Istarski župan i predsjednik IDS-a lvan Jakovčić opet prijeti regionalnom autonomijom. I to tko zna po koji put. Međutim, najnoviji povod prizivanju istarske autonomije je projekt nove bolnice, koji je za Istru, prema kojoj se država ponaša maćehinski, prevelik financijski zalogaj. Stoga Ivan Jakovčić u razgovoru za Spektar na pitanje je li traženje autonomije uvijek uoči izbora, zbog homogenizacije biračkog tijela, sada, pak u službi predsjedničkih izbora, u kojima prvi put trči IDS-ov kandidat Damir Kajin, odgovara:

- To su potpuno dva odvojena pitanja i jedno s drugim nema veze. To s predsjedničkim izborima nema veze, dapače, IDS je odlučio pitanje autonomije riješiti nakon ulaska Hrvatske u EU. Međutim, bjelodano je da se ignoriraju glavni istarski projekti, za koje mi novca imamo. Ali, naš nam se novac, uprihođen u Istri, krade, odlazi u državnu kasu, te se onda po političkim kriterijima on dijeli. Apsurdno je stoga da neki s našim novcem ostaju na vlasti i to ne može više tako!

Onda kako?

-Naši prioritetni projekti poput nove bolnice, sveučilišta, infrastrukturnih projekata, naprosto moraju biti realizirani. Zato nećemo niti čekati ulazakHrvatskeu EU, već ćemo krenuti u tu političku bitku za veću autonomiju. Ali nadam se da će ipak biti dovoljno pameti da si nećemo time stvarati štete.

Možete li biti konkretniji. Hoćete li i kada onda raspisati referendum o autonomiji, budući da ste Račanovoj Vladi poručivali kako ćete autonomiju braniti do incidenta, a Sanaderovoj da ste spremni raspisati referendum i dobiti potporu 80 posto birača? Je li Istra danas bliže referendumu, ili podjednako daleko kao i prijašnjih godina?

- Apsolutno smo spremni za referendum o autonomiji Istre i preuzimanju svih onih ovlasti koje pišu u Ustavu. Na taj korak smo spremni odmah.

Precizirajte ovaj vaš odmah?!

- Premda svjesni težine takve odluke, evo, konkretno ću vam reći. Ako do kraja ove godine ne bude nikakvih pomaka i garancije da se ide u realizaciju vitalnih istarskih projekata, prvenstveno bolnice i sveučilišta, do krajnje granice ćemo zaoštriti odnose…

Sa Zagrebom?

- S vlašću. Ovakvo ignoriranje Istre naši građani više ne mogu i ne žele trpjeti! I spravom! Zašto bismo u svemu prednjačili u ovoj zemlji, a tamo gdje je država odgovorna da Istri da, zapravo vrati, tu smo na začelju. Pri tomu lstra u državnom proračunu sudjeluje samo u prihodovnoj strani, kada treba uzeti i ugrabiti, a kada treba dati, Istre nigdje nema.

Figurativno govoreći, do kada će istarska koza moći izdržati, budući da su joj vime prije muzli i navlačili do Beograda, a sada, od osamostaljenja hrvatske države, do Zagreba?

- Njezino strpljenje, kao i naše strpljenje, pri kraju je. Nema ga više. To govorim glasno i jasno!

Što će biti ako prođe i ova godina, a od vaših očekivanja ne bude ništa? Što ćete poduzeti?

- Ako u sklopu donošenja proračuna i svega što se može dogoditi do kraja ove godine bude jasno da nema pomaka u korist naših projekata, mi ćemo nakon predsjedničkih izbora poduzeti konkretne mjere vezano uz raspisivanje referenduma o istarskoj autonomiji.

A to su?

- U ovom trenutku ne želim otkrivati karte i adute.

Dakle, tvrdite da zazivanje autonomije nema veze s utrkom za Pantovčak, u kojoj prvi put IDS ima kandidata, narodnog tribuna Damira Kajina. No, šanse mu nisu velike, sudeći prema istraživanjima javnog mišljenja?

- Damir je naš kandidat za predsjednika Republike, siguran sam da će kao simbol hrvatskog parlamentarizma i te kako dobro proći na tim izborima. Nemamo iluzije da može lako pobijediti, svjesni smo istraživanja, no Kajinova kandidatura može samo pridonijeti afirmaciji vrijednosti koje je Istra godinama izgrađivala i postala simbolom drugačije Hrvatske.

