Istarski župan za Obzor o željenoj autonomiji i zašto njegove najave uvijek podižu prašinu, o Thompsonu, Kajinu, nacionalizmu i dvoumljenju između kastavske skupine i Mesićeva trećeg puta.

Prije svakih izbora, ili kad god mu ponestane medijske pažnje, Ivan Jakovčić potegne pitanje autonomije Istre, odnosno županije kojom suvereno vlada. Pritom je potpuno svjestan da čim on spomene autonomiju, na sve strane dižu se glasovi da zapravo želi odcjepljenje Istre od matice domovine, a vika na njega najčešće dolazi s političke desnice koja u Istrane iz nekog razloga oduvijek sumnja. Pritom on uživa u halabuci čudeći se, kao i većina neovisnih promatrača, zašto ga baš nitko ne pita što bi i kakva bi to autonomija Istre trebala biti.

O autonomiji Istre već dugo govorite, ali nikada niste točno objasnili što bi to trebalo značiti. Što je suština onoga za što se zalažete?

- Regionalna autonomija Istre je ideja koja je i pokrenula IDS. Od osnivanja stranke do danas to je dio našeg programa. Nekoliko puta donosili smo i konkretne dokumente, tzv. rovinjske deklaracije u kojima se nalaze elementi koji bi trebali biti sadržaj takve regionalne autonomije. Stjecajem okolnosti sudjelovali smo u Račanovoj vladi i kada su se donosile ustavne promjene uspjeli smo ugraditi ne mali broj onoga što mislimo da bi županije trebale imati kao izvorne ovlasti. Pa čak u Ustavu piše da sukladno ovlastima jedinica lokalne samouprave mora imati odgovarajuća financijska sredstva. To smo sve uspjeli staviti u Ustav, međutim, to nikada nije pretočeno u zakone. To je suština naših zahtjeva. Nema u tome nikakve priče o odcjepljenju, niti da smo mi protiv Hrvatske. Jednostavno tražimo da, 15 godina nakon rata, svatko polako počne preuzimati odgovornost za svoj dio Hrvatske. Ako neka županija ili regija ne želi odlučivati sama o sebi, možemo se dogovoriti i o asimetričnoj regionalizaciji, prema kojoj bi neki preuzeli ovlasti, novac i obveze, a drugi ne bi. Da ne bismo smetali hrvatskom ulasku u EU, stavili smo moratorij na ozbiljne razgovore o autonomiji Istre jer vidimo da nema političke volje da se o tome razgovara. Međutim, prevršilo je svaku mjeru to što nema najave da će se nama bitni projekti pojaviti u proračunu. I ponovo će se Istra naći samo na prihodovnoj strani, a tamo gdje bi trebala nešto dobiti neće je biti.

Koji su to projekti?

-Prije svega želim istaknuti projekt gradnje nove bolnice u Puli i sveučilišta u Puli.

Dakle, zbog ta dva projekta ponovo ste pokrenuli priču o autonomiji?

- Možemo tako reći. Strpljenju je došao kraj. Ne možemo više slušati obećanja kada vidimo da se ništa ne događa. To nije usmjereno ni protiv koga, nego želimo zaštititi naše sugrađane. Stalno nas se vuče za nos i ja sam u jednom trenutku rekao dosta.

Koristite li namjerno riječ autonomija, a ne decentralizacija ili regionalizacija?

- Hrvatska inačica za autonomiju je samouprava. Meni se autonomija nekako više sviđa. Da, ali autonomija ima negativan prizvuk.

Provocirate li namjerno?

- Ne, samo koristim u svijetu uobičajen izraz. Imate autonomiju sveučilišta i nitko ne misli da je to provokacija.

Svjesni ste da podižete tenzije kada je upotrijebite?

- Svjestan sam toga.

Kako bi, po vašemu mišljenju, trebalo provesti decentralizaciju i koliko bi vremena trebalo za to?

