IVO JOSIPOVIĆ, PREDSJEDNIK RH, O POSJETU BENEDIKTA XVI., IZLASKU IZ KRIZE I ULASKU U EUROPSKU UNIJU, ODNOSIMA HRVATSKE I SRBIJE,SLAVONIJI, PREZIMENJACIMA...
S predsjednikom Republike Hrvatske, dr. Ivom Josipovićem razgovarali smo o njegovim dojmovima nakon posjeta pape Benedikta XVI. našoj zemlji,
Vladinim mjerama za izlazak iz krize, borbi protiv korupcije, očekivanjima od referenduma hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju, odnosima Hrvatske i Srbije nakon haških presuda, Mladiću, te njegovu susretu s prezimenjacima na istoku Slavonije.
Snažna potpora europskoj Hrvatskoj
Nedavno je u svom prvom pastoralnom posjetu, u našoj domovini boravio papa Benedikt XVI. s kojim ste se i Vi susreli. Kakvi su Vaši dojmovi o Benediktu XVI. kao osobi, kako ste ga Vi doživjeli? Kakvo značenje, prema Vašem mišljenju, taj posjet ima za Hrvatsku?
Sačuvat ćemo svoju baštinu, tradiciju i narodne običaje
Hrvatska će se sutra naći među drugim europskim narodima i bit će nas zajedno 500 milijuna. Sada, kada ulaskom u EU postajemo dio velike europske obitelji, jako je važno da se naše ime, naša kultura, tradicija, očuvaju, da se očuva i naša narodna nošnja. Siguran sam da će ona biti i europsko blago, europsko bogatstvo, da po svojoj tradiciji budemo prepoznatljivi. Ne treba se bojati da će naše bogatstvo tradicije i kulture nestati ulaskom u Europsku uniju, dapače, ono će ostati naš prepoznatljivi kulturni identitet.
Nismo najgori, bit ćemo uskoro među najboljima
Brojke su, što se tiče oporavka, dosta jasne. U nekim se aspektima oporavljamo sporije, ali u nekima naša kriza nije takva da bi se dala uspoređivati s nekim susjednim zemljama. Naše je gospodarsko stanje, treba reći, bitno bolje nego što je to kod mnogih zemalja u regiji, da sada ne nabrajam pojedinačno o kojim je zemljama riječ. Prema tome nismo najgori, ali mislim da nama nije cilj ne biti najgori, nama je cilj ako je ikako moguće da budemo najbolji.
Koritna je selo puno Josipovića, ali nismo rod
Upoznao sam nekoliko Iva Josipovića, i drugih Josipovića iz ovog kraja. Zanimljivo je da u Slavoniji ima cijelo jedno mjesto takoreći mojih prezimenjaka, ali nismo nikakav rod. Očito je to jedna druga frakcija, iako, pretpostavljam, vjerojatno negdje u povijesti imamo isto ili slično ishodište. Drago mi je susresti se s imenjacima i prezimenjacima, i što ih u ovako velikom broju ima i u ovom dijelu Hrvatske. Da, znao sam da na istoku Slavonije postoji mjesto s mojim prezimenjacima.
Država mora smanjiti brojne administrativne procedure, posebno kada je riječ o razvoju, biznisu, ulaganjima...
Vjerujem da će hrvatski građani uvjerljivom većinom podržati Europsku uniju. Mislim da je vrlo važno razumjeti da je nam je Europska unija velika prilika
|
- Papa Benedikt XVI. posebna je osoba, državnik i vjerski vođa. Upravo zato njegov je posjet bio jako važan s državnog stajališta.
Bila je to snažna potpora Hrvatskoj za naša europska nastojanja, a isto tako vidjeli smo i na misi i na svim druženjima s Papom da su građani, naši vjernici, i ne samo vjernici, bili doista oduševljeni Svetim Ocem. Moj doživljaj doista je izniman, mislim da je Benedikt XVI. visoki intelektualac, pravi intelektualac, za mnoge ljude koji su vjernici, pa i za neke koji to nisu.
