DIREKTOR ‘RIVIERE POREČ’, USKORO ČELNIK ‘RIVIERE ADRIA’, NAJVEĆE TURISTIČKE TVRTKE

U ovogodišnjem kraju kolovoza osmijeh ne silazi s usana turističkih radnika cijele Hrvatske, jer sezona još uvijek nalikuje onoj u samoj „špici“, a najave za rujan su odlične i nagovještavaju posezonu za pamćenje.

Iako nikada nisu baš svi jednako zadovoljni, uvijek je dio odgovornosti za uspješnost i na samim operativcima - misli naš sugovornik Veljko Ostojić, čovjek neupitnog znanja i kredibiliteta u turističkoj struci koji upravlja hotelskom kućom „Riviera“ iz Poreča, a uskoro i tvrtkom „Riviera Adria“ koja će spajanjem turističkih tvrtki „Riviera Poreč“, „Zlatni otok“ i „Rabac“, te uz tvrtku-kćer „Dubrovnik – Babin Kuk“ postati najveća turistička tvrtka u Hrvatskoj po prihodima i ukupnim kapacitetima.

“ Špica sezone ovim će vikendom ipak krenuti prema smiraju, odnosno početku posezone. Kakvo je sadašnje stanje u najvećoj hrvatskoj turističkoj tvrtki u pogledu prometa, dolazaka, noćenja?

- Sezona je relativno dobra i ukupan broj noćenja i financijski pokazatelji su na razini planiranih veličina. Naravno, ukupnu ocjenu dat ćemo na njezinu kraju, no i dalje uz, rekao bih, trendovske pozitivne pomake u turističkom sektoru koji postoje u većini ljetnih mediteranskih destinacija, postoji niz izazova za postizanje boljih rezultata, što je velika zadaća i privatnog i javnog sektora u svim našim destinacijama.

“ Posezona se po prodaji i rezervacijama najavljuje kao odlična, a dio kapaciteta prodan je i za veći dio listopada. No, kao da gosti još ne vjeruju da smo ih spremni pristojno ugostiti i zabaviti u svibnju i lipnju?

- Pa ne bih rekao da nam ne vjeruju. U predsezoni se pojavila „rupa“ u svibnju koja je bila najavljivana i neke destinacije i tvrtke su je značajno uspjeli amortizirati grupnim segmentom. Za tu rupu smo znali puno prije i za to smo se trebali pripremiti. Sada točno znamo kada će se „rupe“ pojaviti sljedeće godine i na razini destinacije ključni igrači trebaju napraviti plan kako ih popuniti. No, u konačnici kada se zbroje svibanj i lipanj, ne možemo reći da smo razočarani ili da smo podbacili.

“ Dugogodišnji ste turistički radnik i odličan poznavatelj turističke konkurencije u svijetu. Kada biste nas uspoređivali s obalnim područjima Španjolske, Francuske, Grčke ili Italije, kako biste ocijenili dužinu njihove sezone u odnosu na našu na Jadranu? Jesmo li mi baš toliko neuspješniji od ostalih?

- Posljednjih godina svjedoci smo značajnih pomaka i sve nas se manje doživljava kao jeftinu destinaciju za masovni odmor. Ipak, Hrvatska vapi za dugoročnom turističkom razvojnom strategijom, čija je izrada konačno ugovorena. Činjenica je da je odmorišni proizvod na Mediteranu zimi mrtav. Uzmite primjer Sardinije, gdje početkom listopada gotovo sve staje ili Riviere Romagnole, gdje je situacija (s izuzetkom kongresnog turizma) slična.

U Andaluziji su početkom prosinca otvoreni samo golfski resorti, sve ostalo je zatvoreno. Kad pričamo o produljenju sezone, treba postaviti jedno logično pitanje: zbog čega bi netko, primjerice, iz Berlina došao u Makarsku u prosincu? Kad pronađemo odgovor na to pitanje, na pravom smo putu da počnemo s produljenjem sezone.

“ Privatni smještaj dominantan je dio naših kapaciteta. Kako vidite budućnost tog oblika ponude?

- Mislim da će se privatni smještaj u svojoj „aktualnoj formi“ u budućnosti morati bitno mijenjati, inače će izumrijeti. Pod time mislim na improviziran smještaj loše kvalitete u dozidanim garažama, s isluženim namještajem. Podizanjem životnog standarda dio ljudi će se prestati time baviti, a dio će i dalje ulagati pretvarajući sadašnji privatni smještaj u obiteljske hotele i pansione više razine usluge. Jedna od glavnih posebnosti takve ponude jest dodir gostiju s obitelji i domaćim stanovništvom. Sjajna Udruga obiteljskih i malih hotela okuplja i promovira upravo ono što bi veliki dio privatnog smještaja trebao postati.

“ Iz najvećih kuća, kampova i agencija čuje se kako i prihodi ove godine rastu. Kakvi su Vaši rezultati do sada?

- „Riviera“ je za ovu godinu postavila ambiciozne ciljeve i na vrlo je dobrom putu da ih i realizira. Barem što se prihoda tiče. No, treba naglasiti da su udari na troškovnoj strani izuzetno veliki, tako da „u kasi“ ostaje malo ili ništa. Ponekad mi se čini da od turizma koristi imaju svi osim samih turističkih kompanija. Nesumnjivo je da je turistički sektor odličan generator prihoda šire društvene zajednice, no nedostaje mu značajnih novih investicija, a 80 posto hotela u Hrvatskoj izgrađeno je prije 1980. godine. Proizvod nam je, osim nekih izuzetaka, dosta „umoran“. Treba nam novi investicijski ciklus.

