Sastanci s Tadićem su poruka i potpora našim vladama da kroz svoje mjerodavnosti nastave raditi na poboljšanju odnosa i na zajedničkim projektima

U Sarajevo je, na završnicu Sarajevskoga filmskog festivala, doputovao i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

• Gospodine Josipoviću, stigli ste na sami kraj Sarajevskoga filmskog festivala, ali sam posve sigurna da ste osjetili festivalsku atmosferu: kako Vam se čini?
- Prvi puta sam bio na festivalu i moj dojam je da se radi o zaista vrhunskoj kulturnoj priredbi koja očito puno znači Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i regiji. Vidio sam ljude, ne samo u sali već i po ulici, iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, a čuo sam i puno stranih jezika. Dakle, riječ je o velikoj i dobro organiziranoj priredbi koja će, ja se nadam, imati i daljnji razvoj, koja će jačati. Vidio sam da Sarajevo živi s Festivalom i to je glavna karakteristika pravih i velikih kulturnih, pa i turističkih manifestacija, koje postaju brend. Ovaj Festival jest brend.

• Prije dva tjedna susreli ste se s članovima Predsjedništva BiH i predsjednikom Srbije gospodinom Tadićem na Brijunima: kakve dojmove nosite?
- Mislim da je sastanak vrlo uspio. On sam po sebi ima simboličnu vrijednost. Razgovarali smo o važnim temama, o nastavku mirovnih procesa u regiji, o važnim gospodarskim pitanjima, o europskoj budućnosti regije. I zato mislim da je sastanak bio vrlo dobar. Često dobijem pitanje - pa je li to još jedan od sastanaka nakon kojeg nema nikakvih rezultata. Ja bih rekao da je vrlo važno da se takvi sastanci održavaju, da svaka razina razgovora - naročito predsjednička - ima svoju razinu općenitosti u zaključcima. Naravno da mi nismo ulazili u pitanja koja su u mjerodavnosti naših vlada, ali sam posve siguran da su takvi sastanci poruka i potpora našim vladama da kroz svoje mjerodavnosti nastave raditi na poboljšanju odnosa i na zajedničkim projektima. Moje je iskustvo u posljednjih godinu i pol dana da slični sastanci u konačnici daju rezultate u jačanju dobre volje i odnosa u regiji, u daljem poboljšanju klime među državama i narodima, ali i u konkretnim potezima koji poboljšavaju život naših ljudi.

Važna tema našeg sastanka bila je Europska unija. Skoro hrvatsko članstvo u EU-u važno je za Hrvatsku, ali iza regiju. Važno je zbog toga što je politika Hrvatske takva da će svim snagama podržavati naše susjede, posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju na putu ulaska u EU. Riječ je, naravno, o političkoj, ali i tehničkoj potpori koju naši susjedi budu trebali. Premijerka Kosor je već simbolično uručila prijevod acquis-a premijerima BiH i Srbije. Pred vama je jedan zaista ogroman posao, mi to znamo jer smo ga prošli, u kojem potpora onih s iskustvom može biti vrlo značajna. Mi smo takvu potporu imali od nekoliko država, naročito od Mađarske i znamo koliko je to nama vrijedilo.

• Jedno od pitanja na kojem još nema približavajućih stavova jest mjesto suđenja optuženima za ratne zločine. Dok članovi Predsjedništva BiH preferiraju mjesto zločina, i Vi i gospodin Tadić ste za domovinu zločinca: očekujete li da će na ovom, iznimno osjetljivom pitanju za cijelu regiju, doći do približavanja stavova?
- Nije baš tako. Kao prvo, moje je stajalište vrlo jasno, a uvjeren sam i predsjednika Tadića, da je zločin zločin i da svaki zločinac treba biti kažnjen. Svi pravno poznati kriteriji mjerodavnosti sudova u pojedinim državama prihvatljivi su. I onaj prema mjestu počinjenja zločina, i načelo aktivnog i pasivnog personaliteta. Isto tako, postoji u međunarodnom pravu i načelo univerzalne mjerodavnosti i ja to nikako ne bih otklonio. Jedino, moja je želja da izbjegnemo politizaciju i proces suradnje u kažnjavanju ratnih zločina učinimo vjerodostojnim, efikasnim i odvojenim od dnevne politike. Vidjeli ste da svaki slučaj u kojemu se javlja potreba izručenja vlastitog državljanina, ili gdje se od treće države traži izručenje vašeg državljanina izaziva političke potrese. Imali smo takav primjer sa slučajem Purda. Zapravo, događa se da ti potresi otežavaju da oni koji zaista jesu krivi odgovaraju pred sudom. Moja ideja je da se napravi jedna standardizirana procedura gdje će se politička dimenzija što više smanjiti, a istodobno će omogućiti da što veći broj onih koji su činili zločine odgovara za svoja nedjela.

