O najvažnijim gospodarskim projektima u najvećoj Županiji u Hrvatskoj (ukupne površine 14.045 km² (od toga kopno 4540 km²) sa 16 gradova i 39 općina, tunelu kroz Biokovo, tehnološkom parku, Kliškoj tvrđavi, plinofikaciji, proračunu, te nekim drugim zanimljivostima bio je povod razgovora sa iznimno cijenjenim Antom Sanaderom, dipl. ing., županom splitsko-dalmatinskim sa sjedištem u Splitu.

● Kao župan upravo ste izabrali najbliže suradnike, nove pročelnike. No prigovor je glede izbora uputio dugogodišnji v.d. pročelnika prof. Josip Matković (HSP). Usto ga niste pozvali na usmeni razgovor. Kako ćete to riješiti?
- Za sva ta radna mjesta, kandidati su imali po dva testiranja iz općih predmeta, odnosno specifična za svakog pojedinačno iz onog područja za što se natjecao. Petnaestero kandidata ostalo je u užem izboru na natječaju za pročelnička mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nakon što pojedinci nisu položili test znanja, dok se dio kandidata nije javio na testiranje. Nakon što se suzio izbor i za pročelnička mjesta u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, testiranje nije prošao gospodin Josip Matković, aktualni v.d. pročelnika. Naime, odlukom je predviđeno da svaki kandidat mora riješiti test iznad 50 posto, a pošto u tom omjeru nije riješio test, to je bio razlog zašto nije bio pozvan i na predviđen usmeni razgovor.

Proračun je razvojan

● Većinom glasova, vijećnici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije usvojili su proračun za 2011. godinu. „Težak“ je 440 milijuna kuna, za oko 8 posto manji je od prošlogodišnjeg, Oporba u Skupštini, poglavito vijećnici SDP-a, prigovarali su kako proračun nema viziju, ne nudi nove programe niti predviđa razvoj.
- Sve su to neistine. Proračun je socijalan i ne smanjuju se prihodi za gospodarstvo, zdravstvo i turizam. To je u ovom momentu i najvažnije. A što oporba misli, to je njihova stvar. Prije donošenja proračuna, pitali smo ih što misle i neka predlože kakav proračun žele. Čak smo im i u samom postupku donošenja proračuna dali mogućnost da svoje prijedloge dadu Odboru za financije. Tada nisu imali primjedbi, a niti prijedloge. Zar to dovoljno ne ukazuje kako su oni ozbiljno prihvatili izradu proračuna i koliko su htjeli surađivati u proračunu. Moram ponoviti, proračun je i razvojan jer je 25 posto poreza uloženo u gospodarstvo, 20 posto u infrastrukturu. Znači, ne samo što je razvojan i što veliku pozornost posvećuje gospodarstvu, školstvu i zdravstvu, kao i svim drugim dijelovima društva, on je u ovim vremenima najbolji proračun koji se mogao napraviti.

Problem zatvorenih rodilišta treba riješiti

● Nikako da se otvore prošlu godinu zatvorena rodilišta u Makarskoj, Sinju, Imotskom…, a građanima tih mjesta ministar zdravstva je to obećao. Hoće li uopće ikada više proraditi?
- Zbog nedostatka osnovnih i profesionalnih uvjeta za siguran porođaj, zabranjen je bio rad izvanbolničkim rodilištima u Sinju, Makarskoj, Imotskom i Supetru. Ta odluka je bila u mjerodavnosti inspekcijske službe Ministarstva zdravstva, a ne županije. Mi kao županija poduzimali smo i poduzimamo sve mjere koje su nam na raspolaganju. Tako se izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije s gradonačelnicima i načelnicima gradova u kojima su rodilišta zatvorena, a koje sam ja predvodio, sastalo sa čelnim ljudima Ministarstva zdravstva, koji su zajamčili da će se problem zatvorenih rodilišta riješiti. Uz to, dogovoreno je da se prostori prilagode namjeni, te da se izrade idejna rješenja i projekti s potrebnom dokumentacijom. Radovi na tome su od strane Ministarstva u tijeku i kad budu dovršeni (uređeni) rodilišta će biti otvorena.

