MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA O KRIZNIM TOČKAMA SVOJEGA RESORA:

Na čelo Ministarstva zaštite okoliša i prirode ovoga tjedna je došla Mirela Holy, predsjednica SDP-ova Savjeta za zaštitu okoliša, koja je od 2001. do 2005. godine i sama “pekla zanat” u tadašnjemu Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Kakav će ubuduće biti ustroj Ministarstva?

– Sigurne su Uprava za zaštitu okoliša, Uprava za zaštitu prirode i Uprava za inspekcijske poslove u kojoj bi bili sektori inspekcije zaštite okoliša, te inspekcije zaštite prirode. Voljela bih imati i upravu za održivi razvoj, koja bi trebala biti središnje koordinativno tijelo za prijedloge različitih programa, mjera i rješenja vezanih uz politiku održivog razvoja za sve druge resore.

 Kolikim ćete sredstvima baratati?

– Dosadašnje Ministarstvo je s nešto manje od 700 djelatnika imalo proračun oko 600 milijuna kuna, no naš će proračun zbog štednje biti srezan. No politika zaštite okoliša, prirode i energetske učinkovitosti se, uostalom, i ne financira iz proračuna Ministarstva, nego iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je do sada godišnje uprihođavao oko 1,2 milijarde kuna.

Koji su problemi i stanje zaštite okoliša u Dalmaciji?

– Za projekte sanacije određenih crnih točaka već se potrošilo mnogo sredstava Fonda, prije svega na sanaciju Salonita i Obrovca. Nažalost, novac se trošio na netransparentan, čak i kriminalan način.

Kakvo je stanje s otpadom bivše tvornice glinice u Obrovcu?

– Sanacija je provedena, čini se, bez plana i programa sanacije, i po totalno pogrešnoj tehnologiji zatrpavanja opasnog mulja građevinskim otpadom. U tijeku je revizija i analiza jer su nastali opasni džepovi mulja i bojim se da će sanacija toga “vrhunski” odrađenog posla koji je obavila tvrtka “Odlagalište sirovina”, koja je taj posao dobila bez odgovarajućih referencija, biti skuplja od samog procesa sanacije.

Kako se namjeravate boriti protiv sličnih koruptivnih aktivnosti?

– To više nije stvar Ministarstva, nego pitanje istražnih i pravosudnih organa. Mi moramo odraditi ono što je u interesu okoliša. Pokrpati rupe i gasiti požare, a bojim se da ih ima i više nego što se zna.

Što mislite o projektu Cemexa da stare željezničke pragove koristi kao alternativni izvor energije?

– Planiram se držati zakona sviđalo se to ili ne vlasnicima cementara ili lokalnoj zajednici, jer zakon mora vrijediti za sve.

Osobno nisam sklona spaljivanju drvenih željezničkih pragova jer se time enormno povećavaju emisije polikloridnih bifenila, žive i drugih zdravstveno rizičnih teških metala.

Pokus u Cemexu

Mislim da je suprotno odredbama Zakona o zaštiti okoliša u toj mjeri povećavati koncentracije tako opasnih spojeva, bez obzira što se tvrdi da su u graničnim vrijednostima emisije. Sklona sam rješenju da se, prije izdavanja dozvole, organizira pokusno spaljivanje i mjerenja emisije na licu mjesta.

Neka nevladine udruge i građani odrede nezavisni laboratorij za analizu i uzorkovanje kako bi se isključila svaka sumnja u namještanje rezultata, i sami utvrde odabir uzoraka i lokacije mjerenja u dogovoru sa stručnjacima. Ako se, međutim, pokaže da je spaljivanje pragova u tehnološkim standardima prihvatljivo za okoliš, Ministarstvo će morati odobriti takav zahvat jer mora poštovati zakone.

Što će biti s gradnjom centara za gospodarenje otpadom?

– Iako smatram da centri nisu najbolje rješenje jer ne selekcioniraju otpad na mjestu nastanka (u kućanstvima), oni koji su već daleko odmakli u realizaciji, za koje su dogovorena sufinanciranja iz fondova EU-a, neće se zaustaviti.

Koja je sudbina splitskog odlagališta Karepovac?

– Karepovac treba sanirati i zatvoriti. Moramo vidjeti što će biti s Lećevicom, koja je jedan od prioriteta. Bojim se da se projekt Lećevica neće moći zaustaviti jer je predaleko odmaknuo, i sa studijom utjecaja na okoliš i s dogovorom o financiranju. No, vidjet ćemo na koji se način može poboljšati, da bude ekološki i ekonomski što prihvatljiviji.

Što mislite o gradnji na Marjanu?

– Uprava za zaštitu prirode odbila je dati suglasnost, a resorno Ministarstvo za prostorno uređenje reklo je kako ne postoje potrebe za donošenjem prostornog plana, što mi se čini neobičnim tumačenjem.

Mi svakako namjeravamo razmotriti prijedlog prema kojemu bi resor zaštite prirode, koji je sad u mojemu ministarstvu, Marjan proglasio višom zaštićenom kategorijom. Na taj način na Marjanu bi se onemogućila gradnja, no prvo moram vidjeti što će reći struka zaštite prirode, i postoje li posebna prirodna obilježja koja bi nam omogućila da se podigne razina zaštite tog područja.