Povratak Dražena Budiše, odnosno najava da će biti nositelj liste HSLS-a u Devetoj izbornoj jedinici, dobra je vijest ne samo za HSLS, već vjerojatno i za veći dio hrvatske javnosti koja zadnjih godina žudi za političarima s izraženom karizmom. Neposredan i srdačan, kakvog ga pamtimo još iz vremena kada je bio član ratne Vlade, i danas na sugovornika ostavlja snažan dojam, premda se čini da nakon toliko 'utakmica u nogama' prirođenu iskrenost sada koči namjerno nedorečenim rečenicima.

Izjavili ste da ste mislili da se nikad nećete vratiti u politiku. Zašto ste se ipak vratili?

- Postalo mi je teško biti samo promatrač. No, nije vjerodostojno govoriti ako se nećete angažirati, pogotovo za nekoga tko je toliko dugo u politici. Politički sam aktivan već pune 43 godine, jer sam prvi politički istup imao u jesen 1968. godine na Filozofskom fakultetu kada sam branio Deklaraciju o nazivu i položaju Hrvatskog književnog jezika. Mislim da netko tko ima takvu biografiju ne može govoriti o politici a da se pri tom ne aktivira. Zato sam se odlučio vratiti.

Što, ukratko, obećajete svojim biračima?

- Naš cjeloviti izborni program usvojit ćemo 8. listopada. Dosad smo objavili dijelove programa, a prvenstveno dio koji se odnosi na male i srednje poduzetnike. Tih deset točaka vrlo su dobro primljene od strane poduzetnika. Mi, osim toga, ocjenjujemo da prikaz trenutne situacije naših glavnih političkih konkurenta nije realan. Dubinu naše gospodarske krize oni uopće ne sagledavaju.

Želite li reći da zagovarate ozbiljne i bolne rezove?

- Tako je. Mi otvoreno govorimo da treba biti rezanja. Za dvadesetak dana ćemo precizno reći koje točno rezove treba napraviti, a već sada možemo kazati da su svi dosad predstavljeni programi, a tu prije svega mislim na program Kukuriku koalicije, posve nerealni. No, još ne znamo jesu li u Koaliciji pravili taj program samo kako bi dobili glasove, ili oni stvarno misle da je to program za izlazak iz krize. Ako je ovo prvo, onda to ne bi bilo nešto strašno, jer se u Hrvatskoj u pravilu izlazi s takvim programima. No, ako oni doista vjeruju da je to program za izlazak iz krize, onda je to zabrinjavajuće.. Naša iskrenost proizlazi i iz pozicije naše stranke. Ovo je prilika za zaokret u državnoj politici, odnosno da se napokon počne trošiti onoliko koliko se zarađuje. Sada je to vrlo daleko, jer je proračun za oko 15 milijardi kuna prevelik.

Tko su ljudi koji su kreirali vaš gospodarski program i kako će on stvoriti nova radna mjesta?

- Glavni među stručnjacima je Josip Budimir, koji je član Uprave Francka. Mi smo u zadnjih petnaest godina izgubili oko 200.000 radnih mjesta u proizvodnji. To je područje u koje se mogu vratiti ti ljudi. U Hrvatskoj ima oko 170 tisuća malih poduzetnika koji zapošljavaju oko 600 tisuća ljudi. Kada bi svatko od njih primio samo jednog čovjeka na temelju poticaja koji uključuju i oslobađanje plaćanja doprinosa za prvu godinu kod prvozaposlenih, stvaranje fondova za poticanje i kreditiranja, te ukidanje parafiskalnih nameta od doprinosa planiranog za Hrvatsku gospodarsku komoru, došli bi do nivoa zaposlenosti koji bi bio podnošljiv.

Možemo li reći da HSLS biračima govori istinu jer zna da neće osvojiti vlast?

- Želio bih vjerovati da bi se mi tako ponašali i kada bi bilo izgleda da osvojimo vlast. Činjenica je da je HSLS nekada bio jaka stranka koja je osvajala 25 posto glasova u vrijeme kada je SDP imao problema s prelaskom izbornog praga. No, ako ova koalicija opet ne pobijedi HDZ, onda bi ulogu glavne oporbene stranke trebao ponovno preuzeti HSLS.

Vjerujete li da će to tako biti?

- Ipak mislim da će doći do promjena. Doduše, politički trendovi su vrlo dinamični, što znači da se HDZ već počeo oporavljati, kada mu je Tužiteljstvo srušilo rejting. No, ovo su turbulentna vremena u kojima se i u okruženju stvari brzo mijenjaju, što znači da do početka prosinca i kod nas može biti velikih promjena. Podsjetit ću vas da su i prije zadnjih izbora ankete pokazivale pobjedu SDP-a, pa se ona ipak nije dogodila.

Za koga navijate od te dvije opcije?

