DRAŽEN BUDIŠA O POVRATKU U AKTUALNU POLITIKU, STANJU U ZEMLJI, VLADI I HDZ-U
Povratak Dražena Budiše, bivšeg predsjednika HSLS-a, u aktivnu politiku i njegova kandidatura na sljedećim parlamentarnim izborima, najvjerojatnije u 9. dalmatinskoj izbornoj jedinici, gdje će ići izravno na jake kadrove HDZ-a i SDP-a, Božidara Kalmetu i Ranka Ostojića, uskomešao je hrvatsku političku scenu.
Riječ je o još jednom njegovom comebacku, ovaj put nakon čak osam godine stanke.
Zašto se vraćate?
- Prije 43 godine počeo sam se baviti politikom. Iz nje sam izašao, tada mi se činilo definitivno, prije osam godina nakon što sam doživio težak poraz na izborima za parlament. Kako je bilo puno špekulacija o motivima i razlozima, htio bih sada nakon puno godina reći da sam otišao jer sam doživio izborni neuspjeh i to u desetoj izbornoj jedinici u kojoj je pobijedio Sanader. I zato što sam smatrao da je logično da čovjek, koji je bio dva puta drugi na predsjedničkim izborima, kada ne prođe izborni prag u izborima za parlament podnese konzekvence. To je bio razlog odlaska. Međutim, nakon osam godina mandata HDZ-a Hrvatska se našla u teškoj gospodarskoj, moralnoj i socijalnoj krizi, kao i krizi funkcioniranja političkih institucija. Bilo bi nevjerodostojno od nekoga tko se toliko bavio politikom, a još je u snazi, da ne pokuša dati svoj doprinos hrvatskoj političkoj sceni.
|
Koji će se to Budiša vratiti? Svakako ne onaj koji bi išao podupirati stranku koja je Hrvatsku dovela u ovu tešku situaciju
Za Sanaderove je vlasti do punog izražaja došao koruptivni model upravljanja javnim poslovima
Ne tajimo da želimo guvernera u HSLS-u
Imate li informacija hoće li se guverner Željko Rohatinski angažirati na listi HSLS-a?
- Imam. I ja sam također sudjelovao u tim razgovorima s guvernerom Rohatinskim koji nisu završili s nekim decidiranim stavom. A u međuvremenu je to da smo razgovarali s njim dospjelo u javnost. Kako je dospjelo, to ne znamo, ali to je HSLS-u naštetilo zbog toga jer je HSLS tu percipiran kao stranka koja to izmišlja. A da ne izmišljamo jamčim i ja jer sam bio na tim razgovorima. Inače, razgovor je održan na inicijativu nekoliko istaknutih HSLS-ovaca koji su u prijateljskim odnosima s guvernerom Rohatinskim. Ne tajimo da smo željeli imati Rohatinskog u HSLS-u ili na našoj listi s obzirom na njegov ugled u javnosti i način na koji obnaša posao guvernera HNB-a.
To je i hrvatski interes
Kako će se razriješiti stanje u BiH?
- Očuvanje te države je naš interes. BiH kao država tri naroda koji bi stvarno bili ravnopravni je hrvatski nacionalni interes. Bez obzira na to kako Hrvati danas prolaze, mi ne smijemo odustati od te koncepcije. Ali očuvanje BiH ne smije biti plaćeno cijenom svođenja Hrvata u BiH na status nacionalne manjine. Godinama smo živjeli u uvjerenju da je Republika Srpska određeni provizorij. Ali kako vrijeme odmiče sve je manje izgledno da će međunarodna zajednica biti spremna za takve promjene u BiH kojima bi je eliminirala.
Na rubu fantastike
Jeste li u posljednjih osam godina išta čuli, bar na razini trača, što se događalo primjerice s Fimi-medijom ili u HAC-u?