• Čuli ste da se u Sarajevo vratio general Jovan Divjak. Austrijski sud odbio je zahtjev Srbije za njegovim izručenjem. Pretpostavljam da ste vidjeli i reakcije Sarajlija: kako Vi gledate na ovakve slučajeve?
- Ono što je važno jest to da sve države budu vjerodostojne u procesu progona za ratne zločine. Najvažnije je da ne bude politike, nego da pravni kriteriji budu jedini. Ja sam osobno zadovoljan kada ljudi koji su sumnjivi završe pred sudom, a s druge strane, naravno, da oni koji to nisu budu slobodni.

• Pretpostavljam da zorno pratite zbivanja na Kosovu posljednjih dana. Kako ih doživljavate?
- Kosovo je problem koji se mora rješavati pregovorima. Mi imamo politiku koja možda naizgled nije koherentna - s jedne strane priznajemo Kosovo kao državu i imamo pune diplomatske, gospodarske i druge odnose s Kosovom. S druge strane, hoćemo razvijati najbolje moguće odnose sa Srbijom. Smatramo da je to moguće, a da Kosovu i Srbiji, uz pomoć međunarodne zajednice, treba ostaviti da pregovorima rješavaju probleme. Problem Kosova nije lagan, ni gledajući sa strane Srbije, a ni sa strane Kosova. To je proces koji će sigurno trajati. Važno je da svi budu suzdržani od onih aktivnosti koje mogu razbuktati strasti i dovesti do sukoba.

• Bojite li se Vi novog ratnog žarišta?
- Uvijek treba biti oprezan, ali ja vjerujem da će razum prevladati.

• Vaša zemlja je na pragu Europske unije i Vi ste veliki zagovornik ubrzanog približavanja i BiH i Srbije euroatlantskim integracijama. I malo prije ste najavili pomoć: zanima me kako Hrvatska planira realizirati tu pomoć, s obzirom i na to da je vaša zemlja podosta odmakla i Bosni i Hercegovini kako na europskom putu tako i u razvoju?
- U prvom redu, kao članica EU-a, snažno ćemo se zalagati za politiku proširenja. Znamo da se javljaju sumnje treba li se EU širiti ili ne. Naše stajalište u Hrvatskoj, a to misle i mnoge druge europske zemlje, jest da Europa nije potpuna bez jugoistoka. Povijesno, kulturno, prometno, geopolitički, Europa nije cjelina bez ovog područja. Bit će tu, naravno, i vrlo praktičnih pitanja političke, a i tehničke naravi. Hrvatska može pružiti vrlo praktičnu tehničku pomoć. Imamo stručnjake koji mogu pomagati vašim stručnjacima koji budu radili na procesima priključivanja.

• Problem BIH je u tome što naše zaostajanje za Hrvatskom umjesto da se smanjuje neprestano raste. Na žalost, mi još nemamo ni državnu vladu.
- Mislim da je jasno kako jedino dogovorom unutar svoje zemlje možete urediti svoje odnose i na taj način sami sebi najviše pomoći. Nitko sa strane ni izvana ne može naći čarobni štapić koji će riješiti probleme u BiH niti smije političkim pritiskom utjecati na nekakav dogovor jer takva rješenja ne traju. To je unutarnji proces koji u BiH očito mora sazrijeti i ja se nadam da će biti dovoljno upornosti i razumijevanja da se problemi nadvladaju. Znate, bez obzira na sadašnje probleme, zaista vjerujem u dobru budućnost BIH.

• Kad je sljedeći sastanak čelnika BiH, Srbije i Hrvatske?
- Nismo dogovorili konkretne termine, ali smo se dogovorili da ćemo se povremeno viđati, barem dva puta godišnje. To bi bila zgodna dinamika, posebno ako iz ove sadašnje faze krenemo u praktičnu provedbu načelnih dogovora.

Vildana Selimbegović, Oslobođenje, Sarajevo