- Navijam da HSLS osvoji što više glasova. Očekujem da ćemo osvojiti dva mandata u Devetoj izbornoj jedinici.

Darinko Kosor izjavio je nedavno da računate na glasove poštenih HDZ-ovih birača. Na osnovu čega jedna liberalna stranka planira osvojiti glasove konzervativnog biračkog tijela?

- Liberalne stranke nisu lijeve stranke. To su stranke centra. Doduše, HSLS je godinama pratio glas da smo drveno željezo. Današnji neoliberalizam bez socijalne komponente postao je sinonim za najgore aspekte procesa globalizacije. Socijalni liberalizam je nešto drugo. Činjenica je, osim toga, da su nas uvijek napadali i s lijeva i desna, što nas učvršćuje u stavu političkog centra. Tu smo kroz svoju povijest pokazali da nismo dogmatici, da možemo surađivati i s lijevim i s desnim te da možemo surađivati i sa konzervativnim strankama, ako čuvaju univerzalne kriterije. Ali smo pokazali i da smo bili spremni napustiti vlast. I bivše i ovo vodstvo stranke to je učinilo. U moje vrijeme napustili smo koaliciju s SDP-om, a ovo vodstvo stranke napustilo je koaliciju s HDZ-om. Naša je procjena da nam birači to nisu honorirali i da su pod utjecajem medija to doživljavali kao nedosljednost. Kada smo napuštali funkcije, gubili smo i neke ljude, jer su neki radije izabrali funkcije nego lojalnost stranci.

Na što mislite kad govorite o 'poštenim HDZ-ovcima? Treba li one druge uhititi?

- Često smo nepravedni prema velikom glasačkom tijelu HDZ-a. Političku elita HDZ-a je ta koju treba smijeniti, a velik dio članstva nema veze s njihovim grijesima. Mi nećemo govoriti o uhićenjima, jer ne želimo raditi greške kakve radi predsjednica HDZ-a koja javno izlistava popis stranaka kojima policija ili državno odvjetništvo treba pokucati na vrata. Glavni državni odvjetnik, Mladen Bajić, trebao je ragirati na tu neprihvaljivu izjavu, jer ne može predsjednica Vlade određivati zadaće policiji ili tužiteljstvu. No, od Bajića ovaj put nije bilo reakcije. No, toliko je tih gafova, da normalni politički stavovi postaju iznimka.

Je li točna tvrdnja da vas je vaš čvrst stav, odnosno pozicija liberala dosta konzervativnog svjetonazora, skupo stajao u dosadašnjoj političkoj karijeri i može li se takva situacija ponoviti i u današnjem HSLS-u?

- Neću osporavati to što navodite, ali ću vam reći da sebe ne doživljavam kao pretvrdog čovjeka. Pokušao sam raditi onako kako i živim, jer mislim da je svatko onakav političar kakav je i čovjek. Ako je politika spremnost da mijenjate stavove i uvjerenja, ako je to djelatnost koja treba osigurati osobne interese, onda ja nisam za tu djelatnost. No, ako je politika rad za opće dobro, onda sam nastojao djelovati na taj način, što ne znači da sam uvijek bio u pravu ili da sam uspijevao.

Vama će i politički protivnici priznati da ste moralni i da se niste kompromitirali. Za predsjednika HSLS-a to se ipak ne može reći, jer su njegovi sukobi s Hrvojem Vojkovićem bili sve samo ne viteški. Kako vas je, unatoč tome, Darinko Kosor uspio uvjeriti da se vratite u politiku?

- U tim sukobima uvijek se dogodi i nešto što ne izgleda baš viteški. Ali, ja Darinka Kosora znam dvadesetak godina i ja sam ga pozvao u HSLS, jer sam u njemu prepoznao čovjeka koji razumije politiku. Slušao sam ga dok je držao jedno ili dva izlaganja i nakon toga ga pozvao u stranku. U njemu sam prepoznao čovjeka koji je jamstvo nezavisne pozicije HSLS-a. Jer ako stranka nije nezavisna, onda nije ništa. Dao sam mu potporu i mislim da vrlo dobro radi, a ima i radnu energiju koja nadmašuje i moju iz razdoblja kad sam bio njegovih godina.

Kada ćemo napokon u Hrvatskoj imati poštene izbore, sa sređenim popisima birača i s transparentnom političkom kampanjom?

- Mislim da bi sada kampanje mogle biti transparente. Očekujem da ća biti izbori pošteniji i zbog krize i zbog istraga koje se provode, ali i zbog Zakona koji strogo propisuje transparentnost financiranja kampanje. No moram istaknuti da se i ranije govorilo da izvore financiranja treba objaviti, a kada sam u predsjedničkoj kampanji 2000. godine naveo sve svoje izvore, gotovo nitko ih nije objavio. Poslao sam novinama popis svih donatora iz inozemstva, predstavio i domaće donatore, no sve to objavio je samo riječki Novi list.

