Postoji li problem u tome što će “Novosti” izaći na tržište, s obzirom na to da je financijer Savjet za nacionalne manjine?
- To samo možemo pozdraviti. Godinama se trudimo da dobijemo jedan kvalitetan manjinski list koji bi uspio javnost zainteresirati za ono što je bitno i za manjine i za većinu. Zato ne samo da to pozdravljamo nego ćemo ga s naše strane i podržati. Postavlja se pitanje, pa i meni, kako je moguće da Vlada financira list koji se dosta kritički odnosi i prema njoj? Danas takvu kritiku ne treba dovoditi u pitanje. Samo to može stvari pokrenuti. Naravno, takvo pisanje može izazvati reakciju, polemiku, međutim sve je to potpuno legitimno. Podržavamo takav potez i zato jer je to, konačno, i u skladu s politikom koju provodimo, zajedno s Vladom i predsjednikom Republike, politikom integracije u hrvatsko društvo, sa svojim identitetom, jasno, ali i sa svojim problemima i viđenjima nekih stvari.
Što će sljedeće godine biti s manjinskim dijelom proračuna?
- Manjinski dio proračuna proći će, uvjetno rečeno, dobro. Sad, što znači to dobro? Ne možemo biti autistični i ne vidjeti što se u društvu događa. Također, nema više toga da se dođe pred Vladu i kaže: dajte nam pare samo zato jer smo manjine. Sve treba biti popraćeno izvještajima i dokazima o stvarnom radu. U svakom slučaju, ostat ćemo na razini sredstava trećeg ovogodišnjeg rebalansa, što je manje za dva i nešto milijuna kuna. Ipak, to su sredstva kojima ćemo moći zadržati postignuti standard. Još ću jednom ponoviti da se u odlukama o financiranju pojedinih zajednica ne vodimo isključivo kriterijem pariteta, nego je presudan program. Dakle, financiramo – a za takav smo pristup dobili i pohvale Evropske komisije – dobre kulturne programe. Drugi kriterij – veličina manjine – utvrđen je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i njega također uzimamo u obzir.
Što ste htjeli dobiti pooštravanjem kriterija za dodjeljivanje sredstava?
- Kriterije smo morali prilagoditi Kodeksu pozitivne prakse standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga, koji je usklađen s evropskim kriterijima. To je puno ime tog evropskog kodeksa. Drugo, mislim da smo time pomogli onima koji kvalitetno rade. Pritisak na sredstva Savjeta takav je da smo stvari morali posložiti na jasniji način. Traži se najmanje tri do četiri puta više novca nego što se odobri. Evo jedne stvari koju smo izmijenili. Imamo mnogo udruga koje su osnovane prema zakonu koji kaže da su tri člana dovoljno da čine udrugu. Praksa je pokazala da ta tri čovjeka teško mogu realno predstavljati interes neke šire zajednice. Uveli smo kriterij da društva koja se javljaju na natječaj moraju priložiti i popis od najmanje 20 deklariranih pripadnika te manjine. Uveli smo i obavezu da pojedina organizacija jasno pokaže koje su joj bile aktivnosti u prethodna 24 mjeseca, da se na neki način dokaže kontinuitet rada. Mislim da smo podigli kriterije na takvu razinu koja će omogućiti dodatnu kvalitetu.
Postoji li ideja u Savjetu da se formiraju neke novine koje bi bile svemanjinske?
- Imamo puno ideja i što se tiče svemanjinskih novina i televizijskog programa za manjine.
Najlakše je reći da je danas recesija, da nema novca, ali to nisu glavni razlozi za nerealizaciju spomenutih ideja. Objektivno, mi sada za tako nešto nismo kadrovski osposobljeni, a to mora biti projekt koji se u svakom segmentu može braniti. Ne želim da ovo netko sad protumači da ja mislim kako nitko ništa ne zna, ali stoji da smo deficitarni u ljudima koji bi se angažirali kao manjinski aktivisti. Primjerice, kad su se tražili manjinski kadrovi za zapošljavanje u “Prizmi”, imali smo problema da nađemo zainteresirane mlade ljude s tim kvalifikacijama unutar pojedinih manjina. Baš zato želimo podržati “Novosti”, kao projekt koji bi trebao zaživjeti iz mnogo razloga. U tim se novinama mogu otvarati teme koje se izbjegavaju u listovima koji imaju svoje jasne tržišne preferencije. Vi opet morate voditi računa o uređivačkoj politici otvaranja prostora svima i to je jedna od najvećih vrijednosti tog projekta. Na koncu, ono na čemu toliko inzistiramo i što je na neki način geslo Savjeta – da bi ljudi imali ista prava moraju imati pravo da nisu isti, može poslužiti i vama. Vaš bi projekt trebao biti stimulativan i za neke druge manjinske listove, da se dignu i osposobe.
Piše: Rade Dragojević |
