Napravio sam sve što sam zamislio, čak i mnogo više od toga. Mislio sam da će se u predizbornoj godini stvari s investicijama u turizmu malo smiriti, ali nikad nije bilo ovako dinamično kao sada, rekao nam je ministar turizma Damir Bajs s kojim smo razgovarali u njegovu uredu u Kockici. Nada se da će se dobri trendovi postavljeni u travnju protegnuti i na ostatak sezone, te je zadovoljan time što je postigao u protekle tri i pol godine, a pogotovo što je pri kraju primjena Zakona o turističkom zemljištu koji će preokrenuti ovdašnju turističku priču. U jednom trenutku tijekom razgovora pokušao nam je predočiti, a o čemu Vjesnik stalno piše, kako Hrvatska nema nikakve šanse da od turizma zarađuje 15 milijardi eura, jer bi to, kaže, značilo da bi nam godišnje moralo dolaziti 23 milijuna gostiju, pa bismo bili na devetom mjestu u svijetu po broju dolazaka turista. Ipak, kaže da bi se prihod od 10 milijardi eura mogao razmotriti. Uglavnom, nabrojao je desetke projekata koji su završeni ili su pred završetkom ostavivši pritom dojam čovjeka koji pošteno odrađuje zadnje mjesece mandata turističkog ministra.

Kakva je popunjenost u svibnju s obzirom na to da se očekivala predsezonska rupa, odnosno kakve su najave za lipanj i potom špicu sezone?
- Počnimo od Uskrsa, početka sezone koji je bio dobar, pa čak i više od toga, bio je dvostruko uspješniji nego 2010. Došlo nam je 120.000 turista i ostvareno je 360.000 noćenja. Samim su time prva četiri mjeseca rezultatski dovedena u dvoznamenkasti plus. Međutim, to je samo dobar znak i dobar uvod u sezonu. Naravno da je sve još uvijek daleko od završetka. Prava sezona još nije ni počela.

U tijeku je svibanj, bitan predsezonski mjesec, no i mjesec kada nam standardno prijeti predsezonska rupa. Stoga smo baš za predsezonu napravili dopunske mjere, dali dopunsku ponudu putničkim agencijama i zrakoplovnim kompanijama, jer smo htjeli dovesti turiste onda kada su oni najpotrebniji - baš sada. Trenutačno za pred i posezonu imamo 500.000 dopunskih dolazaka, ponajprije zrakoplovnim linijama. Na nebu smo stvorili gužvu, a nadamo se da će se ona preslikati i na tlo. Bitno nam je bilo to da imamo što više otvorenih hotela u predsezoni, dakle i u svibnju, i čini nam se da smo u tome uspjeli.

Kakve su, dakle, najave za lipanj i ostatak ljeta?
- U svibnju ipak ne očekujemo neke iznimno dobre rezultate, ali za lipanj je situacija potpuno drukčija. Najavljeni su pojačani dolasci i ako taj mjesec bude dobar, to će bit odličan uvod u punu sezonu.

Ranijih su godina početak turističke godine znali obilježiti razrovane ceste, zatvoreni dućani i mjenjačnice, zatvorene benzinske postaje... Kako je ove godine?
- Toga je bilo i sada, ali manje. Bilo je situacija da su gosti došli u hotel, da su željeli promijeniti devize, ali nisu imali gdje i slično.

Međutim, kada gledamo kako je bilo ranijih godina, mislim da je napravljen pomak na bolje, vidi se napredak, manje je gradilišta i razrovanih cesta, rade benzinske postaje... Situacija nije idealna, ali se vidi napredak.

