savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2306&prva-godina-u-clanstvu-nato-a=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2306&prva-godina-u-clanstvu-nato-a=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2306&prva-godina-u-clanstvu-nato-a=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2306&prva-godina-u-clanstvu-nato-a=

Pjer  Šimunović

../intervjui/intervjui.php?osoba=6202&pjer-simunovic

Šimunović Pjer
Datum:
15.04.2010
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

S državnim tajnikom MORH-a Pjerom Šimunovićem razgovarali smo o prvoj godini hrvatskog članstva u NATO-u, aktivnostima u međunarodnoj misiji ISAF u Afganistanu, ali i o tome koliko smo aktivni i kakvim se ocjenjuje naš angažman u sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije. Povod je, između ostalog, bio njegov nedavni službeni boravak u Španjolskoj, koja sljedećih šest mjeseci predsjedava Europskom unijom.

 

• Jedna od glavnih tema razgovora s vašim španjolskim kolegom, glavnim tajnikom za obrambenu politiku Ministarstva obrane u Madridu, Luisom Cuestom Civisom, bila je europska sigurnosna i obrambena politika. Na koji sve način Hrvatska sudjeluje u sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije?

- Povod posjeta bilo je sadašnje španjolsko predsjedanje Europskom unijom, točnije prioriteti španjolskoga predsjedanja na planu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Kao zemlja koja je nadomak članstvu u EU, Republika Hrvatska je već sada, koliko nam je formalno moguće, sudionik procesa Zajedničke sigurnosne i obrambene politike. U tom nam je smislu - kao obrambenom sektoru koji snažno pridonosi ostvarenju općih državnih ciljeva, u ovom slučaju ulasku u EU - bitno imati sva potrebna saznanja o procesima, planovima i stavovima na području Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kako bismo se u nju mogli učinkovito uključivati, te joj davati svoj najbolji mogući doprinos. To se očituje kroz naše pomno praćenje svega što se događa na tom području, obrazovanje osoblja, sudjelovanje na visokim razinama na sastancima europske "trojke" sa zemljama kandidatima, sudjelovanje u raspravama na "NATO - EU Capability Group", gdje se razgovara o toliko potrebnoj sinergiji i koordinaciji EU-a i NATO-a na planu obrane, osobito vezano uz operacije i razvoj obrambenih sposobnosti, praćenje napora za jačanje europske vojnoindustrijske baze, te na najizrazitiji način kroz naše sudjelovanje u operacijama Europske unije. Naš je doprinos u Europskoj uniji prepoznat i cijenjen. Namjera nam je najsnažnije podupirati ostvarenje strateškog nacionalnog cilja, a to je ulazak u Europsku uniju, te osigurati da od prvoga dana članstva učinkovito i vjerodostojno djelujemo u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.

 

• Kakvom biste ocijenili prvu godinu našeg članstva u NATO-u? Jesu li se naša očekivanja ostvarila?

- Naša očekivanja su se sigurno ostvarila. To smo osjetili ponajprije na razini opipljivo povećane "specifične težine" naše države u međunarodnoj zajednici. Omogućeno nam je sudjelovanje u raspravama i u procesu odlučivanja za stolom koji nam prije nije bio dostupan, stolom kakav nam nije bio dostupan nikada u povijesti. Stekli smo izravan uvid u to kako se oblikuje politika NATO-a, razvili mehanizme kojima toj politici dajemo svoj najbolji doprinos, sudjelujemo u procesima izgradnje europske sigurnosti. Dobivamo i važan poticaj razvoju niza obrambenih sposobnosti koje služe za jačanje naše nacionalne sigurnosti, a pridonose i NATO savezu. Prva je godina bila izazovna, ali i iznimno konstruktivna. Vrlo učinkovito smo odgovorili na izazove koji su dolazili.

 

• Kako saveznici gledaju na nas? Jesmo li cijenjeni kao članica Saveza?

- Teško je govoriti uime drugoga, ali iz naših kontakata u NATO-u i bilateralnih kontakata sa zemljama članicama mislim da se može zaključiti kako imamo najčvršće osnove za tvrdnju da se Republika Hrvatska dokazala kao nadasve vjerodostojna članica Saveza. I to kako postupnim procesom pune integracije u niz politika i procedura NATO-a, tako i na najkonkretniji mogući način snažnim i prepoznatljivim doprinosom operaciji ISAF u Afganistanu. Naša misija u Bruxellesu kompetentno je djelovala kao misija jedne članice Saveza, prikupljala i obrađivala informacije, predstavljala naše politike i bila njihova učinkovita transmisija u NATO-u.

 

• Kako se naš ulazak u NATO odrazio na sigurnosno stanje u regiji?

