Davorin Rudolf |
|---|
 |
|
Rudolf Davorin
Datum:
28.07.2012
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Dr. Davorin Rudolf, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, dugogodišnji sveučilišni profesor međunarodnoga prava, ministar pomorstva i vanjskih poslova u hrvatskim vladama 1990.- 1992., veleposlanik u Italiji, Cipru, San Marinu i Malti 1993.-2000., dobitnik je Državne nagrade za znanost, za životno djelo, u području društvenih znanosti. Bio je dugogodišnji profesor međunarodnoga prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, predavao je i izlagao na sveučilištima i međunarodnim konferencijama u Uppsali, Helsinkiju, New Delhiju, Napulju, Budimpešti, Sofiji... Specijalizirao je međunarodno pravo na američkim sveučilištima u Princetonu i New Yorku. Objavio je 12 knjiga, udžbenik „Međunarodno pravo mora“, „Morski gospodarski pojas u međunarodnome pravu“, „Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora“, „Rat koji nismo htjeli“, „Postignuća i utopije“ ...
» Objavili ste dvanaest knjiga. Koja je zadnja?
- „Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora“ s terminima na hrvatskome, engleskom, francuskom, ruskom, španjolskom i talijanskome. To je drugo, dopunjeno izdanje. Nakladnik je Matica hrvatska.
» Glavni ste urednik dvaju časopisa. Malo je poznato da ste u splitskom „Adriasu“ objavili u nas jedine prijevode „Rimskog ustava Europske unije“ i „Lisabonskog ugovora“ na temelju kojega Hrvatska zapravo ulazi u EU!
- Te smo ugovore prevodili s pet europskih jezika. Svaki ima preko 450 stranica, a ja sam bio jedan od prevodilaca i glavni redaktor.
» Ipak, najviše ste napravili u području međunarodnog prava mora i bili među osnivačima prvog Poslijediplomskog studija prava mora u Splitu!
- Imamo sjajne hrvatske znanstvenike i stručnjake baš u tome području. Osobito u Splitu, Zagrebu i Rijeci. Apsolutno smo na razini europskih postignuća.
» Bili ste ministar u tri prve hrvatske vlade nakon demokratskih promjena, a za proglašenja neovisne Hrvatske ministar vanjskih poslova. Sigurno se dobro sjećate toga vremena!?
- Naravno. U to vrijeme Hrvatska je bila homogenzirana zajednica, s jakim patriotizmom i velikim nadama. Reći ću vam i jednu zanimljivost. Prvi jugoslavenski ministar vanjskih poslova bio je 1918. Ante Trumbić, a ja sam bio prvi hrvatski, sredinom 1991. Sudbina se poigrala pa su, eto, te naslove podijelila dvojici građana Splita.
» U jednome tjedniku ste predvidjeli skoru propast kapitalizma kao svjetskog sustava!
- Kapitalizam, bezdušan, pohlepan i ciničan, zapleten u snažne ciklične krize, ušao je u svoju završnu, terminalnu fazu. Čuje se njegov hropac. Istodobno osjećam kako potmulo tutnji i nagovještava svoj dolazak novi svjetski društveni sustav, u svakom slučaju pravedniji i odgovorniji za sudbinu svijeta. Ne znam kako će se zvati. Možda novi mondijalizam.
» Zvuči vizionarski. Hoće li se, prema vašim predviđanjima, te promjene dogoditi evolucijom ili revolucijama?
- U visoko razvijenim zemljama vjerojatno evolucijom. Valja, međutim, imati na umu da je utroba koja rađa revolucije i ratove još uvijek plodna.
» U političkome smislu kakve promjene u svijetu predviđate?
- Možda nekakve “Sjedinjene Države Svijeta“. Osnivanje svjetske vlade.
» Uvijek ste snažno zagovarali ulazak Hrvatske u EU. Biste li danas u novim okolnostima korigirali stav?
- Ponovit ću. EU možda nije za nas najsretniji izbor, ali je jedini. Grčka, usprkos unutarnjim nezadovoljstvima i prosvjedima, mora zahvaliti Bogu što je u EU-u, inače bi danas trunula rastočena u bijedi i siromaštvu.
» Bruxelles nije uvijek bio korektan i pravičan prema nama.
- Slažem se. Od nas su, primjerice, zahtijevali suspendiranje ZERP-a, a Slovenija je takav pojas bespravno proglasila bez riječi prijekora EU-a. Podržali su nekorektno ribolovne interese Italije. Ne zaboravite: EU je interesna politička i gospodarska zajednica unutar koje vrijedi čvrsto načelo međusobne solidarnosti.
» Kako gledate na izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova o štednji hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci?
- Taj stil ucjenjivanja je meni potpuno nerazumljiv i nepodnošljiv. Zaboga, ponavlja se scenarij koji su Slovenci primijenili u vrijeme naših pristupnih pregovora s EU-om. Pa valjda se naši političari sjećaju da su nas jednom zaustavili i prisilili prihvatiti arbitražni ugovor o rješavanju graničnih prijepora. Zbog prijetnji slovenskog ministra digao bih paklenu galamu u svim međunarodnim institucijama.
» Može li se dogoditi da 26 država ratificira naš ugovor o pristupanju u EU i da nas Slovenija zaustavi?
- Može. To bi bio vrhunac neodgovornosti i sljepila slovenske političke elite. Prema mojim procjenama, u Ljubljani nećemo postići ništa. Put vodi u Berlin i Washington.
» U svim pravnim aktima EU-a proklamirana je jednakost svih država članica, no je li tako i u stvarnosti?