Je li i vaš glavni konkurent, bivši predsjednik Stjepan Mesić, na isti način tada objavio svoje izvore i je li i kod njega sve bilo čisto kao i kod vas?

- Svoje izvore je objavio nakon izbora. Na to pitanje mogu dodati da mene sigurno nije financirao Gadafi, a uvjeravam vas da me nije financirala ni albanska mafija, kao ni ljudi iz podzemlja.

Kako se HSLS financira i ima li vaša stranka neko javno poduzeće iz kojeg crpi novac?

- HSLS se financira kao i svaka druga parlamentarna stranka, jer dobivamo novac iz Državnog proračuna i donacija svojih članova. Mi nemamo nikakvo javno poduzeće koje bi nas financiralo. Mi, dakle, nemamo takvih izvora koje spominjete. Toga nije bilo ni u vrijeme kad sam ja bio predsjednik HSLS-a.

Koliko novca će HSLS uložiti u kampanju, a koliko ga je stajao veliki prošlogodišnji stranački skup u Lisinskom?

- Ne znam koliko ćemo uložiti u kampanju, ali znam da će to biti skromno i sukladno prilikama u državi. Ne znam, također, koliko smo platili skup u Lisinskom, koji je održan 20. studenog prošle godine, jer ja nisam u tijelima stranke. U svakom slučaju, mi još uvijek dobivamo sredstva iz državnog proračuna jer smo bili parlamentarna stranka. Taj novac dostaje za naš svakodnevni pogon, a ovo što se troši za kampanju nije iz proračuna. Naši konkurenti iz dva velika bloka će, za razliku od nas, u kampanji trošiti novac poreznih obveznika.

Nedavno je objavljeno da Marijan Hanžeković, član Predsjedništva HSLS-a, na vrlo sporan i nemoralan način zgrće velik novac na ovrhama. U udruzi Potrošač kažu da to radi tako da na ovrhu za neplaćenu HRT pretplatu, odnosno za oko 90 kuna duga, naplaćuje otprilike 900 kuna odvjetničkih troškova. Takvih je ovrha na desetke tisuća. Kako takva osoba može biti pri vrhu stranke koja se u javnosti predstavlja moralnom i koja se zalaže za borbu protiv nepravednih ovrha?

- Ne znam ništa o odvjetničkim poslovima gospodina Hanžekovića, ali ne vjerujem da se radi o bilo čemu nezakonitom. Mislim da biste s njim o tome trebali razgovarati.

Jeste li za ulazak Hrvatske u EU?

- Svakako. Ostati izvan tih procesa bila bi neodgovorna politika za Hrvatsku, pogotovo s obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj smo se našli, ali i s obzirom na okruženje. Zamislite da naše susjedstvo uđe u Eurospku uniju, a da mi ostanemo izvan toga. Istina je, doduše, da se oko Europske unije stvara nekritička mitomanska svijest. Važno je, stoga, znati sve uvjete pod kojim ulazimo. Nekritičke svijesti ima toliko da je ona postala iritantna za građane, zbog čega sve češće pružaju otpor toj ideji.

Radi li se tu o neznanju, prikrivanju istine, ili o nečem trećem?

O kombinaciji svega što ste sami rekli.

S kime ćete koalirati nakon izbora?

Ne mogu vam reći, jer ja tu odluku neću donositi. Čini mi se da bi bilo najrealnije da ostvarimo utjecaj kroz Sabor, jer ne vidim kako bismo koalirali s HDZ-om, jer smo s njima bili u koaliciji koju smo napustili. Kukuriku koalicija je, pak, iz dana u dan sve neuvjerljivija i ne vidim kako bismo s njima postigli sporazum. A nećemo biti stranka za 'nadoštukavanje'.

Sudjelujete li vi uopće u kreiranju politike HSLS-a?

- Ne kreiram politiku, ali pomažem savjetom na osnovu iskustva.

Postoji li onda mogućnost da se razočarate u politiku vodstva stranke?

- Mislim da takva mogućnost više ne postoji, jer je 'to' popunjeno. U tom smislu sam danas pripremljeniji nego što sam nekad bio. Za politički pluralizam na hrvatski način nisam ni bio pripremljen, jer je moje iskustvo u totalitarnom režimu s ljudima bilo pozitivno. Imao sam težak život, ali nisam imao negativna iskustva s ljudima. To nije bila dobra priprema za ono što je uslijedilo, odnosno za 'pluralizam na hrvatski način'.

Je li moguće prijateljstvo u politici i ima li razočaranja u prijatelje?

- Kako s kim. Ima prijateljstva, ali neki politički sukobi i razlike u mišljenjima su doveli u pitanje i prijateljstva. Iza mene je puno političkih sukoba, ali ja dugo trajem u hrvatskom političkom životu.