KOORDINATOR IZBORNIH AKTIVNOSTI KUKURIKU KOALICIJE U 9. IZBORNOJ JEDINICI

Ranko Ostojić jedan je kut dnevnog boravka u splitskoj obiteljskoj kući pretvorio u mali izborni stožer: tabla s piši-briši rasporedom aktivnosti u 9. izbornoj jedinici, stolno računalo, iPad, registratori i fascikli...

Vrlo je aktivan na Facebooku, gdje mu zid opslužuje agilna četa volontera, pa je prema statusima na njemu lako provjeriti da je koordinator SDP-ovih predizbornih aktivnosti u “utvrdi HDZ-a” doista jako posvećen svom poslu. Kako bi se to u zavičaju reklo - kao da ima “motor u guzici”, razletio se po terenu i nikako ne pristaje na uvriježene stereotipe o neosvojivom carstvu Božidara Kalmete i Darka Milinovića.

- Mi ne priznajemo “utvrde”. Taj stav da postoje određene sredine u kojima nemaš što raditi potpuno je kriv. Upravo obrnuto, nastojimo doći u svaki grad i općinu, razgovarati s ljudima, bez obzira na to koja je njihova politička orijentacija, da bismo izložili svoj program, svoja rješenja - manje govoreći kakva je suparnička strana, jer to ljudi savršeno dobro vide, a više da razbijemo to tradicionalno opredjeljnje “glasanja oduvijek”. Vrijeme je da se ljudi opredjeljuju prema programskim rješenjima. Istina nam je najjače oružje.

Kakvu istinu posredujete?

- Prije svega da su 2003. izbori dobiveni s jamstvenom karticom koju je u ruci držao Ivo Sanader, a od koje se ništa nije ostvarilo, a 2007. s programom “3 puta 7”, kojim se obećavalo da ćemo imati 7 posto nezaposlenih, 7 posto rasta BDP-a i 7 velikih infrastrukturnih projekata. Nezaposlenost je danas preko 18 posto, rast BDP-a je ispod 0,7 posto... Eto, ljudima kažemo da politika treba prije svega ovisiti o tome jesi li obavio ono što si obećao na početku mandata.

O tome se može govoriti u bilo kojoj izbornoj jedinici, a ova je posebna, recimo da je ona jedna od onih u kojima postoji nešto izraženiji zazor od “komunjara”, pa neke ljude morate dobiti da glasaju za SDP.

- Nikad ne podcjenjujem birače i duboko vjerujem da, bez obzira na taj tradicionalni odnos, sve teže nasjedaju na tu priču o navodnoj “crvenoj opasnosti”. Razgovore na terenu vode ljudi poput Ante Kotromanovića, koji je apsolutno jedna od osoba koje su najzaslužnije za oslobođenje tih krajeva i kojemu se nikako ne može prigovoriti “crvenilo”, a mi ionako ne pristajemo na podjedlu na “crvene” i “crne”.

Ono što mi govorimo u tim krajevima jest da se ne može živjeti od socijale; da rad treba biti pravo, a ne privilegij; da smo spremni poticati i poljoprivrednika i poduzetnika, ali ne kao dosad, da se poticaj plaća po hektaru, a ne po proizvodu ... Komuniciramo program, a to je prvi put u kampanji. Plan 21 su izradili stručnjaci kroz godinu dana, ali smo postigli da ljudi otvoreno postavljaju pitanja o njemu i pronalaze rješenje svog problema.

Više od 3300 pisanih pitanja dobili smo diljem Hrvatske, a velik broj i u 9. izbornoj jedinici. Na više od 90 posto njih već je odgovoreno. Ovdje su najčešća pitanja vezana uz upravljanje pomorskim dobrom, reindustrijalizaciju, decentralizaciju, nedorečene zakone o graditeljstvu, kao i turizam. Uočili smo da su ljudi bez obzira na političku orijentaciju jako nezadovoljni funkcioniranjem administracije, nedostupnošću javnog servisa pri rješavanju konkretnih problema. Nitko ne traži ništa više nego normalan život.

Premašen plan

Vi ste koordinator izbornih aktivnosti u 9. izbornoj jedinici. Zašto ne 10., splitskoj? Ovdje živite...

