Petar Čobanković |
|---|
 |
|
Čobanković Petar
Datum:
31.03.2007
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Prodaja Dukata francuskom Lactalisu proteklog je tjedna podigla cijelu prehrambenu industriju na noge. Vlada se našla uvrijeđena jer je Rajić o tome nije obavijestio, Todorićev Agrokor reagirao je najavom povlačenja Dukata s Konzumovih polica, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Todoriću je priprijetila kaznom od milijardu kuna ako to napravi.
Događaji s Dukatom uzburkali su politiku i gospodarstvo, a dio njih protumačio ih je samo kao najavu tektonskih promjena u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru koje će se dogoditi dolaskom multinacionalnih kompanija. Ulazak Francuza na hrvatsko mljekarsko tržište ministar poljoprivrede Čobanković ne doživljava kao dramatičnu promjenu, a kad je riječ o pripremama poljoprivrede za EU, tvrdi da će na zajedničko tržište Unije hrvatski poljoprivrednici ući mnogo spremnijih nego što je to bio slučaj s poljoprivrednicima zemalja koje su Uniji pristupile u posljednja dva kruga proširenja. Priželjkuje za sebe još jedan ministarski mandat jer će tek tada, kaže, moći uživati u rezultatima napornog rada tijekom proteklog mandata. • U čemu je zapravo nastao problem s prodajom Dukata? Država je i druge strateški važne tvrtke sama prodavala strancima - od telekomunikacijskih preko banaka do naftne industrije. Zašto je nastao problem u mliječnoj industriji? - Ne bih to nazvao problemom. Riječ je o jednoj od bazičnih industrija u prehrambenom sektoru i tvrtki koja je lider u tom sektoru. Sve se događa u državi koja u otkupu mlijeka sudjeluje sa 41 posto ukupnih količina, a Dukatov je tržišni udio gotovo pedeset posto u mliječnom sektoru. Osim toga, u sklopu pregovora s EU za mlijeko, šećer, vino, ribu i masline utvrđuju se proizvodne kvote te upravo zato Ministarstvo i Vlada poticajima nastoje povećati proizvodnju mlijeka i poboljšali statistike na temelju kojih se utvrđuju te kvote. Mlijeko je visoko subvencionirano kroz direktne poticaje, ali i poticaje za razne vrste stoke i za proizvodnju stočne hrane. Proizvodnja mlijeka je, kroz operativni program govedarstva, određena i kao jedna od strateških odrednica razvoja hrvatske poljoprivrede. Sve je to rezultiralo gradnjom 531 farme u protekle tri godine te povećanjem otkupa mlijeka za 21 posto. U 2006. za sektor mlijeka po svim poticajima isplaćeno je oko 857 milijuna kuna. Kad se događaji oko Dukata sagledaju u tom kontekstu, Vlada je smatrala sasvim prirodnim da ima pravo na informaciju što će se dogoditi u takvoj tvrtki. Zato je reagirala. To ne mijenja uvjerenje Vlade da je svaka investicija dobrodošla u svim segmentima gospodarstva bez obzira je li pritom riječ o domaćoj ili stranoj tvrtki. • Je li Vlada htjela da Dukat kupe Vindija i Podravka jer je u međuvremenu postalo jasno da je znala za Rajićeve planove? - Vlada nije razmišljala o konkretnim tvrtkama nego da bi, ako Rajić već želi prodati dionice svoje tvrtke, bilo dobro pokušati pomoći organiziranju domaćeg konzorcija koji bi mogao otkupiti te dionice. • Je li to onda u koliziji s proklamiranim tržišnim gospodarstvom? - Rekao sam da je Vlada imala namjeru pokušati organizirati, a ne sama osnovati konzorcij. To nije posao Vlade ili ministra. Smatrajući da je mlijeko