Zašto baš sada ponovno aktualiziranje autonomije?

- Autonomija je za Istru kisik. Veće ovlasti i više novca Istri se moraju konačno dogoditi. Kada bi danas bilo dovoljno pameti u ovoj zemlji i kada bi se ono što piše u Ustavu RH pretočilo u zakone, mi bismo već imali jednu snažnu decentralizaciju koja bi u velikoj mjeri zadovoljila potrebe te interese Istre i IDS-a. U hrvatski Ustav smo tijekom njegovih izmjena 2000. unijeli puno toga što je izvorno iz programa IDS-a. Međutim, ni Račanova koalicijska vlada, koju ste napustili u ljeto 2001., kao ni potonja HDZ-ova, nisu omogućile veću decentralizaciju.

Zašto?

- Točno, jer nijedna vlast očito ne želi ono što je izrijekom napisano u Ustavu pretočiti u zakone. Ni jedna se ne žeh odreći velikog djela financijskog kolača, koji ne pripada njoj, već jedinicama lokalne samouprave.

Mogu li i kada hrvatske regije dostići onu razinu fiskalne autonomije poput nama bliskih talijanskih regija Alto Adige i Friuli Venezia Giulia? Koliko se prihoda tih regija slijeva u blagajnu u Rimu?

- Razlike su drastične. Mi imamo stanje u kojemu 90 posto novca ide u državnu blagajnu, a u europskim autonomnim regijama odnos je često obrnut. Ja nemam iluzija da možemo izboriti status koji će nam omogućiti baratanje s devedeset posto svojih prihoda. Međutim, odmah treba utrostručiti proračune naših županija i odmah prenijeti dio vlasništva na županije, gradove i općine. Tu ja nemam više dilema.

Nije li pozivanje na autonomiju vaš isprobani politički marketinški trik za kojim posežete svako toliko, izvlačeći ga iz naftalina, kada znamo da ste tvrde autonomaše, na čelu s Ivanom Paulettom i njegovim suradnicima, davno izopćili iz IDS-a?

- Nikoga ja nisam izopćio, već su se oni razišli s politikom koja prevladava u našoj stranci. Oni su sami otišli. Ideja o autonomiji nije nikada bila u naftalinu, nego je uvijek na političkoj sceni, od osnivanja IDS-a do danas. Riječ autonomija nije nikakva prijetnja, jer mi nikome ne prijetimo, već samo želimo svoje. Ako netko želi ono što je njegovo, što je zaradio, želi time upravljati, pa zar to može biti prijetnja nekome? Prijetnja bi bila kada bismo mi željeli nešto što je tuđe. Mi želimo samo svoje. Svojim novcem razvijati svoju županiju, gradove i općinu. Zar nemamo na to pravo?

Koliko su prihodi Istre zastupljeni u državnom proračunu?

- Istra u državnom proračunu sudjeluje dvaput više od ostalih županija. Onda zaista više nema smisla da mi u 15 godina ne možemo riješiti bolnicu, sveučilište, infrastrukturne projekte. Ostvarujemo najveći dio turističke žetve u Hrvatskoj, a imamo najlošije ceste. Ne vidimo političke volje za potporom našim programima, stoga smo posegnuli za naj jednostavijom i najpravičnijom logikom. Ostavite nam naše novce!

Bivši premijer Ivo Sanader dao je potporu tim projektima, među njima i Brijuni rivijeri, pa se govorilo da je IDS s HDZ-om u tihoj koaliciji. Što očekujete od premijerke Jadranke Kosor, koja je zauzela odlučan i čvrst kurs u kormilarenju hrvatskim brodom?

- Sanader je bio dobro počeo, prepoznao je naše projekte i prihvatio ih, no kako je vrijeme odmicalo, on se bavio važnijim temama od Istre, gdje političku podršku ionako nikad nije imao. Praktički se sve zaustavilo.

Pa kakva je vaša poruka novoj premijerki i staroj Vladi?

- Mi ne želimo stvarati probleme, ali s druge strane ne možemo trpjeti ovakvo stanje. Gospođi Kosor nudim otvoreno mogućnost dogovora, bez konflikata. Za to treba političke volje za sve naše projekte, pa i Brijuni rivijeru, koju ste istaknuli. Umjesto da imamo tisuću novih radnih mjesta, imamo devastirane vojarne.