- Na izborima 2007. potpuno sam ispunio i premašio plan za 9. jedinicu - postigli smo dvaput bolji rezultat nego 2003. i vjerujem da je to bio razlog zašto mi je ponovno ukazano povjerenje. Na tom istom području proveo sam dio svoga radnoga vijeka, na njemu sam i ratovao i nitko me nikad nije pitao zašto, kad nisam iz tog kraja. Tu su četiri županije, tako da nitko nije “autentični” predstavnik za sve četiri.

Je li to možda ipak posljedica i neke vaše neuglavljenosti u esdepeovsko okružje u 10. izbornoj jedinici?

- Stalno inzistiranje na tome je promašeno i nepotrebno ...

Pa, žalili ste se na neregularnosti na izborima za Gradski odbor SDP-a u kojima je pobijedio Jurjević ...

- Mi smo demokratska stranka i neću reciklirati prastare vijesti. Marin Jurjević je predsjednik splitskog SDP-a, kao što sam ja izabran za člana predsjedništva SDPH-a, upravo u srazu sa svojim stranačkim kolegom, a ne protivnikom Marinom Jurjevićem.

Dobro, onda neću ponovno povlačiti pitanje bliskosti Jurjevića i Radojkovića s Kerumom ...

- Vas u medijima zanima isključivo incidentna situacija, a pri tome ne primjećujete da mi demokratski funkcioniramo i poštujemo demokratski donesene odluke. Ja sam i na izborima za gradonačelnika dobio ne samo respektabilan broj glasova nego smo pomeli aktualnoga gradonačelnika, a naš prioritet je bila borba s HDZ-om.

Ali, s neformalnom koalicijom koja se nakon prvog kruga stvorila između HDZ-a i Keruma, više nije bilo šanse da to dobijemo. Nemojmo zaboraviti da je Sanader dan prije izbora vrlo uvredljivim riječima govorio o Kerumu, da bi tri dana nakon toga, prije drugog kruga, promijenio ploču. Sanader mi je nakon prvog kruga izbora javno u Saboru čestitao na rezultatu, ali i napomenuo da neću biti gradonačelnik.

Možda sve to stoji, ali stoji i činjenica da Marin Jurjević u Gradskom vijeću nije neka uvjerljiva oporba Željku Kerumu.

- Ne razumijem zašto me, u trenutku kad se bliže parlamentarni izbori, pitate za lokalne stvari. Puno je važnije pitanje, ponavljam, je li Željko Kerum kontinuirano bio u koaliciji s HDZ-om. Tvrdim da jest. Prava “triska”, o kojoj treba razgovarati, jest situacija da Kerum postaje prvi splitski hadezeovac, čime su svi HDZ-ovi birači napokon mogli vidjeti ono što sam ja govorio prije dvije godine.

Eto vidite kako je priča o lokalnom prerasla ipak u razgovor o parlamentarnim izborima...

- Samo kažem da to nema veze s funkcioniranjem Gradskog odbora SDP-a. Da sam u protekle dvije godine imao priliku za bilo kakav razgovora za “Slobodnu”, možda bih vam to mogao objasniti, ali očito su samo izbori povod za razgovor. Time se uskraćuje slanje poruka ljudima koji su saborski zastupnici s ovog područja kroz svo ovo razdoblje.

Ponavljam: ovo je moj prvi intervju u “Slobodnoj” nakon skoro dvije godine, a isto sam zamjerio i Radio Splitu u nedavnom razgovoru. Tako je u 86 gradova i općina, na svim radiopostajama i u drugim medijima. Uvijek je protežiran onaj tko je na vlasti.
Dvoličnost sustava

Izgledni ste ministar unutarnjih poslova u mogućoj vladi Kukuriku koalicije. Kako komentirate Karamarkovu namjeru da instalira svoje ljude u policiji prije izbora? Može li to uopće provesti za ovo vrijeme?

