DAMIR BAJS, MINISTAR TURIZMA, O OVOGODIŠNJOJ USPJEŠNOJ SEZONI, PUNJENJU PRORAČUNA, ULAGANJIMA U DALJNJI RAZVOJ TURIZMA...
Premda je bilo malo onih koji su ga - kada je prije četiri godine preuzeo Ministarstvo turizma - uzimali za ozbiljno, jer je dolazio s kontinenta, nije imao nikakve veze s turizmom, a uz sve to govorilo se da ne zna ni plivati - HSS-ov ministar Damir Bajs danas je ne samo najuspješniji ministar u vladi Jadranke Kosor nego je, prema svim istraživanjima javnog mišljenja, daleko najpopularniji ministar.
Ministar će na to sve kazati kako tajna njegovog uspjeha dijelom leži u činjenici što nije bio iz turističkog miljea pa nikome ništa nije bio dužan. No ozbiljni analitičari se slažu da je upravo Bajs dokazao kako se poštenim i savjesnim radom može napraviti sve, pa čak i posrnuli hrvatski turizam vratiti na grane na kakvima je nekada bio.
Goste treba poštovati, ne postoje turisti 1. i 2. reda
Koliko incidenti poput onog makarskog mogu ozbiljno naštetiti ne samo imidžu našeg turizma nego i imidžu cijele države?
- Hrvatska je, nema sumnje, sigurna turistička zemlja. Svaki turist mora se tako osjećati, bez obzira na to iz koje zemlje dolazi, koje je vjeroispovijesti ili boje kože. Naravno, u zemlji koju posjeti gotovo tri puta više turista nego što ima stanovnika, mogu se dogoditi incidenti. No, mi moramo jasno reagirati na svaki. Tako sam reagirao i na taj natpis u Makarskoj, jasno naznačivši da ne postoje turisti 1. i 2. reda, ali i u svakom drugom slučaju koji se tiče naših turista. Dok pravna država reagira brzo i jasno na svaki incident, naš imidž neće biti poljuljan.
Proračun za poljoprivredu ne smije se rezati...
Kako HSS namjerava vratiti povjerenje hrvatskih seljaka?
- HSS je jedina stranka koja je izričito naznačila da je poljoprivreda jedan od temelja našeg programa. Dapače, mi smatramo kako je ključno da država pripremi poljoprivredu i seljake na promjene koje će doći ulaskom u EU. Dok niz drugih stranaka sada u kampanji najavljuje drastično rezanje proračuna za poljoprivredu, na temelju izbornog programa i zahtjeva HSS-a on je u ovoj vladi gotovo udvostručen s obzirom na prije. Ako netko želi, neka vjeruje našim kolegama iz drugih stranaka kako će skresani proračun biti zapravo dobra vijest za selo, poljoprivredu, ali i naše seljake.
Godina optimizma i novih rekorda
* U prvih osam mjeseci zabilježeno je oko 550 tisuća više dolazaka turista u odnosu prema istom prošlogodišnjem razdoblju.* U prvih osam mjeseci posjetilo nas je 518 tisuća više stranih turista (+7%) u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, koji su ostvarili 49 milijuna noćenja (+6,2%).* U istom razdoblju zabilježeno je 33 tisuće više dolazaka domaćih gostiju (+3,4%) u odnosu prema prošloj godini.* U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno 300 tisuća više turističkih dolazaka u odnosu prema istom razdoblju 2010., što je najbolja predsezona do sada, a odlične su najave i za postsezonu.* Zaključno od siječnja do kolovoza 2011. ukupno je ostvareno više od 9,1 milijun dolazaka (+6,4%), od čega gotovo 8,2 milijuna stranih dolazaka (+6,8%) i više od 992 tisuće domaćih dolazaka (+3,4%)
|
Vrhunac je turističke sezone, koja prema svim ocjenama ruši rekorde. Proizlazi da će Vaš resor zapravo spasiti ovogodišnji proračun i samu Vladu?
