savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2625&kriza-nam-pomaze-stranci-bjeze=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2625&kriza-nam-pomaze-stranci-bjeze=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2625&kriza-nam-pomaze-stranci-bjeze=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2625&kriza-nam-pomaze-stranci-bjeze=

Veljko  Ostojić

../intervjui/intervjui.php?osoba=7168&veljko-ostojic

Ostojić Veljko
Datum:
28.07.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 U jeku turističke sezone, od koje, kao i svake godine, očekujemo čuda, o broju gostiju i prihodima, daljnjem razvoju i ulaganjima u kontinentalni turizam i drugim “turističkim” temama razgovaramo s Veljkom Ostojićem, ministrom turizma u Vladi RH.


- Rezultati turističkog prometa za prvih šest mjeseci 2012. daju nam razloga za optimizam. Najavljivali smo dobru sezonu jer je vrlo pomno planirana u suradnji javnog i privatnog sektora. Za sada je porast broja noćenja i dolazaka u odnosu prema istom razdoblju 2011. pet posto te je zabilježen u svim jadranskim županijama, što svakako ohrabruje, baš kao i rezultati prometa turista iz europskih zemalja iz kojih nam dolazi najviše gostiju. No, tek smo na sredini godine, koju treba odraditi koncentrirano do posljednjeg dana. Predviđanja za primitke od turizma na početku godine bila su od tri do pet posto porasta u odnosu prema prošloj godini i bili bismo zadovoljni tim rezultatima - kaže Ostojić.
Posljednjih je godina turizam zapravo spašavao državu od bankrota, no ove godine, čini se, ni dobri turistički rezultati neće moći zaustaviti pad BDP-a. Je li situacija u državi zaista tako dramatična i može li država živjeti samo od turizma?
- Pitanje državnih financija je, prije svega, pitanje za čelne ljude Vlade. Ali turizam će odraditi svoje i kolege u Vladi koji vode brigu o ukupnom državnom financijskom stanju mogu računati na oko sedam milijardi eura ukupnih turističkih inozemnih primitaka ove godine. S druge strane, nije realno očekivati da turizam može spasiti bilo koju zemlju ako je ona u velikoj krizi. Turizam u ukupnom BDP-u Hrvatske sa svojim izravnim i posrednim učincima sudjeluje s 14,5 - 15 posto i to je respektabilna brojka. Ali pokušajte zamisliti kako bi naša zemlja funkcionirala bez turizma.


NIJE SVE U SUNCU I MORU

 

Nije realno od turizma očekivati da bude jedini generator razvoja

Svjedoci smo da upravo turističke zemlje poput Grčke, Španjolske, Italije, dakle zemlje koje su svoju ekonomiju temeljile ponajviše na turizmu, danas imaju najvećih financijskih problema?
- Turizam u tim zemljama nije bazični generator njihove krize. No, fokusiranje isključivo na razvoj pojedine gospodarske djelatnosti rizičan je potez za gospodarstvo bilo koje zemlje. Upravo je zato u predizbornom programu naše vlade posebno istaknuta važnost razvoja svih sektora gospodarstva, kao i svih dijelova Hrvatske. Nije realno od turizma očekivati da bude jedini generator razvoja, ali on nesumnjivo ima potencijala biti jedan od pokretača.


Iako je udio kontinentalnog turizma još uvijek oko pet posto, prema rezultatima posljednjih godina i po njegovom rastu čini se da se potencijal hrvatskog turizma, posebice izvan ljetnih mjeseci, krije upravo u tom segmentu?
- Hrvatski turizam vidim kao integralni proizvod obale i kontinenta jer svaka regija ima niz turističkih potencijala. Kako bi bio još konkurentniji, potrebno je da svaki dio Hrvatske, pa tako i kontinentalni, kontinuirano jača kvalitetu turističke usluge i radi na stvaranju novih proizvoda kao motiva dolaska. Osim toga, potrebno je i dodatno pojačati promociju te iskoristiti razvojne mogućnosti koje nam trenutačno nude pretpristupni fondovi Europske unije, a kada uđemo u EU, i strukturni fondovi.
Činjenica je da je Hrvatska do sada bila percipirana kao odredište sunca i mora, odnosno za ljetni odmor. Jačanjem kvalitete usluge i ponude diljem cijele zemlje te razvojem selektivnih oblika turizma Hrvatsku želimo učiniti privlačnijom destinacijom i izvan ljetnih mjeseci te destinacijom za produžene vikend-odmore, u čemu vidim veliku priliku za turizam na kontinentu.
Ministarstvo turizma, zajedno s HTZ-om, ove godine izdvaja ukupno 15,7 milijuna kuna za jačanje turizma u turistički nerazvijenim područjima, što je, zajedno sa smanjenjem sezonalnosti, ključna tema i Operativnog marketing plana HTZ-a za 2013. Smatram da ti podaci govore dovoljno. No, Ministarstvo nije putnička agencija da dovodi goste, već institucija koja to treba omogućiti odnosno poticati privatni sektor da to čini.