- Ulazak naše države u NATO definitivno je osnažio i sigurnost regije. Vjerujem, a na temelju razgovora s našim saveznicima može se reći kako je ovo i zajednički stav, da širenje NATO-a i na preostale zemlje regije, koje to žele i mogu, na najizravniji način pridonosi sigurnosti i regije i Europe. U potpori procesu daljnjeg širenja NATO-a Republika Hrvatska prepoznaje svoju posebnu ulogu, te u tom smislu poduzima sve napore - diplomatske, političke, operativne - kako bi svojim partnerima u regiji pomogla na tom putu.

 

• Koji će biti naši prioriteti u NATO-u u sljedećem razdoblju?

Upravo se pripremamo za posjet NATO-ova tima na čelu s direktorom planiranja snaga, Frankom Bolandom, s kojim ćemo razgovarati o reformama, obrambenom proračunu, strukturi snaga, ciljevima snaga, snagama koje su deklarirane za djelovanje pod okriljem NATO-a, kako u sustavu kolektivne obrane tako za mirovne operacije i operacije odgovora na krize. Po širini i dubini obrambenog sustava provjeravamo razinu ostvarenja Ciljeva snaga. Neposredni su nam prioriteti, uz široki spektar zadaća kojima se kao članica NATO-a bavimo, sustav sigurnog komuniciranja s NATO-om, sustav savezničke zračne obrane, te postupna popuna časničkih i dočasničkih položaja koji su nam dodijeljeni u strukturama NATO-a.

 

• Što biste izdvojili kao trenutačno najvažnije aktivnosti NATO-a u Afganistanu?

- U operativnom smislu, napori se razlikuju od regije do regije. No, neovisno o tome, u svim aktivnostima koje se provode inzistira se na poduzimanju svih mogućih napora da se izbjegnu civilne žrtve, da ne dolazi do stradavanja civila. Ako postoji jedna specifična točka na kojoj se dobiva ili gubi u Afganistanu, onda je to upravo pitanje pridobivanja pučanstva, iskorjenjivanje osnova za bilo kakvu potporu što je pučanstvo može davati pobunjenicima. Zato operacija upravo ima na umu dobrobit pučanstva i nastoji biti temeljno usmjerena na to kao ''population-centric'' operacija. Drugim riječima, cilj operacije u Afganistanu jest pridobiti stanovništvo za legitimno izabranu demokratsku vlast. Uz to, naglasak se stavlja i na intenzivnu obuku afganistanske vojske i policije. To je, ocijenjeno je, najbolji način uspostave samoodrživih instrumenata afganistanske vlasti, što bi u konačnici značilo i uspješan završetak misije. Sve ostalo značilo bi da svi zajedno tamo moramo ostati zauvijek, što nipošto nije cilj. Cilj je osposobiti afganistansku državu na svim razinama.

 

• U posljednje se vrijeme ističe kako će fokus naših aktivnosti u Afganistanu upravo i biti na obuci.

- Točno. S jedne strane, NATO traži jačanje obučnih sposobnosti u Afganistanu kao najbolji put k uspjehu, k dugoročnom rješenju, a to je uspostava samoodrživih afganistanskih instrumenata vlasti. S druge strane, to je ono što smo mi kao država prepoznatljivo razvili. Uz tri postojeća obučna OMLT-a u sastavu našeg kontingenta, s kolegama iz MUP-a neposredno pripremamo još dva policijska OMLT-a, dok daljnjim preoblikovanjem našeg kontingenta otvaramo prostor za doprinos kroz nove, tražene obučne sposobnosti.

 

• Kako to da smo postali prepoznatljivi na tom području?

- Rekao bih da je to kombinacija niza razloga. Prvo, zbog naših iskustava iz Domovinskoga rata, zatim zbog naše vjerojatno prirodne sposobnosti uvažavanja i poštivanja drugih kultura, topao ljudski odnos, lišen arogancije, što je sve nužno da učinak obuke, koja podrazumijeva rad s ljudima, bude dobar. Naravno, tu je i visoka stručnost naših instruktora i mentora, bez čega vojna obuka ne bi imala nikakva smisla. Za učinkovitost obuke afganistanskih sigurnosnih snaga NATO ima mjerljive kriterije, a naši su vojnici prepoznati kao vrhunski profesionalci, koji po mjerilima NATO-a osiguravaju traženu razinu obučenosti afganistanskih snaga. To je najbolji primjer kako svojim sposobnostima odgovaramo na potrebe NATO-a u ovoj operaciji, na stvarne potrebe na terenu, i to aktivnošću koja je najizravnije u funkciji osiguranja uspjeha misije.

 

• Kakvo je zanimanje pripadnika OSRH za sudjelovanje u misiji ISAF?