- Ne. Ali ni ljudi iz politike s kojima sam se ja susretao isto tako ne. Bilo je međutim nekoliko ljudi izvan politike - ne bih sad želio bez njihove suglasnosti iznositi imena jer su izvan politike - koji su moji bliski prijatelji, a koji su naslućivali da se iza te fasade događaju krupne loše stvari. I to baš u ovim primjerima koje ste vi spominjali. Ali iskreno govoreći, ja nisam bio baš uvjeren u to jer mi je to izgledalo kao na rubu fantastike. Konačno, nismo li se svi mi zaprepastili razmjerima ovoga što se sada otkriva.
|
Koja je osnovna razlika između HSLS-a kojeg su vodili Ivan Čehok i Đurđa Adlešić s ovim koji vodi Darinko Kosor?
- Glavna je razlika, i zato sam i dao potporu Darinku Kosoru, u tome što se njegovom pobjedom HSLS počeo vraćati na pozicije samostalne političke stranke. HSLS je tu samostalnost izgubio u koalicijama u kojima je bio. A politička stranka ako nije samostalna onda nije ništa. Bivša vodstva HSLS-a devastirala su stranku osim u onim izbornim jedinicama gdje su se oni natjecali. Ono što sadašnje vodstvo radi je dizanje infrastrukture HSLS-a. I ne samo to, nego čak i širenje u odnosu na razdoblje kada sam ja bio predsjednik. Toga u HSLS-u godinama nije bilo.
HSLS je izgubio samostalnost
Gdje ćete se kandidirati?
- Još ne znam. Želim se kandidirati, o tome nema dvojbe. Dodatni razlog za moj povratak jest odazivanje pozivima predsjednika stranke i vodećih ljudi HSLS-a da se aktivno uključim u rad, i to ne samo kao simbolička potpora novom vodstvu. Namjeravam se kandidirati, ali poštujmo proceduru. Jer predsjednik je onaj koji predlaže, a to mora proći tijela HSLS-a. Prijedlog predsjednika stranke je da se kandiram u devetoj jedinici gdje je mjesto mog rođenja, a gdje se dosad nisam natjecao.
Ako HSLS bude u poziciji odlučivati tko će biti nova parlamentarna većina, biste li bili spremni podržati Vladu na čelu sa Zoranom Milanovićem?
- Postupit ću onako kako stranka odluči. Odlučio sam se aktivirati zbog nezadovoljstva situacijom u koju nas je dovela vladajuća stranka. Pritom mislim na dvije bitne činjenice. Da se još ne nazire izlazak Hrvatske iz krize koja jest na neki način odjek krize u svijetu. Ali u svakom slučaju vladajuća stranka snosi odgovornost što je nije prepoznala na vrijeme, što se s njom nije suočila na pravi način. I što svi parametri govore da mi iz krize ne izlazimo, za razliku od svih ostalih zemalja, a posebice za razliku od okruženja. To je jedno. A drugo je što je ovu vlast potreslo nekoliko krupnih afera u kojima se razotkrio cijeli jedan paralelni sustav upravljanja. Dakle, s jedne strane gospodarska situacija, a s druge moralna kriza u smislu funkcioniranja institucija i zloporabe tih institucija od strane kriminalnih grupa koje su infrastrukturu države koristile za pljačku. To su dva temeljna razloga zbog kojih sam protiv ove vlasti koja je izgubila i legitimitet i moralni autoritet. I to bez obzira na to tko je u tome bio nevin, i bez obzira na to što je prema svemu sudeći Jadranka Kosor u svemu tome što se događalo osobno čista. Međutim, ona je bila dio toga tima i smatram da Vlada kojoj se dogode takve stvari mora svoj mandat staviti na raspolaganje i ići na izbore.
Koalicija s HDZ-om - nemoguća misija!
Kako Vi tumačite fenomen Sanader u smislu toga da je sve to završilo u zatvoru u Salzburgu?
- Bio sam jednako zaprepašten kao i svi drugi građani. Ne mogu reći da sam prepoznavao u njegovom djelovanju ove elemente koji su kasnije došli do izražaja. Štoviše, rekao bih da je on bio političar koji je u kratko vrijeme napravio jedan veliki proboj. Sjećam se njegovih govora dok je bio šef oporbe. To je bilo, neću reći ispod razine, ali prosječno. Sanader se nakon pobjede na izborima u nekoliko mjeseci doista isprofilirao u jednu političku osobu koja je u mnogim svojim elementima imponirala. I na domaćoj i na vanjskopolitičkoj sceni. Pokazalo se međutim da je uspostavio jedan paralelni sustav vladanja i time ugrozio legalne institucije hrvatske države.
