Slobodno u Europu

Danijel  Mileta

Nema zapisa

 

Kamion&Bus -magazin specijaliziran za gospodarska vozila,prosinac/siječanj 2010./2011. Zatvaranjem poglavlja 14. u pregovorima Hrvatske i EU definiran je položaj naših prijevoznika u Europi te njihov kod nas. Tim povod smo razgovarali s Danijelom Miletom, državni tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.   Zatvaranjem poglavlja 14. definirani su odnosi Hrvatske i EU u području prometa (mi ćemo se ovdje ograničiti samo na cestovni), što će se za naše prijevoznike točno dogoditi s datumom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji? Što je s dozvolama odnosno licencijama? Što je s putničkim prijevozom? Za hrvatske prijevoznike će pristupanje Europskoj uniji, osim što će predstavljati određeni izazov, značiti i otvaranje novih tržišnih prilika kroz pozitivan utjecaj na njihovu konkurentnost u određenim segmentima. Ulaskom u članstvo u Europskoj uniji vrije me izvršenja usluga prijevoza će se skratiti za sve grane prometa, pa tako i za cestovni prijevoz. Povećat će se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjiti troškovi prijevoza. Naime, zbog uklanjanja kontrola s graničnih prijelaza prijevoznici neće gubiti vrijeme na čekanja na graničnim prijelazima, te će se izbjeći dosadašnji znatni dodatni troškovi uzrokovani detaljnim pregledom kod prelaska hrvatske granice, koji su imali utjecaja na konkurentnost cjenovno i vremenom tranzitiranja robe do konačnih odredišta. Postojanje dozvola za obavljanje cestovnog prijevoza tereta prijevoznicima predstavlja određeno ograničenje zbog samog administriranja odnosno pribavljanja dozvola (ponekad četiri ili pet dozvola za obavljanje jednog prijevoza) te zbog stvaranja troškova, plaćanja pristojbe za dozvole. Poteškoću predstavlja i nedostatan broj dozvola za prijevoz u i preko pojedinih država članica kao što je Italija ili Austrija, zbog čega prijevoznici nisu u mogućnosti izvršiti ugovorene poslove prijevoza, a te iste poslove preuzimaju prijevoznici iz država članica. Jedna od prednosti pristupanja Europskoj uniji je što dozvole više neće biti potrebne za prijevoz tereta između država članica Europske unije, koji će se obavljati temeljem licencije Zajednice. Uvjeti za dobivanje licencije Zajednice su jednaki uvjetima koji su propisani za dobivanje licencije za međunarodni prijevoz tereta. Licencija se izdaje s rokom važenja do 5 godina, a nakon stupanja na snagu nove pravne stečevine Europske unije (Uredbe 1072/09) licencija će se izdavati s rokom važenja do 10 godina. Što se tiče prijevoza između države članice i treće države (države nečlanice), do sklapanja posebnog ugovora između Europske unije i treće države takav prijevoz će se obavljati prema dvostranim ugovorima koje ima pojedina država članica s tom trećom državom. U odnosu na cestovni prijevoz putnika, pristupanjem Europskoj uniji prijevoz će moći obavljati samo prijevoznici koji imaju licenciju Zajednice. Za obavljanje redovnog linijskog prijevoza putnika i dalje će biti potrebna dozvola, a posebni linijski i povremeni prijevoz putnika će se obavljati bez dozvole. Hrvatski prijevoznici će moći neograničeno obavljati prijevoz putnika između država članica Europske unije, a obavljanje kabotaže će biti dopušteno ako se radi o posebnom linijskom i povremenom prijevozu putnika, te u linijskom prijevozu putnika ako je taj prijevoz dio međunarodne usluge prijevoza. Nakon isteka prijelaznog razdoblja koje je Europska unija tražila, određena prednost će biti i mogućnost obavljanja cestovne kabotaže, odnosno mogućnost obavljanja prijevoza tereta između mjesta unutar država članica za prijevoznike koji nemaju sjedište u toj državi članici, što znači veću mogućnost zapošljavanja hrvatskih prijevoznih kapaciteta izvan Hrvatske.   Što je definirano prijelaznim razdobljem (u cestovnom prijevozu) i koliko ono traje? Sukladno prijelaznom razdoblju koje je tražila Europska unija, tijekom dvogodišnjeg razdoblja od pristupanja Europskoj uniji hrvatski prijevoznici neće moći obavljati usluge nacionalnog cestovnog prijevoza (kabotaže) u drugim državama članicama, i uzajamno, prijevoznici drugih država članica neće moći obavljati iste usluge na hrvatskom teritoriju. Na načelu uzajamnosti traženo dvogodišnje prijelazno razdoblje pojedine države članice mogu produljiti za najviše dvije godine ili mogu u svakom trenutku dozvoliti cestovnu kabotažu na svom teritoriju.   