● U kojoj je fazi izgradnja jednog od najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata i pothvata, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, tunela Sv. Ilija kroz Biokovo?
- Završetak građevinskih radova u biokovskom tunelu Sv. Ilije teče prema planu. Ono što je najvažnije, sredstva za ovu godinu su osigurana, a radovi na završnim poslovima se odvijaju na postavljanju hidroizolacije na stjenku tunela i otplate za izvođenje cjelovite betonizacije. Po planu ostaju još samo radovi Hrvatskih autocesta koje trebaju postaviti signalizaciju duž cijelog tunela u dužini od oko 4000 m. Za očekivati je da će tunel, četvrti po dužini u Hrvatskoj biti otvoren do početka iduće godine.

Tehnološki park Vučevica je spas za nezaposlene

● Splitsko-dalmatinska županija prijavila je državi čak 95 projekata vrijednih 1,4 milijarde eura, a, posebice onaj tehnološkog parka Vučevica. Kad će se otvoriti gospodarska zona u Vučevici? Kažu da na tome pilot-projektu u Vučevici niče tehnološki park kojeg upravo Vi jako podupirete...
- Splitsko-dalmatinska županija zadužena je za provedbu strategije razvoja važnih projekata, kruna kojih je tehnološki park Vučevica, vrijedan više od 50 milijuna kuna. Park bi trebao objedinjavati mala, privatna, tehnološki i razvojno orijentirana poduzeća preko kojih se na tržište plasiraju inovativni, high-tech proizvodi i usluge na području elektronike, računalne telefonije, integriranih informatičkih sustava, razvoja softvera, dijagnostike u energetskim. postrojenjima. Uz to, treba znati da trenutačno Split ima 25.000 studenata, i da veliki broj njih nakon završenih studija rade sve poslove osim onih za koje su se školovali. Stoga se neminovno nameće potreba na izgradnji gospodarske zone i tehnoparka, kojim će se omogućit zapošljavanje posebno mladih inženjera iz tehničke struke i stručnjaka sa šireg splitskog područja, a izgradnja bi se trebala financirati iz europskih fondova.

Natječaj za izvođenje radova trebao bi se raspisati do početka iduće godine, s tim da nudimo zemljište zainteresiranim investitorima za jednu kunu koncesije na 30 godina i za jednu kunu komunalnog doprinosa i oslobađanje komunalne naknade. Uz to, očekujemo ponude, a projekt koji bi trebao krenuti već od lipnja ove godine omogućuje investiranje brojnim tvrtkama, što znači i nova radna mjesta. U međuvremenu projekt je poslan Vladi, s kojom će se i potpisati ugovor o dodijeli zemljišta na kojem će se podignuti sustav visoke tehnologije. Tehnološki park u splitskom zaleđu pokrenut će i veliki val zapošljavanja, a to je ono što nam najviše treba. Istina, oni još nisu zaživjeli kod nas, pa će izgradnja takvog parka u Vučevici biti svojevrstan pilot-projekt za pokretanje i velikog vala zapošljavanja.

Obnova Kliške tvrđave provodi se sustavno

● Tu je još Kliška tvrđava, povijesni simbol Splitsko-dalmatinske županije. Kakve planove Županija ima u obnovi te donedavno zapuštene tvrđave?
- Mi smo još na početku našeg mandata, ali i predizborne kampanje (HDZ-a) kao i moga četverogodišnjeg programa uvrstili Klišku tvrđavu, koja je u burnoj povijesti Klisa bila sjedište kneza Trpimira i Trpimirovića odnosno Primorske ili Kliške županije i jedno od središta ranosrednjovjekovne hrvatske države kao jedan od zaštićenih povijesnih spomenika hrvatske kulturne baštine. Obnova tvrđave posljednjih godina provodi se sustavno uz županijsku i izdašnu pomoć Ministarstva kulture i Općine Klis. Dosad je na prostoru Kliške tvrđave obnovljena crkva svetoga Vida, Uskočka oružarnica, a u tijeku je i sanacija Kneževa dvora odnosno Providurova stana, drevno kameno zdanje koje je podignuto najprije na temeljima zdanja hrvatskih narodnih vladara i kliških knezova, gdje je svojedobno bilo i zapovjedništvo tvrđave i inženjerije u doba Austrije.

