskim tijelima. Dalje je sve u rukama Austrije s kojom imamo bilateralni sporazum i dobro surađujemo.

BILJANA BAŠIĆ