Potpredsjednica HNS-a ovih je dana prisiljena trpjeti ljutnju i nerijetke izljeve gnjeva mnogih građana. Mora, jer je kao predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU, preuzela obavezu vođenja javnih tribina na kojima ljude pokušava uvjeriti da je ulazak Hrvatske u Europsku Uniju za njih poželjan i dobar izbor. Često to nije lak posao jer podrška ulasku Hrvatske u EU je splasnula, što se dobro vidjelo i na nedavnoj tribini u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, nakon koje smo Vesnu Pusić zamolili za razgovor.

Kako komentirate naglo narasli euroskepticizam u Hrvatskoj? Hoće li Hrvati, uopće, glasati za ulazak zemlje u EU?

- Ne bih rekla da se radi o naglom porastu euroskepticizma, jer slične smo skokove na toj krivulji dosad imali tri puta na gora i na dolje, što znači da je hrvatsko javno mnijenje reagiralo vrlo slično kao i javno mnijenje ostalih zemalja koje su ulazile u EU. Na samom početku puta prema EU podrška građana bila je između 50 i 60 posto. U vrijeme bijega generala Gotovine ta se podrška srušila za 20 posto, no u listopadu 2005. je, u vrijeme otvaranja pristupnih pregovora s EU, opet skočila za 18 posto. Ti postoci u svim su zemljama na sličan način varirali. Podsjećam da su Švedska i Finska ušle u EU sa svega 53, odnosno 52 posto podrške pridruživanju, a da je ta podrška u Finskoj danas čak 70 posto. Vjerujem da će se slično dogoditi i u Hrvatskoj. Sada moramo ići u široku kampanju informiranja ljudi, a nakon toga će građani, uvjerena sam, pozitivno odgovoriti na pitanje: 'Mislite li da Hrvatska pripada europskom prostoru?'

Zbog čega je politička elita unaprijed zaključila da Hrvatska mora ući u EU? Zar u demokraciji ne vlada narod?

- Ne vidim što je tu sporno. U Hrvatskoj imamo predstavničku demokraciju, što znači da građani svake četiri godine na izborima biraju svoje predstavnike koji ih predstavljaju do slijedećih izbora. Ni vi se sami ne liječite, već idete doktoru kada ste bolesni. Slično je i s predstavničkim sustavom. Referendumi su u demokraciji izuzeci, a ne pravilo. Zadaća je, dakle, političkih stranaka da u ime građana prepoznaju interes stabilnosti zemlje i vjerujem da su upravo zato sve parlamentarne stranke Europsku Uniju prepoznale kao okvir koji nam daje veće šanse da sami kvalitetno uredimo funkcioniranje vlastitih institucija. To je prvi put u hrvatskoj povijesti da su sve parlamentarne stranke postigle konsenzus oko nečega.

Zašto ste u Saboru donijeli odluku prema kojoj će se referendum održati tek nakon potpisivanja pristupnog ugovora s EU, a ne prije toga, kako je to bilo utvrđeno Deklaracijom o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji?

- Procijenili smo da nije mudro ići na referendum prije nego što je završen posao oko ulaska Hrvatske u EU. Podsjećam da potpisivanje Ugovora o pristupanju ne znači da smo ušli u Europsku Uniju, već će se to dogoditi tek kada Sabor tu odluku potvrdi. Bilo bi neozbiljno da održimo referendum, potpišemo ugovor, te da onda ljudi kažu da bi ulazak u EU trebalo odgoditi. Zato smo odlučili da se referendum održi nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj Uniji.

Kako ćete narod, nakon loših jugoslavenskih iskustava, uvjeriti da treba ući u novu asocijaciju, pogotovo nakon općeg uvjerenja da su Haaški sud, a posredno i EU, nepravedne prema Hrvatskoj?

- Jugoslavija je bila federalna država, dok Europska Unija to nije i ne može postati. Velike države bi se, prije svih, naježila kada bi čule tezu da bi EU mogla postati država. Baš naprotiv, u zadnjih dvadesetak godina unutar EU jačaju države članice, a utjecaj Unije slabi. Hrvatska u svakom slučaju pripada Europi, pa mislim da joj je bolje da sudjeluje u donošenju odluka koje se tiču Europe, nego da ju kod donošenja tih odluka zaobilaze.

U kojoj mjeri su pritisci EU na Hrvatsku zbog suda u Haagu, kao i presuda prema kojoj su Gotovina i Markač osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, iako su u Oluji oslobađali okupirani teritorij, utjecali na pad podrške ulasku Hrvatske u EU?

- Sigurno da je haška presuda utjecala na pad podrške, iako Haag nije institucija EU, već UN-a, pa ako su građani već nezadovoljni, trebali bi biti nezadovoljni Ujedinjenim narodima, a ne Europskom Unijom.

Čelnica Odbora za praćenje pregovora s EU tvrdi da su referendumi u predstavničkoj demokraciji izuzeci, a ne pravilo, ističe da ju ne zavrinjava porast euroskepticizma, te pojašnjava zbog čega su u Saboru odlučili referendum održati tek nakon potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske Europskoj Uniji

Nije li Unija ucjenjivala Hrvatsku zbog Gotovine, topničkih dnevnika...?

- Nije istina da je EU ucjenjivala Hrvatsku, istina je da su neke zemlje članice Europske Unije odlučile koristiti i izvještaj Tužiteljstva da bi procijenile u kojoj mjeri Hrvatska poštuje Ustav, da vide koliko se zemlja koja želi postati članica EU, drži vlastitih zakona.

Zašto hrvatski političari češće ne komuniciraju s građanima? Na tribini u Preradovićevoj uvjerili smo se da mnogi ne dijele vaš stav prema kojem trebamo što prije ući u EU?

- Točno je da bi ljudima trebalo puno više govoriti o sadržaju pregovora i objašnjavati im nova pravila koja će vrijediti u EU. Radim to koliko god mogu. Na tribini o budućnosti Hrvatske u Europskoj Uniji za riječ se javilo pet ljudi koji su bili negativno raspoloženi prema EU. Ako ih je bilo i više, mislim da su mnogi na kraju promijenili stav. Tvrdim, stoga, da bi sva ispregovarana poglavlja trebalo što prije objaviti na internetu, te ih pojasniti i ljudima obrazložiti nejasne stavke. Ne znam, doista, zašto to još nije učinjeno.