- Vremenski rok je nešto o čemu treba razgovarati, svjestan sam da se reforma lokalne samouprave ne može provesti preko noći. Još sam Sanaderu predlagao da se oformi tim od pet ministara, pet župana, pet gradonačelnika, pet načelnika i pet zastupnika koji bi konsenzusom napravili reformu lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, ali to nikoga ne zanima. Šukera zanima samo kako da nam pokupi lovu i s tom lovom ostane na vlasti djeleći je po političkim kriterijima. Vidljivo je da nema političke volje za ozbiljne razgovore o decentralizaciji. Ne želim biti isključiv i reći da sam samo ja u pravu, trebamo sučeliti argumente da svi budu uključeni u tu reformu.

Hoćete reći da se HDZ održava na vlasti istarskim novcem?

- U velikoj je mjeri to točno. Pogledajte kakvi su odnosi pa ćete vidjeti da je tako.

Koliko Istra daje u državni proračun? Je li to razmjerno njezinoj veličini i broju stanovnika?

- Sigurno dvostruko više. Najmanje. Ali zanimljivo je da nikada nisam uspio dobiti službene podatke. Nikada. U Ministarstvu financija nisu mi ih htjeli dati. Za naše glavne projekte trebalo bi nam oko 2 milijarde kuna da se razriješe gorući problemi. Nije to nikakav novac znamo li da se godišnje desetak i više milijardi kuna odnosi iz Istre u središnju kasu. Takve županije i s takvim prihodima nemaju smisla. To znaju i HDZ-ovi župani, ali se ne usude ništa reći. Županijske proračune treba odmah utrostručiti. Naravno, s tim povećanjem preuzeli bismo i ovlasti. Ne mislim da bismo samo trebali dobivati. Dapače.

Koje biste ovlasti predložili da jedna županija ima?

- Minimalno bi bilo da županije preuzmu odgovornost za školstvo, zdravstvo, rješavanje nezaposlenosti, infrastrukture, zaštite okoliša, kulture… Za to bismo trebali preuzeti odgovornost. Primjerice, sindikalna je košarica u Istri puno skuplja nego u ostaloj Hrvatskoj. Ljudi koji rade u državnoj upravi, imaju iste plaće, ali u Puli nemaju isti standard kao drugdje. To bismo morali ispraviti.

Zašto se sve vlade toliko boje decentralizacije? Misle li da će izgubiti veliki dio moći?

- Novac je moć. U tome sam potpuno realan, tko raspolaže s više novca ima više šanse da ostvari svoje ideje, da pomogne politički sklonima i tako ostane na vlasti. Da, i ja to želim, ali smo pokazali da surađujemo sa svim općinama u Istri, čak i s onima u kojima IDS nije na vlasti. Prioritet nam nisu općine u kojima je IDS na vlasti, nego programi razvoja. I želim da to vlada shvati. Ministarstvo zdravstva čak kaže da je hrvatski prioritet pulska bolnica, ali to samo kaže, bez ikakvih konkretnih poteza.

Jeste li s nekim drugim županom ili vođom političke stranke razgovarali o reformi?

- Samo načelno. Očekujem da će moguća koalicija SDP-HNS-IDS razgovarati uskoro o tome. Najvjerojatnije ćemo mi biti predlagači dokumenta. Postoji dobro raspoloženje u HNS-u i SDP-u prema decentralizaciji, no o konkretnim stvarima još nismo razgovarali.

Hoće li jedan od vaših uvjeta za sklapanje koalicije sa SDP-om i HNS-om biti to da se ispune vaši zahtjevi.

- Apsolutno! Bez toga IDS u toj koaliciji neće sudjelovati. Naš je ključni zahtjev pretakanje Ustava u zakone. Ne možemo li to napraviti u ovoj zemlji, onda se zaista moramo zapitati čime se to bavimo.

Je li IDS spreman preuzeti odgovornost i u izvršnoj vlasti pobijedi li vaša koalicija?

-Da!

To je novost, dosad ste izbjegavali preuzeti ulogu u vladi.