- U praksi, različit je status mnogoljudnih i ekonomski jakih država s jedne strane, Njemačke i Francuske primjerice, i 11 malih država. Male, pa i srednje države izložene su različitim pritiscima. Zbog toga i jest velika odgovornost naše političke elite. Kako će nam biti u EU ovisi prije svega o nama. Odluku o suspendiranju ZERP-a nije donio Bruxelles, već Zagreb.
» Potpuno hipotetski: što bi se dogodilo da Hrvatska nekim slučajem ne uđe u EU?
- Mislim da bismo ostali truliti na europskoj periferiji, siromašni, nezanimljivi, oglodani i usamljeni.
» Što je za vas demokracija?
- Sudjelovanje svakoga građanina u donošenju odluka, pa i onih s kojima se ne slaže. Mi, eto, možemo govoriti što god hoćemo, ali ne možemo utjecati na važne odluke, primjerice one koje se donose u Saboru.
» Političari na vlasti kažu: građani su nas izabrali da obnašamo vlast i možemo raditi što hoćemo!
- Prvi zakon koji bi u nas u Saboru valjalo donijeti jest onaj o izborima zastupnika koji će biti na kandidatskim listama poimenice navedeni, o njihovoj osobnoj odgovornosti i mogućoj smjenjivosti.
» Koji je, po vama, problem broj 1 u Hrvatskoj?
- Nezaposlenost. Možete nezaposlenome govoriti koliko god hoćete Tuđman, Tito, Hrvatska, on vas ne čuje. On želi i hoće samo jedno - zaposlenje. Rad za plaću koju je zaslužio.
» U nas su građani pretežito ravnodušni, povučeni u sebe, premda većina teško živi. Kako to tumačite?
- Netko je rekao: Hrvati, Hrvati, kako je vama malo potrebno da biste bili zadovoljni!
» Tko nas je doveo u ovu kriznu ekonomsku situaciju?
- Mangupi u vlastitim redovima.
» Veliki ste protivnik grube političke i ideološke nepodnošljivosti i političkoga revanšizma!
- Godine 1941. tragično je stradala u nas lijeva inteligencija, 1945. desna. A 1971. sloj jakih hrvatskih intelektualaca. Pogubni učinci tih tragedija osjećaju se i danas. Pa taj nesretni politički revanšizam danas! Najprije HDZ-a, pa SDP-a, pa opet HDZ-a, pa opet SDP-a. Nakon izbora u nas nije sigurna na radnome mjestu ni čistačica ako pripada poraženoj političkoj stranci. To je naslijeđe krajnjega političkog primitivizma.
» Dogodine će se vjerojatno početi dodjeljivati nagrada za izvrsnost - Nikola Tesla. Je li to konačna odluka?
- Prije desetak dana u javnosti je nezapaženo prošla velika međunarodna konferencija održana u Splitu, u organizaciji HAZU-a, splitskoga Europskoga pokreta i Grada Splita. Bilo je oko četrdeset predstavnika iz dvadesetak država, predsjednica Skupštine UNESCO-a Katalin Bogyay, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2007. Mohan Munasinghe, lideri bruxelleskih organizacija. Raspravljalo se o utemeljenju „Velike međunarodne nagrade za izvrsnost - Nikola Tesla“, prema nekima vrijedne poput Nobelove nagrade. Uručila bi se sljedeće godine u povodu 70. godišnjice smrti velikoga hrvatskog znanstvenika u Zagrebu ili u Splitu. Konačna odluka će se donijeti u UNESCO-u ili u Bruxellesu.
» Kako komentirate osporavanje gradnje Pelješkog mosta od strane vlasti BiH?
- Gradnja Pelješkoga mosta je isključivo hrvatsko pitanje. Valjalo bi sada ostaviti po strani sve naše šeprtljavosti i svađe i usmjeriti napore radi brze izrade uvjerljive studije o jedinome optimalnome rješenju Pelješkome mostu. Bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a, neovisno o visini, sjajan su i neponovljiv motiv.
» Kako će se riješiti granični prijepori na moru između nas i BiH?
- U morskome razgraničenju prijepor je uglavnom u suverenitetu nad dva otočića uz Klek i nad „repom“ Kleka. Hrvatski stručnjaci smatraju da su ta područja u vrijeme bivše Jugoslavije pripadala Hrvatskoj. BiH ih smatra svojima. Sporazum o razgraničenju s Hrvatskom koji su 1999. potpisali Tuđman i Izetbegović ide u prilog Sarajevu. Sporazum nije potvrdio Hrvatski sabor, a privremeno se primjenjuje duže od 12 godina.
» I morska granica s Crnom Gorom nije adekvatno riješena!?
- Prevlaka je hrvatski teritorij i nije sporna Prevlaka, već morska granica i režim u Bokokotorskome zaljevu. Vlade su se bile dogovorile da spor riješi Međunarodni sud pravde u Haagu. To bi bilo moderno i elegantno rješenje.
» Vlade nisu učinkovite. Vi ste svojedobno izložili zamisao o vladi nacionalnog jedinstva, tako ste je nekako nazvali. U čemu je bila bit te ideje?
- Predlagao sam da se u Saboru slože o postavljanju vlade stručnjaka na tri godine, s točno utvrđenim zadacima. Ne radi se o koaliciji HDZ-a i SDP-a. U toj vladi bi mogli biti i članovi stranaka. Stranački sustav ne bi se dokinuo, jer bi rad nadzirao Sabor. Primjer: nijedna stranka neće radikalno smanjiti broj jedinica lokalne i regionalne samouprave jer su u njima zaposleni njezini članovi. Vlada stručnjaka bi to obavila. Za ostvarenje te ideje potrebna je visoka razina političke odgovornosti i tolerancije stranačkih lidera.
JAVORKA LUETIĆ |
|||