strateški proizvod, mislili smo da bi bilo dobro da se za tu prodaju pokuša naći interes kod domaćih gospodarstvenika iz prehrambenog sektora. Bila je njihova odluka žele li se i na koji način organizirati. Vlada je i u slučaju Dukata samo išla informirati i zainteresirati gospodarstvenike o onome što se događa. No, situacija se vrlo brzo promijenila i Rajić je prodao svoj udjel. I to je ono što, uvjetno rečeno, Vlada zamjera Rajiću. To se sve događalo prije dva ili tri tjedna. • Za idući tjedan najavljen je posjet predstavnika Lactalisa vašem ministarstvu. Što očekujete od tog sastanka? - Po svemu što sam do sada čuo o Lactalisu, riječ je o respektabilnoj tvrtki koja ostvaruje vrlo visoke prihode, veće od 9 milijardi eura. Da dosad nisu vodili dobru poslovnu politiku ne bi došli do takvog položaja na tržištu. Možda bi bilo normalno da smo se vidjeli i prije kupnje Dukata te da su najavili svoju namjeru jer bi se tako izbjegle sve ove reakcije u Hrvatskoj. Mene će kao resornog ministra u tom razgovoru zanimati njihova strategija, što oni žele s tim sektorom, u kojem ga pravcu žele voditi, imaju li namjeru investirati, povećavati proizvodnju ili je kane zadržati na postojećem nivou. To nam je važno kako bismo mogli planirati neke druge korake. • Ipak Vladini poticaji povećali su proizvodnju mlijeka za 20 posto, a od toga je morala profitirati i industrija mlijeka. Kako komentirate kritike da će sada novac od poticaja posredno odlaziti u profit francuske tvrtke? - Poticaji u mljekarstvu idu isključivo i jedino proizvođačima mlijeka, bez obzira prodaju li oni mlijeko Dukatu, Vindiji, Meggleu ili nekoj maloj mljekari. Oni će i dalje biti isti te ne koriste prerađivači te poticajne mjere. Ni kuna poticaja ne ide ni Dukatu ni Vindiji nego njihovim proizvođačima mlijeka. • Rajić je Stjepanu Mesiću obećao reinvestiranje u neki domaći projekt koji Vlada predloži, jeste li mu spremni predložiti u što da uloži novac dobiven od prodaje Dukata? - Mi bismo se malo igrali tržišnog gospodarstva, a malo bi da Vlada određuje. U Hrvatskoj je prošlo takvo vrijeme. Rajić je ostvario prihod od prodaje dionica i njegovo je apsolutno pravo hoće li taj novac uložiti u Hrvatskoj ili drugdje. No, ako u Hrvatskoj postoji dobra poduzetnička klima i poticajne mjere za ulaganja, Rajić će taj novac uložiti u Hrvatskoj. Neće ga ni Vlada ni Ministarstvo uhvatiti za ruku i odvesti u neku tvrtku te mu narediti da tu uloži novac. Takvo je vrijeme, na sreću, iza nas. • Unatoč izdašnim poticajima, mlijeko još uvozimo. Kad će mlijeka biti za izvoz, kako je to iz Pariza najavio Damir Polančec? - Od 2003. do 2006. proizvodnja mlijeka povećala se za 21 posto. Taj se trend nastavlja u 2007., u kojoj imamo povećanje za dodatnih oko 7 posto. Kad dođemo dao željenog nivoa konkurentnosti i proizvodnje, onda ćemo i više izvoziti. Hrvatska mliječna industrija i danas je jedan od većih izvoznika te ima suficit. Ne izvozimo količinski više, ali izvozimo skuplje proizvode poput fermentiranih prozvoda. Uvoz mlijeka kao sirovine posljednjih se godina smanjio četiri puta. Veći nam problem u ovom sektoru predstavlja uvoz jeftinih sireva, a nismo postigli dovoljnu razinu konkurentnosti domaće proizvodnje da bismo mogli praktički eliminirati uvozni dio. • Za 2007. najavili ste pokrivenost uvoza izvozom od 70 