Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, jedan je od najboljih mladih hrvatskih menadžera. O tomu svjedoči i priznanje što ga je dobio 2008. kao menadžer godine u kategoriji javnih poduzeća kao direktor Gradskog parkinga u Šibeniku. U taj grad vratio se nakon uspješno započete karijere u Zagrebu. No, povratak je bio kratkoga daha jer su mladog stručnjaka koji je završio Ekonomski fakultet u Zagrebu te magisterij i šest usavršavanja u različitim područjima, prepoznali kao vrsnog znalca i pozvali ga u Zagreb, u Ministarstvo u kojem je danas državni tajnik.

Kako se bliži kraj drugog natječaja za izbor najboljeg ponuđača radi financiranja, projektiranja i upravljanja novim putničkim terminalom i infrastrukturom Zračne luke Zagreb, razgovor smo započeli upravo s pitanjem kad će se otvarati ponude.
- U drugom natječaju koji je u tijeku tražimo najboljeg ponuđača, a rok za dostavu ponuda istječe 31. listopada u 14 sati. Nakon što se provede ocjenjivanje ponuda, konačnu odluku donijet će Vlada.

Što će gradnja zračne luke u Zagrebu značiti za hrvatski zračni promet i gdje će nas ona pozicionirati?
- U jugoistočnoj Europi još uvijek nedostaje transferna regionalna zračna luka koja bi objedinila cijelu regiju i povezala je sa svijetom. Novi putnički terminal Zračne luke Zagreb projekt je stvaranja takvog čvorišta. Izgradnjom novog terminala putem koncesije osigurava se dolazak strateškog partnera s globalnim utjecajem u zračnom prometu, koji će uvesti nove linije i dovesti nove prijevoznike. Gradnja novog terminala znači i priljev svježeg kapitala, zapošljavanje domaće operative...

Pozicioniranje Zračne luke Zagreb kao regionalnog čvorišta imat će stabilizirajući efekt na nacionalnog zračnog prijevoznika i na sve povezane dobavljače, a sve će na kraju pozitivno utjecati na ekonomsku sliku Hrvatske.

Osim kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za što je iz državnog proračuna namijenjeno pet milijuna kuna, koji se još projekti financiraju u ovoj godini državnim novcem?
- Hrvatska je dužna, sukladno obvezama koje proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama za civilni zračni promet, povećati sigurnosne mjere u svim svojim zračnim lukama, za što je u državnom proračunu u ovoj godini osigurano 12 milijuna kuna. Više infrastrukturnih projekata za zračni sektor kandidirano je za pristupne fondove, a najizgledniji je projekt gradnje terminala C Zračne luke Dubrovnik vrijedan 49,16 milijuna eura. A u gradnju nove stajanke za zrakoplove površine 34.000 četvornih metara u Zračnoj luci Split uloženo je 90 milijuna kuna.

Prihvaćen je izmijenjeni Zakon o zračnom prometu. Kako teče njegova primjena u praksi?
- Zakon o zračnom prometu donesen je 2009., a izmjene i dopune u srpnju ove godine. Primjena teče bez ikakvih problema jer su u njihovoj izradi sudjelovali svi relevantni stručnjaci i institucije u zračnom sektoru.

Kakvi su rezultati u hrvatskom zračnom prometu?
- U sedam mjeseci registrirano je 3,149.071 putnika, što je 11,77 posto više nego lani kad ih je bilo 2,817.246, čime su premašene očekivane prognoze. Prevezeno je 5048,09 tona razne robe, ili 12,26 posto manje jer je prošle godine u tom razdoblju prevezeno 5735,59 tona.

Jesu li obećavajuća i ovogodišnja ostvarenja u željezničkom prometu?
- Ovogodišnje poslovanje pokazuje naznake oporavka željezničkog prometnog tržišta. Fizički pokazatelji svjedoče o minimalnom povećanju u prijevozu roba u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlu godinu. Sad je prevezeno 5,9 milijuna, a lani 5,8 milijuna tona. Povećanje je rezultat ostvarenja zabilježenih u unutarnjem prijevozu roba koji je porastao 7,9 posto. Iako je povećan prijevoz tereta, postignuti rezultati manji su od planiranih za 6,6 posto.

U putničkom prijevozu u prvih pola godine bilo je 32,1 milijun putnika, 2,1 posto manje od planiranog jer ih je lani registrirano 35,6 milijuna. Na to je utjecalo smanjenje prigradskog i međunarodnog prijevoza putnika. S druge strane, povećao se broj prevezenih putnika u lokalnom prijevozu za 4,1 posto u odnosu na prošlu godinu i 8,6 posto u odnosu na plan.

Morski promet godinama je u usponu. Je li tako i sada?
- U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvi dio godine obilježio je zamjetni rast prometa na trajektnim i brodskim linijama, posebno na brzobrodskima. Prema podacima Agencije za obalni linijski pomorski promet, do kraja lipnja prevezeno je više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Putnika je bilo 4.120,286 ili 3,2 posto više, a vozila 4,6 posto više.

Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik ili njih 47.587, tj. 12,5 posto više nego lani. Najveće povećanje prometa od čak 36,7 posto zabilježeno je na sezonskoj brzobrodskoj liniji 9141 Pula-Unije-Mali Lošinj-Ilovik-Zadar, a među trajektnim linijama uvjerljivo je najveći porast od 35,7 posto bio na pruzi 338 Lopar-Valbiska. Obje linije održava tvrtka Linijska nacionalna plovidba d.d. iz Splita.

Najveći dio prometa i dalje ostvaruje nacionalni brodar Jadrolinija, koji je u prvoj polovici godine prevezao 3.507.321 putnika i 875.208 vozila, što je 2,9 i 4,5 posto više nego lani. Jadrolinija, inače, u ukupnom prometu putnika i vozila i dalje sudjeluje s visokih 89 posto.

Očekujete li do kraja godine još bolje rezultate?
- Ako se pomorski promet nastavi odvijati jednako uspješno sve do kraja godine, sigurno je da će se osjetno nadmašiti rezultati iz 2010., a broj prevezenih putnika i vozila mogao bi se približiti onomu iz rekordne 2008.

U morskim lukama u ovogodišnjem srpnju u odnosu na isti mjesec lani zabilježen je porast pomorskog prijevoza i prometa brodova za 6,1 posto, a prometa robe za 2,7 posto.

Kakvi su učinci u cestovnom prometu?
- Od siječnja do kolovoza na hrvatskim je cestama registrirano 742,800.037 voznih kilometara, što je tri posto više nego prošle i pretprošle godine. Na autocesti Rijeka-Zagreb ostvarena su 710,190.524 vozna kilometra, što je povećanje od tri posto.

Na dijelu autoceste Zagreb-Bosiljevo II registrirana su 473.480.654 vozna kilometra, što znači da je promet bio dva posto jači, a na autocesti Bosiljevo II-Rijeka 236.709.870 voznih kilometara ili tri posto jači. Rast od tri posto zabilježen je i na autocesti Rupa-Matulji, te na Krčkom mostu kojim je prosječno na dan prošlo 11.067 vozila.

Koliki je ukupni promet ostvaren na svim autocestama?
- Na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. u osam mjeseci prošlo je 23,074.315 vozila ili 2,2 posto više nego lani kad ih je bilo 22,577.585.

Ostanimo još malo u cestovnom sektoru, u dijelu koji se odnosi na HAC. Koji se trenutačno projekti odvijaju i koje se sve investicije planiraju?

- Radi se trenutačno na dionici Vrgorac-Ploče, na tunelu Sveti Ilija i spojnoj cesti, te graničnom prijelazu Metković. Traju i radovi na dionicama Jakuševac-Velika Gorica i Buševec-Lekenik, na dionici Sredanci-Svilaj (granica BiH) te na izgradnji mosta preko rijeke Drave na autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-granica BiH.

Aktivno je gradilište na dionici ceste Vrbovec 2-Bjelovar (poddionica Vrbovec 2-Farkaševac) te na dionici Gradec-Kloštar Vojakovački (poddionica Gradec-Križevci). Do kraja ove i početkom iduće godine planira se početak gradnje mosta preko rijeke Save na autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-granica BiH i dionice Čvor Ploče-granica BiH.

Projekti na koridoru 5 c (granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-granica BiH –Ploče) u Strategiji prometnog razvitka RH označeni su najvišim prioritetom za budući razvoj cestovne infrastrukture u Hrvatskoj. Inače, izgradnjom koridora 5 c omogućit će se bolja cestovna povezanost srednje Europe (poručje Podunavlja) s Jadranom, tj. lukom Ploče. Riječ je o trasi koja je od vitalne važnosti za gospodarsku povezanost i prijevoz roba i putnika jer spaja Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i Ploče. Financiranje radova na svim dionicama i na koridoru 5 c osigurano je preko razvojnih banaka EBDR-a, EIB-a i KfW-a.

Što u poglavlju 14 koje se odnosi na prometnu politiku znače tri prijelazna razdoblja za promet?
- Europska komisija odobrila je sva prijelazna razdoblja koja je Hrvatska tražila, dok je u pregovorima osigurana prolazna ocjena za usklađeno nacionalno zakonodavstvo.

Omogućeno nam je i vrijeme prilagodbe za nacionalnu željezničku kompaniju. To znači reformu željezničkog sektora u Hrvatskoj jer su stvoreni svi uvjeti za otvaranje tržišta željezničkih usluga, ali i za stvaranje novih tijela potrebnih za njegovo funkcioniranje. Prijelazno razdoblje omogućuje da do punopravnog članstva u Uniji, dozvole koje su izdane željezničkim prijevoznicima u drugim zemljama neće vrijediti u Hrvatskoj.

Hrvatska je tražila i prijelazno razdoblje za početak primjene načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža). Prijelazno razdoblje za javni obalni linijski promet zatraženo je do 31. prosinca 2016., a za povremeni prijevoz putnika brodovima do 650 GT čija je luka ukrcaja i iskrcaja u Hrvatskoj (kružna putovanja u kabotaži) do 31. prosinca 2014.

JADRANKA KLISOVIĆ