“ Neki opet osporavaju zaradu od turizma i važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, najčešće se pozivajući na uvozne proizvode. Koliko „Riviera Poreč“ koristi uvoznih proizvoda, posebno u ugostiteljstvu?

- Nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda u turizmu zapravo je problem pratećega gospodarstva. Osim što je generator deviznog priljeva, turizam je u svim dobro organiziranim zemljama i „izvozno tržište u kući“. Nakon iskustava s krizom, mislim da ćemo to ozbiljnije shvatiti. U „Rivieri“ je 87,5 posto ukupnog pića i 75 posto hrane domaćeg podrijetla. Podaci za sitni inventar su poražavajući jer imamo 85 posto uvoznih proizvoda.

“ U kojoj se fazi nalazi projekt „Riviera Adria“ koja će biti najveća hotelska kompanija Hrvatske, a Vi biste, prema prijedlogu, trebali biti na čelu kompanije?

- Stvaranje najveće turističke kompanije nalazi se u završnoj fazi i uskoro se očekuje njezino službeno registriranje. Novonastala kompanija bit će konkurentnija zahvaljujući upravljačkoj i kadrovskoj sinergiji, ali i centralizaciji znanja i iskustava. Imat će također i veći investicijski potencijal.

“ Broj zaposlenih u hotelima svake je godine sva manji, čak i u špici sezone ove godine je bilo 16 posto manje zaposlenih hotelskih radnika. Kako riješiti status sezonskih radnika?

- U „Rivieri“ je drukčiji trend. U zadnje tri godine povećali smo broj stalnih radnika sa 450 na gotovo 500. Što se sezonaca tiče, jedino kvalitetno i dugoročno rješenje je ono što je napravljeno u Španjoloskoj gdje država za stalne sezonce tijekom razdoblja kada hoteli ne rade, plaća sve doprinose i određeni postotak plaće. Taj potez je bio jedan od ključnih „okidača“ razvoja španjolskog hotelijerstva.

“ Cijelu godinu provlači se teza o tome kako dobru sezonu treba zahvaliti problemima u Tunisu i Egiptu, a onda i Grčkoj. Koliko su zaista gosti tih zemalja „skrenuli“ ove sezone prema Hrvatskoj?

- Tunis, Grčka i Egipat imaju sasvim drukčiji koncept razvoja turizma. Radi se o prvenstveno all-inclusive destinacijama, što Hrvatska nije, niti nastoji biti. Svi pokazatelji svjetskog bookinga pokazuje da su „koristi“ od toga imale Španjolska i Turska. Naravno, dio gostiju došao je i kod nas, no ne mislim da je to bitno utjecalo na naše ovogodišnje rezultate.

“ Ovih dana iz svih turističkih područja stizale su vijesti o nesnosnoj buci na javnim prostorima, o tome kako zbog „tulumara“ trpe obiteljski gosti kojih je na odmoru kod nas daleko najviše. Tko je u pravu?

- Jedino rješenje je u planiranju zabavnih područja odnosno zona u kojima se može raditi od 0-24. U starogradskim jezgrama bi, trebalo bi gostima omogućiti odmor gašenjem preglasne muzike u 1 ili 2 sata ujutro. Možda bi valjalo razmišljati i o pozicioniranju pojedinih destinacija kao „unplugged“ ili „romantic“ destinacija, koje bi u startu jamčile puno manje buke. No, to je stvar planiranja pojedine destinacije.

“ Je li jedno od rješenja i destinacijski menadžment koji bi pokazao pravac razvoja određene destinacije?

- U pravu ste. Destinacijski menadžment bi trebao definirati i takve stvari kroz pozicioniranje destinacije. Držim da je pitanje destinacijskog menadžmenta jedno od ključnih pitanja hrvatskog turizma danas. Onaj tko u tom smjeru napravi kvalitetan iskorak, ima otvoren put ka uspjehu.

“ Koliko je istarski turizam odmakao od dalmatinskog? Ima li nešto što bi iz Dalmacije voljeli „kopirati“u Istri?

- Turizam u Dalmaciji je u posljednje vrijeme napravio izuzetne pomake. Mislim da je autocesta bila okidač i da je nakon nje sve postalo drukčije. Dalmacija je „mediteranskija“ od Istre i to je ono što mi u Istri moramo početi mijenjati: mediteranizirati naše destinacije. Rekao bih da je Istra malo organiziranija, a Dalmacija originalnija.

Primjetio sam da se veliki napori ulažu u uređenje mjesta, prije svega hortikulturno. To puno bolje vidimo mi koji povremeno dolazimo u Dalmaciju. Veliki potencijal Dalmacije vidim u „gourmet turizmu“, gdje je Istra daleko odmakla. Rado bih vidio razvoj Dalmacije u smjeru obiteljskih, ribarskih i agro-turističkih domaćinstava. Iz Dalmacije bih volio „uzeti“ malo temperamenta, grintanja i „dišpeta“.

RUŽICA MIKAČIĆ