- To je djelomično novost. Imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu preuzeti ministarstva. Ulazak u vladu nam nije prioritet, nego želimo da vlada ima program koji će se zaista i ostvariti. Međutim, činjenica je da oni koji su bliže oltaru misu bolje čuju. Skloni smo preuzeti jedno ili dva ministarstva, imati nekoliko državnih tajnika te utjecaj u državnim tvrtkama. Želimo naša odlična iskustva na području poljoprivrede, regionalnog razvoja, turizma i europskih fondova prenijeti u vladu.

Dakle, željeli biste ministarstvo regionalnog razvoja i turizma?

- Da, tako je. Možda i kulture.

IDS ima svog predsjedničkog kandidata, ali vaša stranka nikada nije izašla izvan granica Istre. Mislite li zaista da Damir Kajin može prijeći Učku?

- Damir je odavno svojim političkim djelovanjem prešao Učku. On je sigurno jedan od simbola hrvatskog parlamentarizma. Netko ga voli više, netko manje, ali ga svi poštuju. Njegova je vrijednost što uvijek govori ono što misli. Mislim da je to vrijedno i da je time pomaknuo granice. Događalo mi se da me isti dan zovu i Milanović i Sanader i pitaju: Zar ne možeš zauzdati Damira? Dobro je kad me istodobno zovu i jedni i drugi, to znači da Damir dobro postupa.

Hoće li pobijediti na predsjedničkim izborima?

Ni meni to nije tako jednostavno reći, ne samo zato što istraživanja pokazuju da trenutačno to nije izgledno. Međutim, Damir je trenutačno jedan od naših najrasnijih političara, pa kampanja može krenuti u bilo kojem smjeru.

Često se čuju glasovi da će se i Vesna Pusić i Damir Kajin povući iz utrke u korist zajedničkog oporbenog kandidata, dakle Ive Josipovića?

- Za sada nema nikakvih naznaka za to. O tome nismo razgovarali. HNS je donio odluku da gospoda Pusić službeno ide u kampanju. HNS i IDS imaju načelni dogovor da bi bilo uputno imati zajedničkog oporbenog kandidata. No ako nam to ne uspije, Damira nećemo povući iz utrke. On će, ako ništa drugo i ne uspije li pobijediti, usmjeravati predsjedničku kampanju, jer će se svi morati očitovati o pitanjima koje on otvori.

Kajin je jučer dobio zadovoljštinu iz Švicarske. Thompsonu je na tri godine zabranjen ulazak u tu zemlju.

- Istra je mala Švicarska. Pokazalo se da su neke vrijednosti ipak važnije nego demagogija. Ne samo Kajin, nego u velikoj mjeri i građani Pule, koji su bili nezadovoljni najavom Thompsonova koncerta u Areni, dobili su zadovoljštinu. Ja bih s Thompsonom uvijek popio kavu. Nije mi problem s političkim neistomišljenicima popiti kavu ili popričati. Na kraju krajeva, koliko god njegovi tekstovi odišu nacionalizmom, to su pjesme koje neki slušaju i ne mislim da ih treba zabranjivati. No, zabraniti treba kompletnu ikonografiju koju on nosi sa svojim koncertima. Jedan sam od onih ljudi koji crne košulje u Istri ne želi više nikada vidjeti. Imali smo talijanske crnokošuljaše, ali bilo koji crnokošuljaši u Istri nisu dobrodošli. Dakle, Thompson sa svojom ikonografijom u Istru nije dobrodošao.

Zašto nacionalisti raznih pozicija mrsko gledaju na Istru i Istrane?

- Mislim da se znatnim dijelom radi o nerazumijevanju, ali i ljubomori na sve ono što smo postigli. Istra je zahvaljujući etničkoj, vjerskoj i jezičnoj toleranciji uspjela nametnuti i svojevrstan ekonomski i kulturni razvoj. U zadnjih petnaestak godina upravo zahvaljujući toleranciji definirali smo Istru kao multikulturnu regiju. Mogli smo i drugačije, ali to je bio IDS-ov izbor. Takvu politiku vodimo i mogu sa zadovolj stvom reći da su sve manjine uz nas. Na posljednjim izborima za župana siguran sam da su i mnogi skloni HDZ-u glasovali za mene jer su razumjeli da naša politika nije antihrvatska nego da želimo u Hrvatsku implementirati nove vrijednosti.