Kako komentirate poteze vlade Jadranke Kosor na putu izlaska iz krize, ima li nade da Hrvatska uskoro iziđe iz krize, jer, kako analitičari tvrde, ona se oporavlja sporije od drugih zemalja regije?
- Vlada je gledajući na smjer izlaska iz krize predvidjela jedan veliki set reformi. Neki su rezultati možda izostali, za sada, jer neke mjere nisu provedene, treba im i vremena, budimo tu otvoreni. Isto tako treba reći da će mjere trebati nadopuniti. U svakom slučaju sada u predizborno vrijeme je vjerojatno teško očekivati korjenite reforme, ali kao što su i gospodarstvenici neki dan rekli u Zagrebu, nakon izbora, ma koja politička opcija pobijedila, od Vlade se očekuje da poduzme radikalne, kvalitetne mjere. Ja bih izdvojio one koje su vezane uz državu. Država prema mojem mišljenju mora postati mnogo efikasnija, mora se smanjiti broj administrativnih procedura, posebno kada je riječ o razvoju, o biznisu, o ulaganjima. Isto tako država mora nastaviti borbu protiv korupcije, to je ključno za naš razvoj. Ne samo gospodarski nego bih rekao i demokratski općenito.
EU nije poklon
Što očekujete od referenduma hrvatskih građana na kome će se izjasniti o ulasku u Europsku uniju? Kakav ishod referenduma predviđate te što mislite kako će se razvijati odnosi zemalja regije nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju?
- Vjerujem će hrvatski građani uvjerljivom većinom podržati Europsku uniju. Mislim da je jako važno razumjeti da je Europska unija velika prilika, ali ne i poklon! Sve ono dobro što trebamo dobiti od članstva u Europskoj uniji treba zaslužiti predanim radom, dobrom suradnjom institucija, institucije pojedinaca, lokalne samouprave i naravno uz suradnju s partnerima iz Europske unije, pa i partnerima u regiji. Hrvatska, treba naglasiti, dobiva iznimnu priliku, s obzirom na to da je prva zemlja u regiji koja ulazi u Europsku uniju, da bude neka vrsta stožera koja će s jedne strane pomoći susjedima da što prije i oni uđu, a s druge strane i na neki način iskoristi tu priliku za zajedničke projekte od kojih ćemo i mi imati dosta koristi.
Poljska kao uzor
Kakvo će mjesto Slavonija i Baranja zauzeti u Europskoj uniji, odnosno možete li reći kakav će, prema Vašem mišljenju, biti značaj ove regije, ponajprije u pogledu poljoprivrede? Hoće li se naši ratari i stočari znati nositi s europskim tržištem?
- Slavonija i Baranja već su dosad pokazale kao jedna od mnogih naših regija koje ponajbolje razumiju europske mehanizme. Znamo da je ponajviše europskog novca završilo upravo ovdje. Vjerujem da će naša Slavonija i Baranja imati dovoljno snage, znanja, upornosti da do kraja iskoristi Europsku uniju baš za one aspekte razvoja koji su sada možda najlošiji. Tu bih volio da nam Poljska bude uzor u tome kako je tretirana poljoprivreda, gdje je od ulaska u Europsku uniju poljoprivreda zapravo procvala. Nadam se da će Poljska biti uzor, a ne one zemlje u kojima je poljoprivreda nažalost nazadovala. Prema tome još jednom ponavljam, Europska unija je prilika, a o nama ovisi hoćemo li je znati iskoristiti.
Kakvi su prema Vašem mišljenju odnosi sa Srbijom nakon haške presude hrvatskim generalima i uhićenja Ratka Mladića?
- Sigurno da je uhićenje Ratka Mladića na neki način relaksirajući faktor u regiji i odnosu Hrvatska - Srbija i još više Srbija - Bosna i Hercegovina. Mislim da je razvoj odnosa sa Srbijom i nama važan s gospodarskog, općepolitičkog, sigurnosnog aspekta. Znamo svi da ima problema i emotivnih i političkih, ali evo na nama je da naprosto obnavljamo dobre odnose jer je to zasigurno hrvatski interes.
Maja MUŠKIĆ |