Otvaranje EU tržišta neki vide kao veliku priliku dok dugi upozoravaju na opasnost strane konkurencije. Hoće li našim prijevoznicima biti bolje ili lošije? Prednosti pristupanja Europskoj uniji primjerice u smislu uklanjanja kontrola s graničnih prijelaza, i time povećanja konkurentnosti hrvatskih prijevoznika cjenovno i vremenom tranzitiranja robe, ili prednosti u smislu ukidanja dozvola zasigurno nisu zanemarive. Uzimajući u obzir i statističke podatke za deset država članica koje su ušle u Europsku uniju 2004. godine, potrebno je istaknuti znatno veće stope rasta međunarodnog prijevoza tereta za te države u razdoblju od ulaska u Europsku uniju, koje su dosezale i iznad 100% za pojedine od njih u razdoblju do 2008. godine, u usporedbi s Hrvatskom koja je imala stopu rasta od tek nešto iznad 3%. Premda će otvaranje tržišta predstavljati određeni izazov za hrvatske prijevoznike u smislu strane konkurencije, realno je za očekivati da će u najvećem dijelu utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u tom sektoru biti pozitivan.   Hoće li Hrvatska ulaskom u EU odmah prihvatiti i Euro 6 kao obvezu budući da njezino uvođenje koincidira s našim očekivanim ulaskom (doduše ni jedan ni drugi datum još nisu definirani)? Emisijski standardi definiraju prihvatljive granice emisije ispušnih plinova za nova vozila koja se prodaju u državama članicama Europske unije. Ti standardi definirani su nizom propisa Europske unije koji određuju progresivno uvođenje sve viših standarda. Nova vozila koja im ne udovoljavaju ne mogu biti prodana u Europskoj uniji, međutim novi standardi se ne primjenjuju na vozila koja već jesu na cesti. U Europskoj uniji za nova vozila prodana u državama članicama od rujna 2010. je na snazi emisijski standard EURO 5, te je u prijedlogu i EURO 6 koji, najizglednije je, neće biti na snazi u trenutku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U Hrvatskoj je također na snazi emisijski standard EURO 5, a za Hrvatsku kao državu članicu Europske unije će u trenutku kada stupe na snagu vrijediti ista pravila kao i za ostale države članice. Prilagodba EU standardima svakako će za posljedicu imati manje zagađenje od ispušnih plinova. Može naravno i predstavljati određeni izazov za vlasnike vozila u smislu troškova nabavke novih vozila, međutim nabavka vozila viših emisijskih standarda će omogućiti prijevoznicima koji se na to odluče i ostvarivanje određenih pogodnosti u smislu primjerice plaćanja cestarine u Europskoj uniji.   Nakon digitalnih tahogafa i strožih Euro normi, naše prijevoznike očekuju promjene u načinu stjecanja (ali i održavanja) stručne osposobljenosti? U postupku prilagodbe propisima Europske unije provedeno je usklađivanje u odnosu na stručnu osposobljenost vozača, i to kroz Zakon o prijevozu u cestovnom prometu i Pravilnik o početnoj i periodičkoj izobrazbi. Dakle, pored dosadašnjeg srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje vozač, danom pristupanja Europskoj uniji u smislu stručne osposobljenosti vozača postojat će i obveza stjecanja početnih kvalifikacija te obveza periodičke izobrazbe svakih 5 godina. Stjecanje početnih kvalifikacija, u usporedbi s dosadašnjim srednjoškolskim obrazovanjem za zanimanje vozač, provodit će se u obliku tečaja u trajanju od najmanje 140 nastavnih sati ili provjerom znanja. Periodička izobrazba svakih pet godina provodit će se pohađanjem obveznog tečaja u trajanju od najmanje 35 nastavnih sati. Stoga, premda će srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje vozač i dalje biti važeće, za pretpostaviti je da će izgubiti na značaju obzirom na promjene koje će nastupiti u smislu stjecanja stručne osposobljenosti vozača koje će možda biti vremenski manje zahtjevno, a istovremeno će osiguravati kontinuiranu izobrazbu i dopunu znanja.   Ulazak u EU učinit će granične službe prema Sloveniji, Italiji i Mađarskoj nepotrebnima, što će se dogoditi s tim ljudima? Ministarstvo financija, Carinska uprava prilikom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju planira zadržati carinske službenike u što većem broju. Svakako da je cilj učinkovito i kvalitetno preraspodijeliti ovlaštene carinske službenike na poslove i zadatke koje će carinska služba morati obavljati prilikom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Naime, ulaskom u Europsku uniju još će se pojačavati administrativni kapaciteti usmjereni na carinski i trošarinski nadzor na cijelom području Republike Hrvatske sukladno ovlastima carinskih službenika, a sve u cilju efikasnijeg suzbijanja kriminalnih radnji, kao i jačanja buduće vanjske granice Europske unije u smislu povećanja broja ovlaštenih carinskih službenika.   Razgovarao: Matko Jović