posto? - Liberalizacijom i potpisivanjem međunarodnih ugovora smanjila se mogućnost carinskog štićenja domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Moralo je doći do većeg povećanja uvoza i kroz to smo morali proći, ali to nas je natjeralo na povećavanje konkurentnosti i izvoza. Tako je 2005. prvi put došlo do smanjenja deficita, 2004. godinu završili smo sa 51 posto pokrivenosti uvoza izvozom, 2006. smo došli na 65 posto, a 2007. moramo prijeći 70 posto. Pritom nam je najveće povećanje izvoza od gotovo 50 posto u zemlje EU. To znači da integracijski procesi donose pozitivne trendove, a ne nešto što uništava poljoprivredu. • Naši poljoprivrednici radije uzmu poticaje za pšenicu i kukuruz jer je na njima potrebno minimalno raditi. Mnogo je profitabilnija proizvodnja voća i povrća. Mijenja li se struktura površina pod ratarskim usjevima u korist onih na kojima se proizvode te profitabilnije kulture? - Do promjene strukture proizvodnje mora doći zbog nužnog povećanja prihoda i zaposlenosti kao preduvjeta da ljudi ostanu na selu. Zato smo se odlučili za povećanje sektora stočarstva jer je ono nadgradnja biljnoj proizvodnji. Zaposlenost je isto relativan pojam. Sto hektara se smatra relativno velikim posjedom, ali ako je tu samo proizvodnja pšenice ili kukuruza koja iziskuje od 15 do 17 radnih sati po hektaru, znači da od tih 100 hektara ne može biti dovoljno radnih sati za jednog aktivno zaposlenog. No, dodamo li tome, uzgoj stoke, tov junadi, proizvodnju mlijeka ili uzgoj svinja, onda na tom gospodarstvu može živjeti tri ili četiri radno aktivna zaposlenika jer na osnovi toga povećavaju prihode. • Znači li to da želite spriječiti iseljavanje s ruralnih područja? - Naravno, pa kamo ćemo s njima. Nećemo valjda pokraj onih oko 300.000 nezaposlenih još 100.000 ljudi sa sela poslati na Zavod za zapošljavanje. Zato potičemo radno intenzivnije i konkurentnije povećanje proizvodnje voća, povrća, cvijeća, vina i maslinova ulja. • Kako se Hrvatska namjerava prilagoditi smanjenjima subvencija unutar EU koje su najavljene od 2013., a zbog čega je europska povjerenica za poljoprivredu ustvrdila da će poljoprivrednicima EU trebati i drugi izvor prihoda? - Ministarstvo poljoprivrede bit će nositelj razvoja ruralnog područja. Već i kroz IPARD (ruralna komponenta fonda IPA) stvorit će se pretpostavke ne samo za obnovu infrastrukture, nego i za sufinanciranje projekata koji nisu u direktnoj vezi s poljoprivredom poput ruralnog turizma ili za veće korištenje biomase kao izvanrednog prihoda na ruralnim prostorima. Polako se stvaraju pretpostavke za diversifikaciju zanimanja na ruralnom prostoru. Činjenica je da ne možemo apsorbirati sve one koji su na ruralnom prostoru u poljoprivredi. Moramo pratiti trendove koji su oko nas. Danas se u Hrvatskoj 7 posto radnoaktivnog stanovništva bavi poljoprivredom, a europski prosjek je od 3 do 4 posto. • Koje prijelazno razdoblje Hrvatska kani tražiti pri stjecanju vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem? - Lako je reći tražit ćemo maksimalnih 12 godina. Cilj nam je da ta odgoda bude što dulja, ali vidjet ćemo kroz pregovore kakve su realne mogućnosti. • Iskustva drugih zemalja koje su pregovarale o članstvu uglavnom su za poticaje osigurale iznose na razini 25 posto od onih koje u EU dobivaju stare države