Ovdašnje agencije tvrde da prodaja aranžmana domaćem tržištu ide bolje od očekivanog i da ljudi ne moraju očekivati last minute cijene. Je li to istina ili je riječ o pokušaju stvaranja umjetne atmosfere da bi se većina aranžmana prodala odmah?
- Ukupnibuking je očito bolji nego lani, štoviše, svjedočimo jednom od najboljih bukinga koje je Hrvatska imala u svojoj povijesti. Ovoga trenutka to se odnosi na strano tržište, a prema prvim izvješćima domaćih agencija, možemo očekivati bolje brojke i za domaće turiste. Buđenje domaćeg tržišta bilo je jedno od naših ključnih stvari koje smo ove godine nastojali postići. Do sada su agencije u svojim projekcijama i najavama uvijek bile točne i smatram kako nema razloga da i ovaj put nisu u pravu. Na kraju, i hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja, koji surađuju s agencijama, potvrđuju agencijske navode. S druge strane, broj domaćih gostiju ovisi i o standardu koji imamo. Bilo bi iluzorno očekivati da se ništa nije promijenilo ni u turizmu, jer je ekonomska kriza dovela do golemog smanjenja potrošnje u nizu djelatnosti pa tako i u turizmu. Međutim, prve ovogodišnje brojke pokazuju nešto bolje rezultate i očekujemo da trend domaćih putovanja prestane biti negativan te da se barem ustabilimo ovdje gdje smo sada. Zbog toga smo proveli niz aktivnosti i mjera, prvi put Vladin akcijski plan izričito navodi mjere i aktivnosti za domaćega gosta. Ipak moramo znati kako se hrvatski turizam odvija u iznimno teškoj situaciji, a to je da smanjenje domaćih gostiju moramo nadoknaditi na stranim tržištima i to u situaciji kada se i to tržište smanjuje jer ljudi sve manje putuju.

Koja je potencijalno najkritičnija točka sezone?
- Činjenica je da je ovo sezona first minutea i da raste organizirani promet prema Hrvatskoj. S druge strane, ipak će ostat dio last minutea, doduše u mnogo manjoj mjeri nego ranijih godina. Ne možemo tvrditi da putovanja u posljednji trenutak uopće neće biti. U ponudi last minutea konkurencija je trenutačno jako snizila cijene, pritom ne mislim samo na Tunis i Egipat nego i na velike sile poput Španjolske i Grčke koje su također spustile cijene kako bi vratile dio izgubljenog tržišta. Moguće je da nam oni takvim ponudama u zadnji trenutak uzmu dio tržišta, ali vjerujem i da ćemo sadašnji tempo prodaje izgurati do kraja.

Iz sadašnje perspektive, s kojih tržišta očekujete najveće probleme?
- S talijanskoga. Naravno da očekujemo dobre vijesti s nama važnih tržišta poput njemačkog ili slovenskog, ali je nemoguće da svugdje budemo u plusu. Zbog ekonomske situacije, Talijani sve manje putuju u inozemstvo.

Je li problem u manjku brodskih i zrakoplovnih linija s Italijom?
- Mislim da nije, jer su u međuvremenu ponuđene neke nove linije. I prošle su godine Talijani manje putovali, a tako će bit i ove. Međutim, Hrvatska je dosad uvijek uspijevala minuse s jednog tržišta nadoknaditi na drugim tržištima, pa i otvaranjem novih zemalja.

Kakva je situacija s ukupnim bukingom iz inozemstva?
- Očekujemo pozitivan rezultat s većine tržišta, ali ne možemo očekivati neke nerealno visoke poraste. Recimo, nakon uspostave novih aviolinija očekujem novi, i to veliki, zamah iz Rusije. Ponavljam, eventualne minuse s talijanskog i još ponekog tržišta nastojat ćemo nadoknaditi u drugim zemljama.

Iznajmljivači privatnog smještaja i vlasnici plovila za čarter tvrde da se Ministarstvo turizma isključivo bavi hotelijerima, a drugo zanemaruje. Posebno su ogorčeni čarteraši koji tvrde da sve teže posluju sa svojih 4000 plovila, da marine koriste monopolistički položaj stalnim povisivanjem cijena, da se novi vezovi ne grade unatoč obećanjima i povećanoj potražnji, da se zakoni donose bez logike te da ćemo zbog svega izgubiti nautičare koji će radije otploviti prema Italiji pa i Crnoj Gori?
- Čarteri, odnosno taj dio nautičkog turizma i problematike, potpada pod Ministarstvo mora. Pitanje koncesija kod marina i mnogih drugih stvari rješavaju, dakle, kolege iz susjednog ministarstva i vjerujem da to rade na najbolji mogući način. Naravno da Ministarstvo turizma podržava nautički turizam u onom dijelu za koji je zaslužan, a to je kroz dio marketinga, sufinanciranja sajamskih nastupa, pozicioniranje na tržištu i slično.