- Snažno. To je sigurno veliki profesionalni izazov i snažan poticaj za karijerni razvoj u vojnom pozivu. Vjerujem da motivaciji pridonosi i svijestkako je riječ o sudjelovanju u državnoj politici, doprinosu nacionalnim interesima Republike Hrvatske, sudjelovanju u združenim naporima međunarodne zajednice i Saveza kojega smo članica da se suzbiju prijetnje svima nama kao što su terorizam, opasna nestabilnost, trgovina drogom, te da se pomogne civilnom pučanstvu da živi u sigurnosti i dostojanstvu. Obrambeni sustav sa svoje strane poduzima sve napore da angažirani pripadnici OS-a imaju najbolju moguću opremu, obuku, pripremu, zaštitu, sustav nadzora, vođenja i zapovijedanja. Dakako, i da za svoju zadaću dobivaju odgovarajuću plaću te da im u smislu karijernog puta služba u operaciji bude pravilno vrjednovana.

 

• U tijeku je izrada novoga Strateškog koncepta NATO-a. Kako se taj proces odvija i u kolikoj mjeri Hrvatska sudjeluje u tome?

- Novi Strateški koncept NATO-a trebao bi odgovoriti na promijenjene političke, sigurnosne i političke okolnosti. Svijet se mijenja, NATO se razvija, javljaju se novi izazovi, nove prilike, i NATO je zaključio da je to potrebno uobličiti u novome Strateškom konceptu. "Skupinu mudraca" koja radi na izradi nacrta dokumenta predvodi Madeleine Albright, bivša američka državna tajnica. Uskoro očekujemo da će predstavnici NATO-ova tima koji sudjeluje u izradi nacrta Strateškog koncepta doći i u Hrvatsku, na razgovore o dokumentu. Rad na Strateškom konceptu odvijao se kroz niz sastanaka, rasprava, konferencija, na kojima su sudjelovali i naši predstavnici. Mislim da se u dosadašnjem radu i raspravama profiliralo nekoliko temeljnih ideja, koje i Republika Hrvatska snažno dijeli. Izdvojio bih neke. Prvo, to je jedinstveni stav da je NATO savez kolektivne obrane, odnosno da su sve države članice solidarno povezane u obrani jedna druge i svih zajedno, što osigurava temeljnu vjerodostojnost Saveza i daje mu potrebnu težinu. Drugo je jačanje sinergije, koordinacije i suradnje, i to poglavito između NATO-a i EU-a. Osim toga, NATO se vidi i kao izraziti instrument razvoja mnogostruko korisnih partnerskih odnosa s nizom zemalja koje nisu članice Saveza, a koje s NATO-om mogu dijeliti određene vrijednosti i interese. Neki od naših prioriteta jesu, primjerice, sigurnost na Sredozemlju, kao i nužnost "otvorenih vrata" NATO-a. Koncept bi trebao biti usvojen na skupu NATO-a u Lisabonu potkraj godine.

 

• Koji su prioriteti obrambene politike na unutarnjem planu? Planira li se izrada nekih novih strateških dokumenata iz područja obrane i sigurnosti?

- U razdoblju koje je obilježeno procesom našeg ulaska u NATO i samim članstvom, te procesom ulaska u EU, obrambena politika se dokazala kao prepoznatljiv oblik najšire državne politike, izravno jačajući našu nacionalnu sigurnost i pridonoseći međunarodnome položaju zemlje. Na planu strateških dokumenata uobličen je nacrt nove Strategije nacionalne sigurnosti. Nacrt je izradilo međuresorsko povjerenstvo na čelu s MORH-om, te bi ga trebalo predstaviti na Vijeću za nacionalnu sigurnost. Ova je strategija ishodište za ostale temeljne dokumente na planu sigurnosti i obrane, za Strategiju obrane, Vojnu strategiju, novi Strateški pregled obrane te konačno novi Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, dokumente kojima se trebaju jasno i realistično zacrtati perspektive razvoja obrambenog sustava.

I pred obalama Somalije

Nakon uspješnog sudjelovanja u operaciji EU-a u Čadu i Srednjoafričkoj Republici, kontinuirane logističke potpore operaciji u Bosni i Hercegovini, davanja u besplatan najam dva laka oklopna transportera za operaciju EULEX na Kosovu, OSRH sudjeluje u protupiratskoj operaciji EU-a pred obalama Somalije, angažmanom mornaričkog časnika u stožeru operacije u Velikoj Britaniji te ukrcajem mornaričkih časnika na brodove članica EU. Posebno je važno što će OSRH u drugoj polovici 2012. svojom mehaniziranom satnijom i pratećim elementima sudjelovati u Borbenoj skupini EU, koju vodi Njemačka.

(Preneseno iz Hrvatskoga Vojnika, br. 286, travanj 2010.; razgovarala: Leida Parlov)

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo