Izborni su propisi napadnuti sa svih strana, a na Ustavnom sudu manjine traže reviziju svojih izbornih prava. Sabor u raspravama navodi da je sve teže kontrolirati izborne liste. Na račun popisa stanovništva pala je stigma da je tu zapravo riječ o novim biračkim popisima. Parlament dira u zakone o izbornim jedinicama. A sve to se događa u godini kad bi trebali biti izbori. Može li legalitet izbora obraniti samo Ustavni sud? Što je od tih pitanja u nadležnosti Državnog izbornog povjerenstva (DIP)? O tome razgovaramo s Brankom Hrvatinom, predsjednikom Državnog izbornog povjerenstva i ujedno, a na prvome mjestu, predsjednikom Vrhovnog suda RH.

Kako kao predsjednik DIP-a reagirate na tezu da Hrvatska ima više birača nego stanovnika?
Svaka činjenica koja u bilo kojem dijelu može dovesti u sumnju izborni postupak ili izborni rezultat, pa tako i ta koju navodite o broju birača u popisima birača, izaziva pozornost i zabrinutost kod Državnog izbornog povjerenstva. I ne samo zabrinutost nego i nastojanje da se takve činjenice rasvijetle i otklone bilo kakve sumnje u izborni postupak i rezultat.

Može li DIP uopće utjecati na sređivanje biračkih popisa?
DIP ima jasno određene zadatke i dužnosti te prava koja su utvrđena zakonom i podzakonskim propisima. DIP nema zakonsku mogućnost utjecati na sređivanje ili provjeru popisa birača, jer je to izrijekom Zakona o popisima birača dato u dužnost drugim državnim tijelima. DIP može i treba ukazivati na potrebu sređivanja popisa birača, što je činilo i čini. Činilo je to za ranijih izbora pozivajući upravna državna tijela na uklanjanje uočenih nedostataka ili nelogičnih situacija, a čini to i danas tako da je, primjerice, iniciralo i održalo tijekom ožujka sastanak s predstavnicima ministarstava uprave, unutarnjih te vanjskih poslova na kojem je zatraženo da se nastavi s provjerama popisa birača i osigura čistoća podataka sadržanih u njima. DIP će ustrajati na tim upozorenjima i nastojanjima.

Domaće stranke posljednjih dana vrlo žustro raspravljaju o promjeni broja i opsega izbornih jedinica. Je li zakon koji to regulira ona vrsta izbornih propisa koja se ne smije mijenjati godinu dana prije izbora?
DIP je već ranije, pa tako i nakon posljednjih parlamentarnih izbora, ukazivao sasvim konkretno na manjkavosti izbornog zakonodavstva, pa tako i na Zakon o izbornim jedinicama. Tehnički gledano, taj propis mogao bi u slučaju dobrog i potpuno usklađenog zakonskog okvira činiti onaj segment koji se mogao svesti samo na provedbeni okvir. Međutim, u našim prilikama kada je takav zakonski okvir manjkav prekrajanje izbornih jedinica sigurno nije dobrodošlo u iznimno kratkom vremenu prije izbora. U slučajevima kad se rješavaju tako osjetljiva pitanja, izlaz treba tražiti i nalaziti u što većem konsenzusu zainteresiranih političkih grupacija. Naravno, i u javnosti uopće, jer bi to dalo dobar temelj za povjerenje u izbornu utakmicu koja slijedi. Ali konačni i precizniji odgovor od ovoga ne mogu dati, jer se navedeno pitanje, u svom određenom konkretnom obliku, može pojaviti i u vidu nekog izbornog spora koji bi DIP trebao rješavati. Ako do toga dođe, DIP će o tome odlučivati i reći svoje shvaćanje.

Na Ustavnom sudu tek u srpnju bit će donesena odluka o zakonima o pravima manjina i izborima manjinskih predstavnika u parlament. Koliko je dosad u DIP-u bilo slučajeva da se netko žalio ili tražio vašu zaštitu zbog rješenja u izbornim pravilima za manjine?
Ustavni sud treba odlučiti o ustavnosti rješenja koje sada postoji u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a odnosi se na izbor predstavnika manjina u Sabor i ta će odluka utjecati na način njihova izbora, a na DIP-u je da organizira i provede izbore u skladu s takvom odlukom. Do sada je DIP o izboru predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor odlučivao isključivo primjenom važećih zakonskih odredbi sadržanim u izbornom zakonu. Dakle, DIP se zadržavao na organizaciji i tehničkoj provedbi koja je omogućavala maksimalna prava biračima pripadnicima nacionalnih manjina i njihovu sudjelovanju u izbornom postupku.

Je li priča o posebnoj izbornoj jedinici za dijasporu završena ili očekujete da bi se taj detalj mogao opet pojaviti kao točka stranačkih sporenja? Što u takvim okolnostima uopće može DIP?
DIP je dužan provesti važeći zakon. Prema sadašnjem stanju, naši državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju u 11. izbornoj jedinici tri zastupnika u Sabor. Eventualna sporenja na čiju mogućnost vi ukazujete ni u čemu nisu niti će biti u djelokrugu rada DIP-a, tako da ovo tijelo u takvim sporenjima ne može sudjelovati na bilo koji način.

Nekoć se govorilo o profesionalizaciji DIP-a. Ima li taj prijedlog smisla, odnosno ima li smisla da se složen i odgovoran posao sudaca Vrhovnog suda u izborno vrijeme nadopuni i izbornim obvezama, kao što je to sada?
Donošenjem Zakona o državnom izbornom povjerenstvu 2006. provedena je ideja o potpunoj profesionalizaciji tog najvišeg izbornog tijela u Republici Hrvatskoj. Neposredno prije posljednjih parlamentarnih izbora izmijenjen je dio odredbi o stalnom sastavu DIP-a tako da je umjesto profesionalnog predsjednika DIP-a ponovo vraćena stara odredba prema kojoj je po svom položaju predsjednik Vrhovnog suda predsjednik DIP-a. Uz navedeno, dodana je i nova odredba prema kojoj se uvode u postojeći sastav i dva nova potpredsjednika iz reda sudaca VSRH, a koje na prijedlog predsjednika VS imenuje Opća sjednica sudaca VSRH. Ideja ove intervencije i izmjene bila je provođenje kontinuiteta između starog sastava DIP-a (koji su činili suci imenovani po Ustavnom sudu Republike Hrvatske) i novog kojeg je imenovao Hrvatski sabor i koji, tada, nije imao neposrednog iskustva u provedbi tako složenih izbornih postupaka. Tu su ideju podržali i strani eksperti, pa tako i, na primjer, OESS.

Međutim, nakon što je DIP u ovom sastavu proveo do sada sve vrste izbora (parlamentarne, predsjedničke, lokalne i manjinske izbore) i stekao potrebno iskustvo, više nema potrebe za takvim 'mješovitim' sastavom te je na to DIP i upozorio u svojim inicijativama za izmjenu izbornih zakona.

Uz to, DIP je i posebnim dopisima, u dva navrata, na to upozorio i Ministarstvo uprave kao nositelja tijela za izradu izmjena Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu, a na isto su upozoreni i ostali relevantni državni dužnosnici. Naime, sadržaj DIP-ove inicijative jest provođenje potpune profesionalizacije tog tijela, dakle vratiti zakonsko rješenje iz Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu iz 2006. To znači vratiti odredbe o predsjedniku DIP-a kao profesionalnom članu povjerenstva, tako da DIP radi u sastavu predsjednik, dva potpredsjednika i četiri člana, dakle i bez potpredsjednika iz reda sudaca Vrhovnog suda. To rješenje odgovara već ranije zauzetom stajalištu o potrebi da suci obavljaju samo poslove iz domene sudačke dužnosti te da ih se oslobodi svih drugih nesudačkih poslova i obveza koje, kao što i vi u svom pitanju navodite, znatno opterećuju rad suda.