- Instaliranje Milijana Brkića na listu HDZ-a - pri čemu nije bitno njegovo ime, već funkcija zamjenika ravnatelja policije - kao i to da je policijskog sindikalnog čelnika Imotski predložio za 10. izbornu jedinicu, samo su neki dokazi lažne depolitizacije policije. Glavno da su prije nekoliko mjeseci donosili zakon kojim se policijskim službenicima zabranjuje članstvo u strankama. Tu se očituje sva dvoličnost sustava koji gradi HDZ.

U trenutku kad je Karamarko došao na mjesto ministra unutarnjih poslova, prije više od dvije i pol godine, obećao je da će se odmah provesti izmjene Zakona o policiji. Od te depolitizacije ispalo je - ovo “de”. A politizacija je okrunjena Karamarkovim učlanjenjem u HDZ i - sada - cementiranjem kadra koji je po političkim kriterijima ušao u sustav tijekom 90-ih godina. Iako među njima ima i jako dobrih profesionalaca, ali takvi ne dobivaju priliku.

Svjestan da odlazi s mjesta ministra, on pokušava kroz Zakon, koji je donosen u ožujku 2011. s napomenom da ga valja hitno izglasati, navodno pod pritiskom EU-a radi zatvaranja Poglavlja 23., cementirati stanje. A od 1. travnja 2011., kada je zakon stupio na snagu, do sada je bilo dovoljno vremena da se donesu i provedbeni akti. No, donose ih tek sada, a oni su puni nedostataka. Sve to, kao i spuštanje kriterija, govori koliko je bila prazna priča o depolitizaciji.

Kao eventualni novi ministar unutarnjih poslova, imate li što efikasno protiv toga?

- Mi ćemo sigurno provesti stvarnu depolitizaciju policije. Ovo nas može usporiti, ali ne i onemogućiti. To je nepotrebno trošenje vremena. Hrvatska policija mora biti jamac sigurnosti svim građanima Republike Hrvatske. Nažalost, svjedoci smo da se događa puno zloporaba policijskih ovlasti, a da na to nema adekvatnog odgovora. U tom dijelu je potrebna kvalitetna reforma.

U Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj stoluje već drugi “gostujući” načelnik. Što to govori o stanju u njoj, odakle to nepovjerenje prema lokalnim kadrovima?

- Ono što također treba reformirati u policiji je upravljanje ljudskim resursima. Umjesto da se sredi situacija u Splitu - da se ne događa ono čega smo svjedoci, a to je nekoordinacija rada policije s Državnim odvjetništvom, evidentno nepoštovanje uputa i savjeta DORH-a, sprega s lokalnim moćnicima i tapšanje po ramenu s ljudima koji pripadaju krimmiljeu... - naravno da su morali slati ljude sa strane, jer ne izlaze nakraj sa svim tim evidentnim problemima koji na ovaj način i dalje ostaju neriješeni. Gostujući kadrovi nisu uspjeli raskrstiti s onim što je ostalo kao kontinuirana politika.

“ Kad ste spomenuli koordiniranje rada policije i DORH-a... Vi ste imali vrlo dobru koordinaciju s Mladenom Bajićem za vašeg mandata ravnatelja policije. Hoćete li uspješno surađivati? Zoran Milanović je u Dnevniku, na pitanje o Mladenu Bajiću, izjavio da nitko nije nezamjenljiv...

- Odvjetništvo i USKOK u ovom trenutku vode samostalnu borbu s najvećim aferama, pri čemu su ostale nadležne institucije ili bile potpuno slijepe ili nisu željele vidjeti što se dogodilo. USKOK je u svim ovim aferama obavio policijski posao. Policija s tim apsolutno nije imala nikakve veze. Uspješno je bilo otvaranje samo onih slučajeva u kojima policija nije sudjelovala.

o je nedopustivo u svakoj normalnoj državi i koliko god gospođa Kosor govorila o tome da se ona nalazi na čelu borbe protiv korupcije - to implicira da bi ona mogla to i zaustaviti. Da je sve ovo što su otvorili DORH i USKOK došlo u ruke policiji, pitanje je bismo li imali otvorene sve ove afere koje se više ne mogu zaustaviti. Da bismo ocjenjivali rad DORH-a, moramo pričekati ne samo faze istraga ili optuženja, već i presuda.

SANDRO POGUTZ