VELIKA ULAGANJA U KONTINENTALNI TURIZAM

 

Kontinent ima velike potencijale, oni će ulogu odigrati u predsezoni i postsezoni.

Često se upravo s kontinenta čuju prigovori da Ministarstvo i Turistička zajednica u promidžbi Hrvatske u svijetu zapostavljaju potencijale kontinentalnog turizma. U većini spotova i brošura prevladava more, more i more, tek tu i tamo Plitvice. Slažete li se s tom ocjenom?
- Ne! U promotivnim aktivnostima hrvatskog turizma podjednako su zastupljene četiri hrvatske regije: Istra, Kvarner, Dalmacija, Zagreb i kontinentalna Hrvatska, a mogu potvrditi da će tako biti i ubuduće. Ipak, moramo biti svjesni da su sunce i more bili do sada naši najveći turistički aduti te faktor zbog kojeg je većina turista odlučila svoj odmor provesti u Hrvatskoj. Također treba respektirati broj dolazaka i noćenja: naime, više od 90 posto ukupnog broja noćenja realizira se na obali. Kontinent ima velike potencijale, koji bi posebnu ulogu trebali odigrati upravo u predsezoni i posezoni.
Kontinentalnu Hrvatsku promoviramo kao turistički zanimljivu destinaciju, čija se usluga smještaja oslanja na tradicionalan način života, kulturu i prirodne resurse, a promotivne aktivnosti usmjerene su podjednako na domaće i strane turiste.


Postoji li još uvijek onih desetak programa za kontinentalni turizam koje je pokrenuo Vaš prethodnik? Što je s poduzetničkim kreditnim linijama i daje li država i dalje subvencije od 50 do 200 kuna agencijama koje dovedu turiste u kontinentalni dio?
- Uz spomenutih 15,7 milijuna kuna koje Ministarstvo daje za poticanje razvoja turizma na do sada turistički nerazvijenim područjima, postoji još sedam programa ukupne vrijednosti od 26,3 milijuna kuna koji su namijenjeni za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma, kroz koje se mogu aplicirati projekti s kontinenta. Podsjećam da su s HBOR-om ove godine dogovoreni novi uvjeti kreditiranja za turizam, uz niže kamatne stope, od jedan, tri i pet posto, ovisno o kategorijama, što je izuzetno atraktivno kako potencijalnim ulagačima u primorski tako i ulagačima u kontinentalni dio. Također, i dalje je u tijeku subvencioniranje putničkih agencija koje dovode turiste na kontinentalna odredišta.


NIŽI PDV, NIŽE CIJENE

 

Već u srpnju bit će dovršen Operativni marketing plan rada HTZ-a za 2013. godinu.

S obzirom na tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, može li se dogoditi da Vlada odustane od smanjivanja PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge od 1. siječnja iduće godine?
- Ne vidim razloga, bar što se turizma tiče, za povratak na staro. Iskustva zemalja koje su učinile slično prije nas govore o znatno većim ukupnim financijskim učincima nakon diferenciranja stope PDV-a za turistički sektor.
Premijer, prvi potpredsjednik Vlade i ministar financija u nekim od svojih prvih izjava rekli su da će turizam biti jedan od sektora koji je strateški bitan za ovu zemlju i koji može u relativno kratkom vremenu ukupno gospodarstvo povući naprijed. Pritom su naglasili da se to ne odnosi samo na devizne prihode nego i na zapošljavanje, investicije itd. Same te izjave za mene su, uz ozakonjenu diferenciranu stopu PDV-a, jasan signal da ova vlada misli imati drugačiji odnos prema turizmu.