članice. Koji je cilj Hrvatske? - Zemlje, poput Slovenije, koje su izborile veću razinu poticaja ostvarile su to na osnovi dostignutih razina poticaja. Gotovo sam siguran da naš nivo ne može biti manji od slovenskog, a oni su u startu dobili 75 posto. Većina novih članica u tom krugu proširenja imala je nižu razinu potpora nego što Hrvatska ima danas. Hrvatski poljoprivrednici u EU će ući mnogo spremniji nego poljoprivrednici tih deset zemalja. Naša je poljoprivreda u cjelini uređenija od, primjerice, rumunjske i bugarske. • Samo je 5 posto novca iz pretpristupnog fonda SAPARD (za poljoprivredu) iskorišteno na prvom natječaju, od 245 milijuna iskorišteno je 12,5 milijuna kuna. Zašto ste ustvrdili da to nije fijasko? - SAPARD će biti veliki hrvatski uspjeh. Hrvatskoj je trebalo najkraće vrijeme od svih zemalja pristupnica za stvaranje preduvjeta dostupnosti SAPARD-a. To smo riješili u 16 mjeseci. Na prvom natječaju odobreno je 5 posto sredstava, a u gotovo svim zemljama pristupnicama u tom prvom natječaju nije prošao nijedan projekt. U međuvremenu smo s Europskom komisijom uspjeli ublažiti kriterije za drugi natječaj kada je riječ o vlasništvu. U prvom krugu nije se mogla javiti nijedna tvrtka koja je imala i jedan posto državnog vlasništva. Jučer je objavljen novi natječaj i prema novim kriterijima prošlo bi još 20 projekata iz prvog natječaja jer je sada dozvoljeni udio države ili lokalnih vlasti do 25 posto. Da su takvi kriteriji bili u prvom natječaju, iskorištenje SAPARD-a bi bilo veće od 20 posto. Natjecatelji iz prvog kruga sad samo trebaju ponoviti svoj zahtjev, a tu su još i oni koji se nisu javili jer su znali da neće proći zbog nekoliko postotaka državnog vlasništva. Za prve dvije mjere SAPARD-a, koje prate primarnu proizvodnju te preradu i trženje poljoprivrednih, prehrambenih proizvoda ribe i ribljih prerađevina, mogu jamčiti da ćemo imati 90 posto iskorištenja. Problem nam je treća mjera vezana za projekte obnove infrastrukture u ruralnim područjima, a koja još nije akreditirana i zahtjevnija je u procedurama. Očekujem da ćemo do rujna, međutim, moći raspisati i natječaj za tu treću mjeru. • Sa slovenske i talijanske strane periodično stižu upozorenja da će oštro reagirati na hrvatsko aktiviranje ZERP-a. Hoće li Vlada ispuniti obvezu njegova aktiviranja do kraja godine ili će sve otići u skup praznih predizbornih obećanja? - Neće, prema mojemu mišljenju to je riješeno pitanje. Primjena ZERP-a za zemlje EU počinje najkasnije 1. siječnja 2008. godine. Može se dogoditi samo da počne prije, ali nema više odgoda. Nismo napravili ništa što ne bi bilo primjereno praksi EU i nismo povlačili jednostrane poteze. • Kraj je mandata, želite li još četiri godine biti ministar i zašto? - Želim još jedan mandat ministra poljoprivrede kako bih dovršio sve započete projekte. U idućem mandatu mogao bih u većoj mjeri uživati u rezultatima rada iz ovog teškog mandata. • Bi li vam mijenjanje odredbe od 0 promila pomoglo u osvajanju novog mandata i kakav je vaš stav o toj odredbi? - Definitivno mislim da vino treba piti, ali i da se, kada se pije, ne smije voziti. Odredba od 0 promila nije se inače drastičnije odrazila na plasman alkoholnih pića u Hrvatskoj, osobito vina. Šest posto je više vina u prometu, a tri posto je veća prodaja.
Piše: Tina Lakić |
||||