Je li se, dakle, najveći dio vašeg truda svodi na rješavanje hotelijerske problematike?
- Ne, ne znam otkud to. Uspješnost sezone ovisi o svima, svatko ima svoju ulogu u toj priči, od hotelijera preko agencija i kampova do privatnog smještaja. Ako, recimo, otvaramo nove aviolinije prema Hrvatskoj, redovite ili niskotarifne, uvijek se dogodi promjena strukture gostiju i u privatnom smještaju. Ne ide svaki putnik neke niskotarifne kompanije u hotel, mnogi završe i kod privatnog iznajmljivača. Kada stvaramo takve vrste poveznica, onda punimo i privatni smještaj. Sada se na terenu događa da pojedini privatni iznajmljivači počinju dobivati upite i iz dosad potpuno egzotičnih zemalja, iz zemalja koje nisu naša tradicionalna tržišta. Ukidanje viza i uvođenje novih aviolinija iz Rusije tipičan su primjer toga što govorim. Otvorili smo Rusiju, što se osjeti i na bukingu za privatni smještaj. Ministarstvo turizma ne radi neke stvari samo zbog hotelijera, kampova ili nekog trećeg nego radi za dobrobit cijelog sektora.

Zašto dolazi do okrupnjavanja i spajanja hotelskih kuća?
- Logika privatnoga kapitala je takva da se ide prema okrupnjavanju i to je nešto što ne obilježava i prati samo turizam nego i gotovo sve druge djelatnosti.

Nije li razlog spajanja u njihovu teškom poslovanju?
- Veliki sistemi imaju svojih mana i svojih prednosti, veliki sistem daje jače financijsko zaleđe. Kada imate veći broj hotela možete lakše pregovarati s velikim turoperatorima jer postajete snažniji igrač. Mislim, s druge strane, da turizam među zadnjima u Hrvatskoj, od svih drugih djelatnosti, prati procese, odnosno trendove okrupnjavanja.

Je li istina da se po obali prodaje velik broj hotela i zašto se to događa?
- Ne mogu reći da imam saznanja da postoji velik broj hotela koji se prodaju. Na kraju, svi hoteli koji su bili na prodaju su i prodani i to u relativno kratkom roku. Imamo ulaganja u turistički sektor, naravno, pritom mislim i u hotelijerski, koja su još uvijek značajna. Ulaganja su, doduše, manja nego ranijih godina, ali ona nisu prestala, dok su u mnogim drugim sektorima investicije potpuno zamrle. Štoviše, svjedoci smo najava novog vala investicija, to najavljuju sve velike hotelske kuće, i Valamar i Maistra i mnogi drugi. Sve je to, međutim, vezano uz rješenje pitanja turističkog zemljišta koje nije riješeno 21 godinu. Tu je država zauzela stav da će zaštititi svoje nacionalno dobro kroz koncesijski model, a ne prodaju. Mogli smo prodati to zemljište; na taj bismo način namaknuli novac za državni proračun, ali to onda više ne bi bilo naše. Išli smo za tim i da rješavanjem problema zemljišta privatnom sektoru, koji dobije našu koncesiju, omogućimo i nove investicije.

Kada će zaživjeti Zakon o zemljištu?
- Radimo završne radnje, vjerujem da će zaživjeti ove godine, zakon o zemljištu mogao bi preporoditi i hotelske kuće i kampove. Prvi je put hrvatska vlada dala potpuno jasnu poruku kojima smjerom želimo ići. I kroz tu koncesijsku priču želimo produljenje sezone i veću kvalitetu. Budući koncesionari potpuno su suglasni s time.