Može li HDZ uopće preživjeti cijelu ovu priču s korupcijom ili će mu se dogoditi kao talijanskoj kršćanskoj demokraciji koja se pod teretom koruptivnih afera naprosto urušila?
- Uvjeren sam da će HDZ izgubiti izbore. A što se tiče njihovog opstanka, malo sam tu suzdržan u prognozama.
Rekli ste da premijerka Kosor nije sudjelovala u aferama.
- Meni se tako čini.
Ali sabor HSLS-a je odlučio da nikako neće koalirati s HDZ-om.
- To je logično i u skladu s onim što sam govorio.
Ali ako ona sama nije umočena u afere i ako na izborima ponudi nove ljude, zašto onda isključujete bilo kakvu mogućnost koaliranja s njom?
- Gospođa Kosor po “zapovjednoj” odgovornosti kao druga osoba u Vladi i vladajućoj stranci nesumnjivo snosi političku odgovornost bez obzira na to je li ona osobno involvirana u ove kriminalne radnje.
Mislio sam da je Milanović HDZ-ovac
Neki, među njima i komentatori inače Vama skloni, kažu da ćete sada opet, nakon što ste to već napravili 3. siječnja 2000., ako ne baš dovesti, a ono podržati SDP u dolasku na vlast?
- S tim se ne opterećujem. Oni koji to govore trebali bi si postaviti sljedeća pitanja: Tko je odustao od ZERP-a? Tko je uhitio Antu Gotovinu? Tko je zatvarao odvjetnike iz njegovog tima? Za vrijeme čije vlasti se dogodio slučaj Purda? Tko je išao na kontroverzno obilježavanje kontroverznog događaja u Srbu? Tko se zauzima da se u Ustav unese kategorija o zajedničkom vijeću općina na području istočne Slavonije? Ovo nije radila “kukuriku koalicija”. U tom smislu mene se ne može dobiti na taj nacionalni sentiment jer se pokazalo da je često nacionalna retorika u Hrvatskoj služila za pokriće pljačke Hrvatske.
Kako biste surađivali s današnjim SDP-om koji je na takozvane nacionalne teme manje osjetljiv nego u Račanovo vrijeme?
- Ta su pitanja danas iza nas. I nisam ja taj koji će odlučivati o budućem pozicioniranju HSLS-a niti sam razmišljao o nekim istaknutijim dužnostima. Samo želim donijeti saborski mandat HSLS-u i da se čuje moja riječ u Hrvatskom saboru. Moram reći da Milanovića nisam doživljavao kao SDP-ovca. Štoviše. Upoznao sam ga kao predstavnika Ministarstva vanjskih poslova u savjetu Hrvatskog centra za razminiranje koji sam ja vodio. Tako smo se upoznali. I mogu vam reći da sam ja mislio da je on u HDZ-u. Još se sjećam da sam razmišljao - pa dobro da ta stranka ima takvih mladih i obrazovanih ljudi koji znaju jezike. To je bio moj doživljaj Milanovića. Po načinu na koji je on tamo raspravljao i rezonirao ja sam bio uvjeren da je on Mladež HDZ-a. Možda ne mladež, ali mlađi kadar HDZ-a. I još sam bio zadovoljan što ih oni imaju takvih. A onda su prošle godine i ja njega ugledam na nekom skupu SDP-a. I kažem - pa taj je čovjek bio u Savjetu Centra za razminiranje. Otkud on sada na skupu SDP-a?
Kako ocjenjujete sadašnju hrvatsku politiku prema BiH?
- U odnosu na zadnje događaje pozitivno. Pritom mislim na činjenicu da imamo zajednički stav predsjednika države i Vlade, Crkve, pa čak i oporbe, odnosno Milanovića. Čini mi se za njega da se pokajao što je davao potporu SDP-u BiH. Postoji određeni nacionalni konsenzus oko pitanja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Imamo dvije države, jedna je Hrvatska gdje smo suveren narod, a druga je BiH gdje smo jedan od tri konstitutivna naroda. Ali ako u BiH postoje entiteti, onda ih mora biti tri.
Zlatko CRNČEC |