Ocijenite stil vladanja premijerke Jadranke Kosor, posebice, kao bivši ministar za europske integracije, njezin sporazum sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, koji je doveo do deblokade naših pristupnih pregovora?

- Nisam uopće iznenađen njezinim potezima, jer je dobro poznajem i znam da je vrlo odlučna žena. Deblokadu smatram pozitivnom, jer je premijerka u tom pitanju napravila ozbiljan pomak naprijed. To je dobar potez i ja joj čestitam na tome.

Hoće li premijerka uspjeti ostati na mjestu šefice Vlade do kraja mandata?

- Mislim da će to biti teško. I ja sam sklon prijevremenim izborima, odmah nakon predsjedničkih. Prvi natječajni krug za privatizaciju naših brodogradilišta doživio je fijasko.

Prije otvaranja ponuda, odustali su mogući jaki kupci poput Končara i Zaptera. Kako to pojašnjavate?

- Naša brodogradnja kronično boluje od strukturnih dubokih problema, a nisam uopće optimist da će se ona lako privatizirati. Osim Uljanika, svako je brodogradilište u banani. Bit će pravo čudo da se dogodi kvalitetna privatizacija brodogradilišta. Sva ona, osim Uljanika, imaju minimalne šanse da se uspješno privatiziraju. Naravno da se vlast boji socijalnih nemira, ali će morati i te kako dobro razmisliti što s brodogradilištima, jer prvi krug očito neće riješiti namjeru privatizacije.

Švicarska je zabranila ulazak Marka Perkovića Thompsona, ocjenjujući ga fašistom koji ugrožava njezinu unutarnju sigurnost. Dakle, demokratska je Švicarska o tom pitanju identičnog stava kao Istra?

- Istra je Švicarska. Nažalost, ne još po ekonomskom standardu, ali se nadam da ćemo ih u tome stići. Takva me odluka ne čudi, jer je njegovo izvorište netrpeljivost, rigidni nacionalizam, pa ne iznanađuje da mu se koncerti zabranjuju po Europi i Sjevernoj Americi. Ikonografija koju nosi, ali i tekstovi njegovih pjesama, ne pozivaju na toleranciju, nego na nasilje i mržlju. To je sasvim u suprotnosti sa švicarskim i istarskim demokratskim vrijednostima.

Ima li šanse u drugom izbornom krugu za Mesićeva nasljednika da oporbene stranke podrže zajedničkog kandidata te se odreknu kandidature svoga?

- Treba odvojiti parlamentarne od predsjedničkih izbora. Mislim da moguća koalicija SDP, HNS i IDS ima šanse pretvoriti se u izbornog pobjednika. No, za taj velik posao treba nam i Mesić, u izbornoj kampanji, po isteku njegova mandata. Jer on može biti samo dobrodošao i ne treba ga se bojati. Predsjednički izbori su nešto drugo, u prvom krugu će biti puno kandidata, u drugom dva. Očekivati je da IDS, ako Kajin ne uđe u drugi krug, stane uz mogućeg opozicijskog kandidata koji će afirmirati naše vrijednosti.

Ali, Mesić je javno najavio da se povlači iz politike, nakon isteka mandata?

- Njegovo je pravo da se povuče iz politike, ali ne možete meni oduzeti pravo da razmišljam na način da s Mesićem na izbornim listama možemo dobiti više glasova nego što ih možemo dobiti koalicijskim nastupom. Mesić je još uvijek najpopularniji političar u Hrvatskoj.

Nezastarijevanje privatizacijskog kriminala trebalo bi se naći u izmjenama Ustava. Oko autorskog prava prepiru se HDZ i SDP. Hoće li i takva izmjena ostati mrtvo slovo na ustavnom papiru, ako nema stvarne političke volje da se to provede?

- IDS je o tome govorio 90-ih, kao i onda dok sam bio u Vladi. No, izostala je politička volja za revizijom pretvorbe i privatizacije. Isti ljudi koji su sudjelovali aktivno u politici 90-ih bili su dijelom privatizacijskog kriminala, a danas predlažu ustavne promjene. Ja sam vrlo, vrlo rezerviran prema uspjehu istraga nakon toliko godina, a dakako da ćemo poduprijeti ustavne promjene. Mislim da se radi o demagogiji, a ne realnosti.

(Slobodna Dalmacija)