- Turizam je sigurno važna grana hrvatskog gospodarstva, koja je ujedno i najizloženija svjetskom tržištu, stoga smo se koncentrirali na njen uspjeh. Još prošle godine Akcijskim planom zadali smo si dva ključna cilja - obraniti povećani tržišni udjel na međunarodnom tržištu, odnosno biti bolji četvrtu godinu zaredom, te vratiti domaćeg gosta u hrvatska odredišta. S obzirom na to da smo uspjeli u oba cilja, više smo nego zadovoljni. Još ako znamo da u prvih osam mjeseci imamo 550 tisuća turista više nego prošle godine i da smo zabilježili porast od 300 tisuća gostiju u predsezoni, onda se tome i nema što dodati. Jer dok Europa ove godine očekuje porast od 4 posto stranih gostiju, mi smo već na 8 posto, što pokazuje da smo ostvarili svoj glavni cilj - biti bolji od konkurencije. Sezona je zapravo iznad naših očekivanja. Ono što je meni bitno je to da su sezonom zadovoljni gotovo svi koji rade u turističkom sektoru. I hotelijeri i privatni iznajmljivači i dobar dio ugostitelja tvrde da je ova sezona možda najbolja do sada. Ove godine nismo dobri samo po broju gostiju i noćenjima nego i po činjenici da su i sve druge brojke u plusu, tako da i hotelijeri, agencije, kampovi, marine, ali i trgovine bilježe porast prihoda. Podcrtao bih i gotovo 14 posto više zaposlenih u turizmu ove godine. No sezona nije gotova jer imamo odraditi i postsezonu, za koju imamo dobre najave, pa se ukupni rezultati mogu još poboljšati.
Sunce je jače sjalo
Koliko su dobri rezultati ovogodišnje sezone zapravo plod slučajnosti ili sretnih okolnosti, a koliko same pripreme sezone?
- S Europom, odnosno našom konkurencijom (Italijom, Španjolskom), dijelimo sve prednosti i mane. Ako je sunčano kod nas, sunčano je i kod njih. Ali ako usporedimo ovogodišnje rezultate, proizlazi da je sunce kod nas jače sjalo. Naime, mi smo već tri godine zaredom drugi na Mediteranu. Dok brojni konkurentni pokušavaju umanjiti minuse, mi pokušavamo povećati naš plus. Naravno da je za naše turističke rezultate važno i 30-ak mjera koje smo proveli - od ukidanja viza za neke zemlje pa do ugovora s aviokompanijama. Svjedoci smo da se ovih dana ruše rekordi na našim aerodromima, ali ne treba zaboraviti da je gužva na hrvatskom nebu, kojim leti gotovo 90 aviokompanija, rezultat više od 250 ugovora sklopljenih s aviokompanijama. Na kraju ove sezone mi ćemo imati milijun turista više nego na početku krize pa svatko može ocijeniti jesmo li imali sreće iz godine u godinu ili smo toj sreći možda i pomogli proaktivnim mjerama.
Koliko je uopće ove godine potrošeno na turističku promidžbu?
- Ukupno 35 milijuna eura, od čega dobar dio daju stranci koje vežemo ugovorima. Dakle, za jedan naš euro oni moraju dati svoj euro na promociju.
Hrvatska je godinama pretendirala da bude turistička zemlja, a donedavno nismo imali ni zasebno ministarstvo turizma?
- Kriza je iz turizma izvukla ono najbolje. Turizam je najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva. Mi smo u najvećoj turističkoj krizi u svijetu, koja je počela 2009. i nastavila se 2010., bili jedna od rijetkih zemalja koja je ostvarila pozitivne rezultate. Recept je jasan. Onog trenutka kada smo znali da će doći kriza sektor se pripremio, a Vlada je pomogla koliko je mogla. Konkurenciji se nismo mogli suprotstaviti novcem jer jedna Španjolska ima turistički proračun od 800 milijuna eura, a mi 30-ak, i zato smo gledali da naš novac pametno i korisno usmjerimo. Tu nam je pomogao i model javno-privatnog partnerstva s turističkim sektorom, gdje smo zajedno s hotelijerima, agencijama i kamping-sektorom postigli dogovor oko mjera. Danas naše modele u turizmu već preuzimaju i neke druge zemlje i očito je prepoznato ono što je Hrvatska postigla posljednjih godina. Samostalno ministarstvo turizma je očito bio potreban i koristan potez.
Subvencije za kontinentalni turizam
Imamo li mi uopće potencijala razvijati kontinentalni turizam jer, htjeli to priznati ili ne, nas prepoznaju samo po moru, Dubrovniku i Plitvicama?