Za tu svrhu smo ove godine izdvojili 700.000 kuna, a za taj i ostali dio obnove Kliške tvrđave, uz pomoć sredstava iz fondova EU-a, te Ministarstva kulture nastavit će se dalje uređenje Tvrđave kako bi se za koju godinu obnovila te predstavljala najveći muzej na otvorenome i bila pristupačnija turistima. I ne samo to, s obnovom Tvrđave, jasno i uz pomoć konzervatora želimo joj dati povijesni i kulturni značaj.

Do ljeta 2012. plin bi trebao stići u Dugopolje

● Kada će započeti plinofikacija Splitsko-dalmatinske županije?
- Splitsko-dalmatinska županija intenzivno provodi trenutačno najveći infrastrukturni projekt „težak“ preko 440 milijuna kuna na području Splitsko-dalmatinske županije – projekt plinofikacije područja gradova Splita, Solina, Kaštela, Trogira, Segeta, Klisa, Dugopolja i Sinja na bazi prirodnog plina, a na otocima i dijelovima dalmatinske zagore UNP-a. Odabir koncesionara za izgradnju visokotlačnoga transportnog plinovoda, distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Splitsko-dalmatinske županije, koja ima oko 81.000 potencijalnih potrošača, od čega su 35 posto kućanstva, je potpisan s austrijskom tvrtkom EVN AG, inače vodećim društvom za energiju i usluge zaštite okoliša u Donjoj Austriji, te Srednjoj, Južnoj i Istočnoj Europi, koji će nakon 30 godina koncesije ovaj plinofikacijski sustav prijeći u vlasništvo županije.

Na temelju ugovora o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina, Županijska skupština na posljednjoj je sjednici dala prethodnu suglasnost o prijenosu ugovora s koncesionara EVN AG na EVN Croatia Plin d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, kako bi se posao mogao užurbano realizirati i u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. Prema ugovoru koji je Županija sklopila, prvi bi plin trebali dobiti gradovi Split, odnosno naselja Kamen, Split, Stobreč i Žrnovnica, Solin, Kaštela i Trogir s naseljima Trogir, Plano i Divulje te dijelovi općina Dugopolje, Klis i Seget s naseljima Dugopolje, Klis, Seget Donji i Seget Vranjica. Dakle, plinofikacija napreduje očekivanim tempom, i do ljeta 2012. plin bi trebao stići u Dugopolje, a nakon toga već u sezoni 2012./2013. moći će se priključiti prvi korisnici na splitskom području. Zatim, slijedi plinofikacija južno od Splita, kojom će biti obuhvaćeni gradovi Omiš i Makarska s okolnim područjem.

● Na kraju, iako sva pitanja zbog prostora nisu iscrpljena, moram Vas pitati kako ste uspjeli da kao čelni čovjek najveće hrvatske županije ne samo stvorite zadivljujuće dobru ljudsku klimu u Županiji, nego da ste jedna od najboljih županijskih uprava u državi u kojoj, na sreću, bar do sada nije zabilježena zlouporaba javne službe u privatne i grupne poput sukoba interesa, neovlaštene uporabe javne imovine, kriminala i korupcije kakva je situacija primjerice u nekim drugim našim županijama - katastrofalna, užasna, čisti horor!?
- Kada je riječ o planiranju i provedbi razvojnih projekata, očuvanju i promoviranju vlastita identiteta, kada je riječ o otvorenosti i suradnji s gradovima i općinama u Županiji, ali i suradnji sa susjednim regijama izvan Županije, kao i u razvoju demokracije, tolerancije među ljudima, poštivanju ljudskih prava i, na kraju, ali ne manje važno, moramo imati stručan i nekompromitiran tim pomoćnika koji će vam pomoći u donošenju odluka - onda ni uspjeh ne će izostati. Ako se radi korektno, pošteno, ako su otvoreni javni natječaji, ako imamo službu nabave, koja sve i najmanje natječaje transparentno daje na javni uvid, onda nema mjesta korupciji, odnosno kako kažete katastrofalnom, užasnom, čistom hororu. Uz to, naše je pravilo da svaki problem rješavamo na način na koji će svima biti jasno, poznato što je urađeno, bez skrivanja bilo kakvih detalja. Sve je to javno - prikazano i putem našega županijskog glasila koji iscrpno izvješćuj o svim sjednicama, odlukama…

Ivica Luetić