Ovog tjedna hrvatski su promatrači prvi put službeno kročili u Europski parlament, a nakon prvih ostvarenih kontakata u toj instituciji, od sljedećeg tjedna, kada odlaze na sjednicu parlamenta na kojoj neće imati pravo glasanja, za njih počinje proces »uhodavanja«, koji bi morao biti što kraći. Među njima je i HNS-ov Jozo Radoš, koji je u razgovoru za Vjesnik opisao svoje prve dojmove iz Europskog parlamenta i objasnio kakvi izazovi očekuju hrvatske promatrače u Bruxellesu.
Zadaća promatrača je dvostruka. S jedne strane izgradnja vlastitih kompetencija, a s druge strane pokrivanje onih pitanja koja su od posebnog interesa s nacionalnog stajališta
|
Kakvi su Vaši prvi dojmovi iz bruxelleskog zdanja?
- Ništa neočekivano. Riječ je o jednom uistinu velikom zdanju u kojem se treba znati kretati. Isto vrijedi i za sadržaj rada Europskog parlamenta, kao i rada hrvatskih promatrača u njemu.
Koliko će uopće trebati da se upoznate sa svim procedurama? I jeste li uočili ponešto što bi se moglo prenijeti u Hrvatski sabor?
- Osnove rada Europskog parlamenta već su mi uglavnom poznate, a vrlo brzo ću uhvatiti i detalje potrebne za rad promatrača. Uočio sam dvije stvari koje bi bio dobro prenijeti u Hrvatski sabor. Doduše, kao standardne parlamentarne procedure poznate su mi i od ranije. Prva je dugoročnije planiranje rada, a druga je obogaćivanje mogućnosti izravne komunikacije zastupnika i Vlade, što se postiže raznim vrstama zastupničkih pitanja.
Uočio sam dvije stvari koje bi bio dobro prenijeti u Hrvatski sabor. Prva je dugoročnije planiranje rada, a druga je obogaćivanje mogućnosti izravne komunikacije zastupnika i Vlade, što se postiže raznim vrstama zastupničkih pitanja
|
Koliko ste razradili plan djelovanja, postoje li neki prioriteti?
- Riječ je o dva posla, u Hrvatskom saboru i u Europskom parlamentu. Čini mi se da je pravi omjer angažmana pola-pola. To bi značilo dva, tri dana u Hrvatskom saboru, a dva, tri dana svaki tjedan u Europskom parlamentu. Pri tome treba paziti koje su teme od osobite važnost svakom pojedinom promatraču u obje institucije. Zadaća promatrača je dvostruka. S jedne strane izgradnja vlastitih kompetencija, a s druge strane pokrivanje onih pitanja koja su od posebnog interesa s nacionalnog stajališta.
Od čega su se konkretno sastojale tehničke pripreme za sudjelovanje u radu Parlamenta što ste ih obavili ovog tjedna?
- Članovi Parlamenta imaju vlastite urede i sami se brinu za organizaciju svog rada. To se dijelom odnosi i na promatrače, što znači da su im saborske službe tek dijelom na usluzi. Promatrači su, dakle, dijelom sudjelovali i u organizaciji svog putovanja. Prije toga je trebalo uspostaviti kontakt s političkim skupinama kojih su pojedini promatrači članovi, jer one imaju veliku ulogu u radu ove institucije. Dolaskom u Bruxelles imali smo početni prikaz našeg statusa, a potom je uslijedilo upoznavanje vodstva političkih skupina, preuzimanje ureda, fotografiranje za parlamentarnu iskaznicu, preuzimanje informatičkih pinova i zaporki za ulazak u našu elektroničku poštu u Europskom parlamentu. I još štošta...
Hoće li biti nezgodno slušati rasprave bez prava sudjelovanja u donošenju odluka, odnosno bez prava glasa?
- Već puko slušanje može biti vrlo korisno, no promatrači ipak imaju i pravo sudjelovanja, što znači mogućnost iznošenja stavova, a uz neke pretpostavke i mogućnost predlaganja. Naravno, uza sve to važno je i praćenje postupka usuglašavanja stavova unutar političkih skupina i između njih, koje će sutra omogućiti i svrsishodno glasanje budućih hrvatskih europarlamentaraca. Osobito je važno usklađivanje stavova unutar pojedinog nacionalnog sastava različitih stranačkih boja.
Uz rad u Odboru za vanjske poslove, nastojat ću pratiti i rad odbora od osobitog interesa za rad Vlade Republike Hrvatske, s naglaskom na gospodarske projekte i EU-ove fondove. Tu u prvom redu mislim na Odbor za industriju, istraživanje i energiju i Odbor za regionalni razvoj
|
Koji su odbori u Vašoj interesnoj sferi? Čini se da postoji veliki interes među hrvatskim promatračima za vanjsku politiku.
- Glavni odbor u kojem ću raditi bit će upravo AFET, Odbor za vanjsku politiku s pododborom za obranu. Dinamika rada tog odbora neprestano se povećava, a u njegov djelokrug ulazi i pitanje daljnjeg proširenja EU-a, što je za Hrvatsku, s obzirom na njezino zainteresirano susjedstvo, od osobite važnosti. Što se tiče članstva u odborima, liberalna skupina nije postavljala ograničenja tako da je to moj slobodni izbor. Vezano uz rad tog odbora, uključit ću se i u rad parlamentarnih skupina za suradnju sa zemljama aspiranticama za članstvo - Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Kosovom, Makedonijom i Albanijom.
No, uz rad u Odboru za vanjske poslove, nastojat ću pratiti i rad odbora od osobitog interesa za rad Vlade Republike Hrvatske, s naglaskom na gospodarske projekte i EU-ove fondove. Tu u prvom redu mislim na Odbor za industriju, istraživanje i energiju i Odbor za regionalni razvoj. Područja rada ostalih odbora moći ću pratiti samo u najvažnijim pitanjima njihove nadležnosti, i to sa stajališta onih procesa koji se budu odvijali u Hrvatskoj.
IVOR FUKA |