Hoće li im koncesije biti preskupe i hoće li im ugroziti poslovanje?
- Neki su, istina, rekli da im je to previše, no još ih je više reklo kako im je cijena podnošljiva. Smatramo da smo ponudili korektnu cijenu, a još je bitnije da model omogućava novu gradnju i nove investicije. Koncesije im neće ugroziti poslovanje i oni se nisu tako ni postavili. Riječ je o strateškom pitanju koje je sada pred rješenjem. Država šalje poruku: što dulje radite, što kvalitetnije radite, imat ćete manju naknadu u postotku. S druge strane, neće se oštetiti, odnosno zakinuti ni proračun. Naravno da naplata usluge u jednom hotelu ili kampu s dvije ili pet zvjezdica nije jednaka, prihodi boljih moraju biti veći i država će se namiriti kroz te veće prihode. Zakon o turističkom zemljištu je gotov, ali ima jako mnogo pravnih problema. Naravno, rješavanje zahtijeva suradnju između Ministarstva turizma, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ali i DORH-a jer je riječ o velikim stvarnim pravima na nekretninama i mogu reći da surađujemo sa svima. DORH nam u tome pomaže jer će se kod kampova morati urediti i omjer suvlasništva, u što sam, naravno, i osobno uključen, a to je pitanje međusobnih tužbi koje trebamo riješiti i koje će se, vjerujem, riješiti.

Koliko je hotela, odnosno hotelskih kuća ostalo u državnom vlasništvu i što će se događati s njima?
- Petnaest ili šesnaest hotelskih kuća. Nastojat ćemo pronaći fleksibilniji model prodaje koji će omogućiti da im napokon pronađemo kupce. Dosad na natječajima za prodaju tih kuća nije iskazan interes kupaca i očito je da moramo poboljšati ponudu.

Koliki će ove godine biti prihodi od turizma?
- Dobri, no nije problem u prihodima iz samog sektora nego u smanjenim prihodima izvan turizma. Tako kažu i u HNB-u i DZS-u. I prošle godine, a tako će biti i ove, turist plaća jednako ili više kada je riječ o hotelskim i agencijskim uslugama. Međutim, stvar šteka kada uzme novčanik i izađe, kada plaća nešto u trgovini ili na nekom drugom mjestu, a što je dosad redovito činio, sada to prestaje raditi.

Ljudi nam, moramo znati, i dalje dolaze iz zemalja koje nisu izašle iz ekonomske krize i ako želimo da potroši na nešto što nije planirao, moramo mu dati odgovarajuću ponudu. Očito je da ono što smo imali prije dvije, tri godine više nije dobra ponuda. Ipak, prema svim projekcijama ove bismo godine mogli imati bolje prihode od turizma nego lani.

Kada će turizam imati PDV na razini konkurencije, dakle sedam, sedam i pol posto?
- Postoji niz zemalja koje imaju niži PDV od nas, ali ima i zemalja s višim PDV-om. Ima zemalja koje su povisile stopu PDV-a ili uvele nove takse želeći popraviti svoje proračune, poput Velike Britanije i Španjolske. U našem slučaju bitno je da se povlaštena turistička stopa nije mijenjala iako je PDV povišen na 23 posto. Zasad ne možemo očekivati da turizam dobije neku srednju statističku stopu europskog prosjeka.

Podsjećam da je 2009. godine turističkom sektoru skinut veliki dio parafiskalnih nameta čime je turizam djelomično rasterećen. PDV mu nije smanjen, ali mu s druge strane nisu uvedene ni nove takse, a čemu su, da bi napunile proračune, pribjegle i neke jake turističke zemlje.

Jeste li zadovoljni buđenjem kontinenta u protekle tri i pol godine otkad ste na ministarskom mjestu?
- Napravljeno je niz zakonskih promjena vezanih uz turizam na kontinentu, uvedeno je desetak novih programa. Kontinent je nemjerljivo više zastupljen u promidžbi.

Prve godine, kada smo otvarali natječaje vezane uz razvoj kontinentalnog turizma, dobili smo 900 zahtjeva, a lani 4000. Dva fonda Hrvatske turističke zajednice služe isključivo tomu. Stvar razvoja kontinentalnog turizma nije riješena, ali je bitno pomaknuta prema naprijed.

DAVOR VERKOVIĆ