Snizi li se PDV, hoće li to značiti i sniženje cijena pansionske ponude, jer svjedoci smo da cijene u hotelima, posebice na Jadranu, usprkos krizi posljednjih godina stalno rastu?
- U projekt “Smanjenje PDV-a u turizmu” krenuli smo zajedno s partnerima iz privatnog sektora i to je pitanje “fair deala”. Ako je Vlada prepoznala i ocijenila turizam jako važnim, smatram da je korektno da druga strana, u okviru svojih mogućnosti, ulaže u kvalitetu ponude i donosi nova ulaganja te da spusti cijene, ne otpušta ljude, nego ih zapošljava. No, Ministarstvo ne može uvjetovati sniženje cijena. Međutim, iskustvo zemalja koje su napravile slično daje nam odličan smjer. Francuska je poučan primjer. Država i turizam potpisali su sporazum kojim se sektor obvezao da će sniziti cijene, povećati broj zaposlenih i da će dio novca koji su dobili kao efekt smanjivanja stope investirati u povećanje kvalitete objekata, edukaciju i slično.


MANJE DOMAĆIH GOSTIJU


Ove je godine najviše podbacio upravo dolazak domaćih gostiju na Jadran. Dijelom je razlog recesija, ali dijelom i cijene, jer se za gotovo upola manje novca može ljetovati u Turskoj, Tunisu pa i u Crnoj Gori. Kako to komentirate?
- Minusi domaćih dolazaka u dosadašnjem dijelu sezone nisu nelogični s obzirom na situaciju u zemlji i standard građana te je očekivano da se naši državljani u ovakvoj gospodarskoj situaciji djelomično ili u cijelosti odriču turističkih putovanja. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da Hrvati imaju velik broj kuća za odmor te da svoja ljetovanja provode u njima. Ključ je povratka u poboljšanju ukupne gospodarske situacije i podizanju životnog standarda naših građana.
A što se cijena tiče, one se na tržištu slobodno formiraju od pojedinog gospodarskog subjekta i dok postoji dovoljna potražnja, nema tržišnog razloga za njihovo snižavanje. Ono što trebamo činiti jest daljnje obogaćivanje i diversifikacija ponude tako da i potencijalni gosti manje platežne sposobnosti za sebe pronađu mogućnost odmora.
Dražen BOROŠ


U PRIPREMU SEZONE


Uloženo 1,5 milijardi kuna


Protekle su turističke godine bile kvalitetno pripremane. Slijedom toga, ni rezultati nisu izostali. Taj smo trend nastavili i ove godine, u kojoj će, prema rezultatima ankete koju smo proveli u veljači, ulaganja javnog i privatnog sektora u turizam iznositi gotovo 1,1 milijardu kuna ili 37 posto više nego prošle godine. S obzirom na to da anketa nije obuhvatila investicije malih i srednjih poduzetnika, procjena je da će se u pripremu ovogodišnje sezone, bez promotivnih aktivnosti, uložiti oko 1,5 milijardi kuna. Inače, prema studiji Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti u svijetu na 34. mjestu, u Europi na 24. mjestu, a od devet promatranih mediteranskih zemalja na osmom smo mjestu. U Ministarstvu turizma izrađujemo detaljan prikaz našeg mjesta na ljestvici konkurentnosti, uz koji će ići i prijedlog kako povećati konkurentnost, ali nije realno očekivati da će se slika hrvatskog turizma, uvjeti poslovanja, konkurentnost i slično radikalno promijeniti u kratkom vremenu. Međutim, ako napravimo dobar plan i budemo mijenjali stvari, na dobrom smo putu. Jedino tako, kad sustavno definiramo okvire puta kojim trebamo ići i postavimo si jasne ciljeve, možemo postići neki uspjeh. Vatrogasne mjere neće dovesti do konačnog cilja.

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


20.05.1979  Brajko Arijana
20.05.1978  Glasovac Sabina
20.05.1975  Esih Bruna
20.05.1966  Vranić Biserka
20.05.1957  Šuica Dubravka
20.05.1952  Biljan Goran
20.05.1949  Kireta Jerko
20.05.1927  Duić Zlatko