- Na nama je da to promijenimo, a to ne ide preko noći. Primjerice, Austrijanci svoju strategiju razvoja ruralnog turizma razvijaju već 40 godina. Kada sam postao ministar nismo imali nikakve programe za kontinentalni turizam, a sada ih imamo desetak. Najvažnije od svega je da postoji interes. Prve godine kada smo raspisali natječaj javilo nam se manje od tisuću zainteresiranih, a danas se javlja više od četiri tisuće. Očito je da i na kontinetnu ima sve više i više ljudi koji prepoznaju turizam kao perspektivnu gospodarsku granu. A tu smo i mi da takvim ljudima pomognemo povoljnim kreditima, preporukama, promidžbom i na koncu mi im čak i dovodimo goste. Naime, razvili smo neke programe u kojima država daje subvencije agencijama koje dovedu turista. Kontinentalni turizam jedan je od tri glavna cilja strategije razvoja hrvatskog turizma. I to najbolje pokazuje koliki smo značaj dali njegovom razvoju u budućnosti.
Treba li Hrvatska biti destinacija elitnog turizma ili masovnog? Nećemo li inzistiranjem na elitnom turizmu izgubiti sve one goste koji su nam tradicionalno bili skloni, poput gostiju iz bivšeg socijalističkog bloka?
- Mi prije svega trebamo biti kvalitetna destinacija, gdje će gost dobiti primjerenu vrijednost za uloženi novac. Svakako moramo imati neke elitne dijelove u koje ćemo privlačiti goste visoke kupovne moći. I za imidž jedne zemlje je dobro imati takvu vrstu ponude. Ali turizam u samoj svojoj biti je masovna pojava. Nema ni jedne zemlje koja se bavi turizmom da nije prilagođena i masovnom. Čak i jedan Monte Carlo živi od masovnog turizma. Ali bismo isto tako željeli da i masovni turizam bude kvalitetniji, odnosno da se maknemo od turizma s dvije i tri zvjezdice i okrenemo onome s četiri zvjezdice. Ovog trenutka i većina hrvatskih hotelijera ide tim putem, diže se kvaliteta hotelske usluge, investira se najviše u hotele s četiri zvjezdice... Ne treba zaboraviti da su se kapaciteti naših hotela s četiri zvjezdice u posljednje tri godine utrostručili. Samo su hotelijeri u posljednje tri-četiri godine investirali tri milijarde eura u nove i rekonstrukcije starih kapaciteta.
Hrvatska ipak nije jeftina destinacija
Mislite li da smo cijenom hotelskog smještaja i izvanpansionske potrošnje ipak preskupi?
- Stvar kod cijene je vrlo jednostavna. Glavno je pitanje da li se dobije adekvatna usluga za određenu cijenu. Cijena mora odražavati i kvalitetu, ali i imidž zemlje. Da budem potpuno jasan: Mi nismo jeftina destinacija. Ne možemo i ne želimo konkurirati recimo Turskoj, Tunisu ili Egiptu, jer se želimo razvijati u skladu s komparativnim zemljama poput Španjolske, Italije i Francuske. Po cijenama smještaja i izvanpansionske potrošnje mi smo još uvijek ispod Italije, ali ne više kao nekada. No dajemo standard koji je adekvatan cijeni.
Ipak, prihodi ne rastu kao, primjerice, broj gostiju ili noćenja?
- U posljednje dvije godine u Europi je prihod od turizma umanjen za 70 milijardi dolara. Kada gledamo potrošnju u turističkom sektoru, ona je 2010. bila veća nego godinu dana ranije. To se prije svega odnosi na prihode hotela i restorana koje mi kontinuirano pratimo. Ono što je zabilježilo mali pad su prihodi izvan turizma. Dakle, potrošnja u trgovinama, potrošnja za zabavu ili drugo. Ali ove godine se i to promijenilo.
Gode li Vam ankete prema kojima ste trenutno najpopularniji ne samo HSS-ov političar nego i najpopularniji ministar u vladi Jadranke Kosor?
- Ankete su, kao što i sami znate, podložne promjenama. Meni je, naravno, važniji uspjeh resora. Spomenuti anketni rezultati se vjerojatno mogu pripisati činjenici da je turizam uspješan i u posljednje vrijeme u medijima više nazočan, pa sam se i ja češće pojavljivao.
Ali Vaš resor je "odgovoran" za gotovo sav rast BDP-a u ovoj godini i pokrit ćete sve slabosti Vlade i njene gospodarske politike?
- Svi mi očekujemo, pa čak je i guverner Rohatinski to potvrdio, da će upravo turizam biti glavni generator rasta BDP-a u trećem kvartalu. Koliki će on biti treba vidjeti, no svakako mene kao ministra veseli što je moj resor dijelom za to zaslužan...
Dražen BOROŠ |