Stalno govorite o Istri kao o tolerantnoj sredini, je li u hrvatskoj Dalmacija postala svojevrsni antipod Istre?

- Žao mi je zbog mnogo toga što se u Dalmaciji događa. Žao mije i zbog najnovijeg Kerumova ispada, ali sam isto tako svjestan da se Dalmacija svaki dan sve više udaljuje od onoga što je Istra. Ipak, želim vjerovati da ta velika europska regija ima dovoljno unutarnje snage i pojedinaca koji će prevladati i da će pobijediti neka druga Dalmacija.

U posljednje se vrijeme često govori i o nekom trećem putu u kojem bi središnja figura bio sadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Je li vam i ta opcija jednako zanimljiva kao i kastavska skupina?

- Da! Prvi sam izjavio da Mesić treba biti s nama i da s njim moramo ići na izbore. Kao reakcija na tu moju ideju pojavilo se i zajedništvo SDP-a, HNS-a i IDS-a, ali Mesića se nitko od nas ne treba bojati. On je još uvijek najpopularniji političar u Hrvatskoj i želimo li jaku vladu i stabilnu većinu u parlamentu, siguran sam da nam je dobrodošao. Mesić jednostavno donosi glasove.

Na kojoj biste ga funkciji željeli vidjeti?

- Mislim da je to manje važno. O funkciji trebamo razgovarati, ali predsjednik nam sa svojim autoritetom u zemlji i inozemstvu na izborima može samo koristiti. O funkcijama trenutačno ne bih razgovarao. No, samo načelno – zar odlazak s najviše funkcije u državi i povratak u izvršnu ili zakonodavnu vlast ne izgleda u najmanju ruku sumnjivo.

Ne budi li to osjećaj da se samo želi zadržati vlast i ostati moćan?

- Mesić se ne nameće. On od nas ne traži ništa. Ja sam od njega tražio da ostane u politici. Ako nam može pomoći na izborima zašto to ne bismo upotrijebili. Ambicije u EU Razmišljao sam ne jednom o povlačenju iz politike, no dobio sam mandat do 2013. godine i do tada ću odgovorno sve odraditi. Nakon toga ću možda nastaviti karijeru u politici, u Europi. Imam veliko međunarodno iskustvo na razini regija i želio bih ga upotrijebiti. Možda ću se, pak, povući u Sveti Juraj i promatrati ono što se događa oko mene.

U Istri se dobro zna tko je Nino, a tko Plinio.

Što se pojavom Željka Keruma dogodilo na političkoj sceni. Znači li osnivanje njegove stranke zaustavljanje procesa bipolarizacije?

- Prave bipolarizacije nikada nije bilo. Činilo se da sve vodi k tome.

- Da, ali sjetite se devedestih kada je SDP naglo pao pa se vratio ili pada HDZ-a koji se isto tako vratio, ali uvijek je bilo i drugih političkih snaga. Na ovim izborima prvi se put glasovalo izravno za osobu, pa je realno da su ljudi pomalo siti uvijek istih osoba. Pa i moj najveći problem nije realizacija ideja, nego činjenica da sam dugo u politici. S druge strane, svježi ljudi uvijek izazovu interes, pogotovo imaju li novca. Puno su uložili u kampanju i puno su dobili.

Bez obzira na novac, vi ste uspjeli pobijediti Plinia Cucurina.

- Zato što se zna tko je Plinio, a tko je Nino. Istra je mala i Plinio je uspio okupiti sve naše povijesne protivnike i dobiti njihove glasove koji idu od ljevice do desnice. Ipak, mi smo pobijedili.

(Obzor)